Zlatna Slavonija sve atraktivnija destinacija

/u /od

Da je Požeško-slavonska županija hit među domaćim i stranim gostima potvrđuju izvrsni turistički rezultati za prošlu godinu u kojoj je evidentiran najveći porast broja noćenja i to za više od 40 posto u odnosu na referentnu i u svim dijelovima Hrvatske rekordnu 2019.

I što je najvažnije, turističke brojke u Požeško-slavonskoj županiji rastu u kontinuitetu te u proteklih šest godina svake godine bilježe dvoznamenkasti rast, pa je ova županija odabrana za domaćina nedavno održane koordinacije Hrvatske turističke zajednice sa županijskim turističkim zajednicama. Za najveći sastanak sustava turističkih zajednica – na kojem su uz ministricu turizma Nikolinu Brnjac sudjelovali i direktor HTZ-a Kristjan Staničić, županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić i direktorica TZ Požeško-slavonske županije Maja Jakobović, odabrano je Kutjevo, najpoznatiji vinski gradić u Hrvatskoj.

Otvorenje Muzeja bećarca u Pleternici

Novi hoteli i vile, širi se turistička ponuda
Veliki interes gostiju za destinaciju Zlatna Slavonija koja obuhvaća čitavo područje Požeško-slavonske županije, utjecao je na investitore pa se tako neke od najvećih investicija u turizam u kontinentalnom dijelu Hrvatske događaju upravo u ovom dijelu Hrvatske. Tako se primjerice uskoro očekuje izgradnja hotela Shhhuma u Velikoj, kupališnom srcu Slavonije, u ambijentalnom predgrađu Požege otvorit će se i prvi difuzni hotel na ovome području, Zlatni lug. Među vrijednim investicijama su i turističke vile u Lipiku, luksuzno planinsko naselje Zvečevo na Papuku s respektabilnim brojem vila najviše kategorije, nedavno otvoreni Muzej bećarca u Pleternici…

U šest godina udvostručeni smještajni kapaciteti

Paralelno s porastom broja noćenja rastu i broj i kvaliteta smještajne ponude koja je u zadnjih šest godina udvostručena. Unatoč stalnim otvaranjem novih smještajnih kapaciteta, u cijeloj Slavoniji potražnja je kontinuirano veća od ponude.
„Iako turizam niti nije primarni gospodarski cilj ovih krajeva, nego izvrsna nadopuna subjekata kvalitetne ponude, ekspanzija turističkog prometa nastavit će se i ove godine. U strateškom razvoju destinacije temeljenom na odrednicama Strategije održivog turizma Republike Hrvatske do 2030. u čijem je fokusu zelena transformacija i podizanje kvalitete, nastavljamo s lanjskim uspješnim projektima, ali i pokrećemo nove“, ističe Maja Jakobović, direktorica TZ Požeško-slavonske županije.

Novo: Zlatna Slavonija Outdoor

Županijska turistička zajednica projektom Zlatna Slavonija Eno&Gastro prošle je godine predstavila originalan pomak u eno-gastronomiji kroz direktno podizanje kvalitete destinacije, a turistički znalci opisali su ga kao odlični primjer kako se strateški razvija destinacija. „I u 2023. nastavljamo s novim izazovima u eno-gastro ponudi i nećemo se zadržati samo na ponudi hrane i pića. Među novim projektima koje pripremamo je i Zlatna Slavonija Outdoor koji će istaknuti i promicati sve aktivnosti koje ovaj „planinski“ dio Slavonije nudi. Kroz sve aktivnosti ove godine provlačit će se destinacijski brend Zlatna Slavonija, a slogan „doživi“ vezat ćemo uz sve podbrendove kako bismo zaokružili čitavu priču“, kaže direktorica TZ Požeško-slavonske županije, pozivajući ljubitelje putovanja da već ovog proljeća istraže i dožive prirodne ljepote, kulturne znamenitosti i vrhunski vinski i gurmanski doživljaj Zlatne Slavonije.

Foto: Hrvoje Serdar, TZ PSŽ,

Istrijani odabrali – Rossijev Teranino je najbolji, a mi donosimo i recept za koktel

/u /od

Pitak i lagan, sladak i aromatičan, savršeno se sljubljuje s desertima od čokolade ili šumskog voća, a pasat će i kao digestiv. To je teranino, tradicionalni istarski liker, vrhunac užitka za sve hedoniste, ljubitelje finih mediteranskih okusa.

A sad je i službeno – najbolji teranino ima Destilerija Rossi. Potvrdili su to zadovoljni posjetitelji prvog Teranino festivala nedavno održanog u Balama. Destileriji iz Bajkini pored Vižinade dali su najviše ocjene za liker od autohtonog istarskog terana, obogaćen maceracijom šumskog voća i probranih začina.

Luka Rossi, brand manager Filip Sarilar i osnivac Barmena Zoran Lukić na Teranino festivalu u Balama

S njim su se oduševili i članovi stručnog žirija koji su koktelu La Terra Destilerije Rossi na bazi ovog likera dodijelili maksimalni broj bodova. Pojačanu aromu zavodljivom koktelu dao je i Rossijev gin Nostromo, a svježinu sok od limuna. Jednostavno, a opet intrigantno i moćno, za sve prigode, s dugim aftertasteom tipičnim za teranino i prepoznatljive začine iz gina – tako bi se moglo opisati ovo piće koje potpisuje Filip Sarilar, poznati istarski barmen i brand manager u Destileriji Rossi.

Luka Rossi

„Iznimno smo ponosni na pobjedu na domaćem terenu u dvije kategorije u jakoj konkurenciji među 14 vrhunskih proizvođača. Kad smo prije nekolikog godina iskušavali recepturu za teranino, željeli smo napraviti nešto posebno, o čemu će pričati ljubitelji likera. Isprobavali smo, kombinirali i trebalo nam je više od tri mjeseca da budemo u potpunosti zadovoljni, pa su osvojene nagrade u Balama još jedna potvrda da smo u tome uspjeli“, kaže Sarilar.

Tradicija duga pet generacija

Ovaj vrhunski teranino rezultat je dubokog poštovanja istarske zemlje, koja je svoj vrhunac dala u kombinaciji sa suvremenim tehnologijama i stručnim znanjem već petog naraštaja Rossijevi.

Njihove rakije temelje se na derivatu iz vlastite proizvodnje vina, komu, čijom se fermentacijom dobiva komovica, baza svih ostalih rakija. Prvi su proizvođači iznimnog istarskog vinjaka od autohtonog terana te prvi proizvođači gina u Istri i vlasnici jedne od najstarijih istarskih destilerija. U njoj se početkom ovog tisućljeća odvijala prava mala revolucija u proizvodnji istarskih rakija. Tada joj je na čelu bio Marino Rossi, koji je avangardni pristup u tradicijskoj proizvodnji vina i destilata prenio i na trojicu sinova Luku, Marka i Filipa. Svojedobno je poznata tvornica cigara na Kubi radila posebnu cigaru namijenjenu uživanju prvenstveno uz bisku obitelji Rossi.

Vinarija i destilerija obitelji Rossi

Kolekciju brojnih medalja i priznanja koje su dobili za svoje proizvode sada je upotpunio i mali destilatski kotao, osvojen na prvom Teranino festivalu, koji uz teranino promovira i teran, jedne od najprepoznatljivijih simbola istarskog poluotoka.

A, nakon što nabavite taranino i gin iz Destilerije Rossi, probajte kod kuće, prema receptu Filipa Sarilara napraviti nagrađivani koktel

La Terra Teranino Destilerije Rossi

10 ml Nostromo gina

30 ml Teranina Rossi

10 ml svježe cijeđenog limunovog soka

Top up (nadopuniti) s Three Cents Mandarin sodom, no moguće je isti napitak zamijeniti s gaziranim sokom na bazi naranče ili mandarine

Najbolje u vinsku čašu stavite led, Nostromo gin, Teranino Rossi i sok od limuna. Čašu nadopunite sa sodom ili gaziranim sokom. Koktel lagano promiješajte (najbollje barskom žlicom), ukrasite s kriškom naranče i – uživajte.

Koktel La Terra Teranino

 

Foto: Barmen.hr (arhiva Teranina festival Bale), privatna arhiva

Veselo sa Zagorcima na Vinskoj shpitzi

/u /od

Zagorje nije više usputno odredište. Zahvaljujući zajedničkim naporima lokalnih vinara i turističkih zajednica, ova površinom mala, a ponudom velika hrvatska vinska regija postaje sve važnija destinacija eno-gastro turizma u kojoj se traži čaša više. Pokazala je to i Vinska shpitza održana u subotu, 18. ožujka u popularnom zagrebačkom di Wine baru, na kojoj su se okupile i svoja vina predstavile elitne zagorske vinarije Petrač, Bolfan vinski vrh, Kopjar, Prekratić, Vuglec breg, Bodren te voćna vina Kupilek.

Tom se prilikom okupljenim predstavnicima medija, vinskim profesionalcima kao i vinoljupcima željnim dobre kapljice predstavila udruga Vino Zagorje, koja od 1999. godine aktivno radi na promociji Zagorja i zagorskih vina. Iako ih je u početku dočekao težak zadatak – uvjeriti širu javnost da je u Zagorju moguće pronaći visokokvalitetna vina, a ne samo „gemištere“ i „kiseliše“, danas, nakon gotovo 25 godina, svi znaju da neka od najtraženijih i najprodavanijih vina u Hrvatskoj dolaze upravo iz Zagorja. A sve je češće slučaj da putnici-namjernici istančanih nepca kreću upravo put ove regije u potrazi za novim eno-gastro senzacijama.

Jasminka Šaško i Irena Lučić

Jasminka Šaško, predsjednica udruge i glavna enologinja podruma Vuglec breg, istaknula je da udruga Vino Zagorje broji ukupno 24 članova, koji udruženo rade na promociji zagorskih vina. Jedan od marketinških poteza na koji su se odlučili bilo je prošlogodišnje pokretanje zajedničke etikete pod nazivom Zagorski bregi. Riječ je o kupaži autohtonih i malih sorti koje je gotovo svaki vinar zatekao u svom vinogradu (štajerska belina, kraljevina, ranfol, moslavac, sokol…) i tipičnih sorti ovoga kraja – graševine, zelenog silvanca, rajnskog rizlinga, chardonnaya i sauvignon blanca. Svaka vinarija proizvodi svoj jedinstveni blend koji predstavlja svojevrsni vinski mikrootisak terroira, odnosno „brega“ na kojem je uzgojen vinograd, a ono što ih sve međusobno povezuje je stil proizvodnje kojim se željelo dobiti svježe, lagano i pitko vino koje traži čašu više. Da su u tome i uspjeli najbolje govori činjenica da su neki od vinara prodali kompletnu nakladu Zagorskih brega i prije nego što su se nadali. Za ovu godinu promocija nove edicije ovog blenda predviđena je u nekom od brojnih dvoraca Hrvatskog Zagorja, što će, vjerujemo, biti posebna atrakcija.

Udruga Vino Zagorje pokrenula je i projekt Vinogradi s pogledom – niz manifestacija koje se održavaju po vinarijama i u samim vinogradima gdje je moguće uživati u izvrsnim vinima s pogledom na čarobne, zelene brežuljke. Stoga odmah u svojim kalendarima zabilježite 19. svibnja i krenite put Zagorja.

Jedna od specifičnosti vinske regije Zagorje jest obilje sorata na relativno maloj površini, ali i obilje stilova proizvodnje – od vrhunskih pjenušaca, preko mirnih vina do višestruko nagrađivanih predikata – koji govore ne samo o vinogradarskom potencijalu ove regije već i o umješnosti samih vinara.

Vinarija Kopjar je smještena na samoj granici Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije. U vinogradima koji se prostiru na 4,5 ha grožđe se uzgaja na ekološki način, te iz njega nastaju vrhunska, prepoznatljiva organska vina. Iako su sa proizvodnjom započeli tek 2012. godine, zahvaljujući vrsnim enolozima i ekološkom pristupu koji je sve traženiji od strane potrošača, vina su vrlo brzo pronašla svoje fanove na vinskom tržištu, dok o samoj kvaliteti njihovih vina svjedoče brojne nagrade među kojima i nekoliko Decanterovih srebra i bronci.

Robert Kopjar, vinarija Kopjar

Vinarija Petrač je smještena je na Hršak bregu, u blizini Krapinskih toplica, na djedovini obitelji Petrač. Tko god da je upoznat sa životopisnom povijesti Hrvatskog Zagorja zna da na generacijski isprekidanim parcelama, koje tvrdoglavi Zagorci brane do zadnje kapi vina, ostvariti jedinstven vinograd površine 10 ha nije malo postignuće. Okrupnjavanjem parcela u jedinstveni vinograd stvoren je preduvjet za suvremenu vinariju koja danas proizvodi preko 60.000 boca vrhunskog vina, za kojim tržište naprosto luduje.

Nenad Surla Zof, vinarija Petrač

Već je jedan pogled na pitome zagorske brege, na koje puca pogled sa imanja Bolfan vinski vrh, dovoljan da čovjek zaboravi na svakodnevne brige. Riječ je o još jednom vinskom odredištu na kojem je naglasak stavljen na prirodno i organsko. Tomislav Bolfan pobornik je minimalne intervencije u proizvodnji vina i na najboljem je putu da od svog imanja napravi potpuno samoodrživo ekološko gospodarstvo. Zauzima se za „pristup naših pradjedova“ – bavljenje poljoprivredom na način koji je u potpunom skladu sa zakonima prirode. Vina proizvedena na ovakav način izvrsno su prihvaćena i od publike i od kritike, o čemu svjedoči cijeli jedan zid podruma prekriven Decanterovim plaketama.

Tomislav Bolfan, Bolfan vinski vrh

Vuglec breg popularna je turistička destinacija nadomak Zagreba, gdje osim uživanja u finoj kapljici možete uživati u tradicionalnim jelima. I kada, nakon ugodno provedenog dana zaključite da vam se baš i ne ide doma, dobra vijest je da – niti ne morate. Jer na Vuglec bregu možete prespavati u šarmantnim drvenim kućicama s pogledom na vinograd, te uz doručak, ovisno o tome jeste li zaljubljeni ili ne, (baš kako kaže Coco Chanel*) – nazdraviti čašom izvrsnog pjenušca.

Jasminka Šaško, Vina Vuglec

Nedaleko Kumrovca smjestila se obiteljska vinarija Prekratić, u kojoj se njeguje filozofija vina kao neizostavnog dijela zagorskog identiteta, zajedno sa strmim vinogradima, malim kletima i brojnim vinskim običajima. Nakon završenog Agronomskog fakulteta u Zagrebu, brigu o proizvodnji vina od oca Milivoja sve više na sebe preuzima sin Josip. Vinarija je to s velikim planovima i vizijom za budućnost koja se na Vinskoj shpitzi predstavila sa pretežno svježim bijelim vinima, ali i sa izvrsnom odležanom frankovkom koja nam je dala naslutiti veliku ambiciju ovog mladog vinara.

Josip Prekratić, Prekratić vina

Boris Drenški – alfa i omega vinarije Bodren – ime je za koje svakako morate znati ukoliko ste ljubitelj predikata, jer je riječ o vinariji koja se specijalizirala upravo za desertna vina iz kasnih i ledenih berbi. Uz brojna međunarodna priznanja i zlatne medalje na tuzemnim i inozemnim ocjenjivanjima i kušanjima, samo u posljednjih pet godina vinarija Bodren može se pohvaliti sa šest zlatnih, osam srebrnih i šest brončanih Decanterovih medalja. Stoga, ne treba posebno naglašavati kako su vina uglavnom unaprijed rasprodana, a vinarija se kontinuirano širi na nove vinogradarske površine.

Boris Drenški, vina Bodren

Poseban gost Vinske shpitze bio je Igor Jambrešić, vlasnik brenda Kupilek i jedan od najznačajnijih proizvođača voćnih vina u Hrvatskoj, koji zajedno sa svojom složnom, velikom i marljivom obitelji proizvodi ljekovito kupinovo vino. Odnedavno u ponudi ima i slasno malinovo vino. U proizvodnji koriste vrhunsku tehnologiju zasnovanu na postavkama dr. sc. Schuberta Gerharda, enologa i profesora na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a prateći najnovije enološke standarde proizvodnje vina, odlučili su se i za eko proizvodnju, čime su stekli još veću naklonost svojih kupaca.

Igor Jambrešić, Kupilek

Što reći nego – uzdravlje! U Zagorju!

—

* “I only drink Champagne on two occasions: when I’m in love and when I’m not.” – Coco Chanel

Tekst: Irena Lučić, diWine portal

Foto: Irna Lučić i Sunčana Barušić

Vinske radionice za profesionalce i istinske ljubitelje dobre kapljice

/u /od

Kako bi se osjećali da posjetite automehaničara i za par minuta ustanovite da o automobilima i njihovim motorima znate više od njega? Ili, ne bi li bilo apsurdno da stomatologu morate tumačiti što treba napraviti da vam popravi zub? Gluposti, pa gdje to ima? Eh, takvih je situacija napretek, pogotovo u ugostiteljstvu.

„Nedozvoljivo je da konobar koji gostu u baru ili restoranu pokušava prodati neko vino, ne zna o tom vinu ama baš ništa. Ne mora znati cijelu priču o vinariji, ali mora znati barem osnove o  karakteristikama vina, a da ne pričam o znanju kada treba gostu sugerirati koje vino kušati uz pojedina jela“, kaže sommelier Darko Lugarić, koji se više od trideset godina bavi ugostiteljstvom.

„Potreba, odnosno želja da steknem znanje o pićima koje sam nudio, nastala je spontano. Kako se posao razvijao u restoranu, kako smo mijenjali i nadograđivali jelovnike, povećavali vinsku kartu i nudili sve više pića, shvatio sam da se moram dodatno educirati. Nisam htio naučiti samo o vinima, već i o destilatima, koktelima, čaju, kavi… Jer, ako si profesionalac i želiš gostima ponuditi vrhunsku uslugu, moraš znati sve o jelima koje nudiš, ali i o pićima koja ćeš točiti prije, uz jelo i poslije njega“ kaže Lugarić koji je petnaest godina bio suvlasnik i voditelj zagrebačkog restorana koji je četiri godine za redom dobio Michelinovu preporuku.

„Koliko mi je posao dozvoljavao uvijek sam prisustvovao radionicama i upijao znanje. A, potom sam iz kompanija s kojima sam radio, počeo dobivati upite da stečeno znanje prenesem njihovim zaposlenicima ili osoblju u nekom restoranu. To me ponukalo da osnujem svoju firmu Lugy wine“, nastavlja Darko Lugarić koji je diplomirani sommelier pri Hrvatskom sommelier klubu, odnosno ima položene sve tri razine Hrvatskog sommelier kluba gdje radi kao edukator prve kategorije – predaje i jedan je od ocjenjivača na završnim ispitima za sommelierske titule.

Darka Lugarića se može susresti i sa zadovoljstvom slušati kao predavača i voditelja mnogobrojnih vinskih radionica za profesionalce i ljubitelje vina, bilo da su organizirane u okvirima vinskih sajmova, evenata ili predstavljanja novih etiketa pojedinih vinarija, ali Lugarić održava i radionice, nevezano za bilo kakve vinarije. Naime, u Business Clubu, u zagrebačkom neboderu Sky Office održavaju se radionice naziva Vinske osnove i kultura stola.

„To su radionice u trajanju od otprilike tri sata u kojima se uči o načinima proizvodnje mirnih i pjenušavih vina, njihovoj razlici, predavat ću o pravilnom posluživanju vina, koliko moraju biti ohlađena s obzirom na vrstu, odnosno boju, polaznici će naučiti koliko je važno pravilno odabrati čaše iz kojih će se kušati vino i steći će bazično znanje o sljubljivanju hrane i vina. Ono što ću predavati na radionicama morao bi znati svaki ugostitelj, a one predstavljaju dobar uvod svima koji su željni upisati sommelierski tečaj. Međutim, predavanja sam prilagodio i ljudima koji vole piti vina i žele o njima naučiti nešto više, tako da je nastala miješana publika: pola je polaznika iz ugostiteljstva, a polovica su vinoljupci koji uče korisne i zanimljive činjenice o svom omiljenom piću“, objašnjava Lugarić kojeg se može vidjeti i na malim ekranima u emisiji Svi za stol u društvu s chefom Hrvojem Kroflinom i voditeljicom Karmelom Vukov-Colić.

Na vinskim radionicama Vinske osnove i kultura stola, kako to ime govori, kušaju se i vina, jer kako bi se o njima drukčije naučilo? Na drugoj radionici iz tog serijala, prema odabiru Darka Lugarića, kušalo se deset etiketa hrvatskih vinarija, od pet nata pa sve do muškata – da se proba kako vino, ako je grožđe raslo u vinogradima sjevernog dijela Hrvatske ne mora biti slatko, već polu suho. Vina su se kušala, dakako uz hranu, fine zalogajčiće, a to je dovoljan razlog za posjet sljedećoj radionici iz spominjanog serijala. Naime, slijede četiri radionice u kojima će Darko Lugarić predavati o četiri hrvatske vinske regije, sortama grožđa koja uspijevaju u njima i vinima koja dozrijevaju u podrumima tih područja. Prva je na redu Istra i Kvarner, a radionica će se održati 5. aprila u Business Clubu (ulica Roberta Frangeša Mihanovića 9). Prijaviti se može na lugaric.darko@gmail.com ili na broj telefona  +385 91 522 7778.

Foto: privatni album i Sunčana Barušić

Dobar početak vikenda: Tatari Brunch uz Piena pjenušac u RougeMarin Cityju

/u /od

Ako subotom ujutro želite isprobati nešto novo, fino pojesti i podružiti se s prijateljima uz odličan pjenušac, Tatari Brunch u poznatom restoranu RougeMarin City u Petrinjskoj pravo je mjesto za vas. Koncept, koji je u potpunosti osvježio ponudu na zagrebačkoj špici subotom, nudi brojne tatarske zalogaje koji će raznježiti naše nepce, ali i puno drugih iznenađenja.

„Ovaj koncept volimo nazivati Nastavljamo s feštom brunch jer je zapravo produžetak izlaska petkom ili sjajna uvertira za izlazak subotom. Tatarski sam spojio zato što inače nije običajan u jutarnjim terminima i obično se služi za večeru i u svečanim prigodama. Samim tim idealan je za početak i završetak dana, odnosno da provedemo cijeli vikend u modu zabave i uživanja. Osim klasičnog tatarskog od beefsteaka kojem ćemo dati naš kulinarski twist, radit ćemo tartarski od tigrastih kozica i lososa. Osim toga, goste očekuje još nekoliko brunch jela iznenađenja“, ističe poznati hrvatski chef Marin Medak, dodajući da goste očekuje i atraktivan i dosad u Zagrebu neviđen način serviranja Piena pjenušca, partnera projekta, koji će svake subote oplemeniti sezonskim voćem i koktelima na temu pjenušaca.

RougeMarin ekipa

Tako su na premijeri Tatari Bruncha u RougeMarin Cityju gosti uživali u finim okusima, a poznati chef je pripremio  čak tri tatarska specijaliteta: beefsteak tatarski s kremom od ljutike, na pita kruhu, s dehidriranim žumanjkom, escabeche ukiseljenim povrćem, hrskavom kožicom od piletine i maslacem od paprike i pilećih čvaraka.

Uslijedio je tatarski od tigrastih kozica, na tostiranoj focaccii s chutneyjem od manga, uljem od bosiljka, pestom od sušenih rajčica i čipsom od češnjaka.

I treći tatarski koji je bio od lososa, na prhkom lisnatom tijestu s tahini umakom, krastavcima, crvenom narančom, hrskavom kožom od lososa i sezamom.

Osim toga, posebno oduševljenje izazvali su Creme Brulée French Toast s tučenim vrhnjem i jagodama te burrata sa satarašom, svježim šparogama i konfitiranim cherry rajčicama.

Creme Brulée French Toast

„Želimo da ovo bude mjesto odlične zabave, opuštene atmosfere uz finu hranu i pjenušac. Svi se želimo dobro zabaviti vikendom, a Tatari Brunch u Petrinjskoj 2, odličan je početak opuštenog provoda” zaključio je Marin Medak koji je na hrvatskoj gastro sceni poznat po svojoj inovativnosti te brojnim uspješnim konceptima za gastronomski užitak i dobru zabavu.

Tatari Brunch održavat će se svake subote od 10 od 13 sati u RougeMarin Cityju u Petrinjskoj 2, a svi koji žele iskusiti ovaj jedinstveni gastronomski koncept trebaju rezervirati svoje mjesto na info@rougemarin.hr  ili 091 509 3191

Foto: Bojan Haron Markičević i Petra Perkov

Pet zanimljivosti o kamenicama i dva recepta za pripremu kod kuće

/u /od

U ožujku su najslasnije, stoga ovaj mjesec uživaju ljubitelji kamenica. Nemate li mogućnosti ili prilike doći do poluotoka Pelješca gdje ih u Malom Stonu uzgajaju već desetljećima, možete ih nabaviti u ribarnicama ili u njihovim okusima uživati u prokušanim restoranima. Primjerice, zagrebački restoran Bota Šare, mjesto je koje gurmani ne propuštaju kada su kamenice u pitanju. Ali, prije konzumacije, dobro je znati neke stvari o ovoj, kako je nazivaju „kraljevskoj deliciji“.

Kamenica je živi organizam pun nutritivnih vrijednosti

Kamenice su živi organizmi koji imaju vlastite mišiće, usni otvor, spolne organe te prilikom konzumacije stvaraju posebnu mikro klimu u želucu. Ove su školjke hermafroditi-dvospolci koji se jedino na području malostonskog zaljeva mrijeste 2 puta godišnje. Nije ih preporučeno jesti natašte ili ih konzumirati u kombinaciji s većim količinama alkohola. U kamenicama treba znati uživati, jesti oprezno i umjereno.

Iako im je izgled neugledan po hranjivosti svog mesa zauzimaju visoko mjesto i prava su gastro delicija. Unosom 5 do 6 kamenica srednje veličine pet do sedam puta mjesečno postiže se dovoljan unos omega 3 masnih kiselina potreban za zdravo funkcioniranje ljudskog organizma. Kamenice su izvor vitamina A,B1,B2 i B3, C i D, esencijalnih aminokiselina, a 6 kamenica sadrži 32 mg cinka što je približno 291% dnevne potrebe čovjeka.

Malostonska kamenica je 1936.godine u Londonu osvojila nagrade, a Europska unija 2020. godine zaštitila ju je oznakom izvornosti

Jedni od istaknutijih uzgajivača ove posebne školjke 1930-ih bila je obitelj Bandur koja ih je 1936. godine predstavila na izložbi General trades international exhibition u Londonu gdje su osvojili Grand Prix and Gold medal. Sigurno je ovo jedan od razloga koji je ponukao tadašnji londonski jet set da posjeti Ston i kuša ovu izuzetnu deliciju.

Europska komisija 2020. godine malostonsku je kamenicu upisala u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije. Ovim je postupkom Malostonskoj kamenici priznata autentičnost i jedinstvenost u okvirima cijele Europe.

Prilikom posjeta Stonu kušali su je Edward VII i Wallis Simpson, a svoje mjesto našla je i u mnogim Europskim prijestolnicama

Kvalitetu malostonske kamenice jako dobro su poznavali u svim dijelovima austrougarske monarhije od Beča i Trsta ali i naravno od Splita do Zagreba. Vjeruje se da ju je car Franjo Josip  kušao prilikom svog posjeta Stonu 1884. godine, a navodno su se pošiljke slale i na sam bečki dvor.

Malostonska kamenica svoj put je našla i do Pariza i Praga, ali i Rima i Napulja. U kolovozu 1936. godine moćna bijela jahta vezala se na Stonskoj ponti. U njoj su po Jadranu krstarili nesuđeni engleski kralj i njegova voljena. Naime, Edward VII. i Wallis Simpson posjetili su konobu Baća u Stonu te su se pogostili ponikovskim pršutom, sirom iz ulja te kamenicama i prstacima iz Malog mora. Tih godina kamenice su preko Beograda slane za Bukurešt na dvor kralju Karolu, a bile su i na jelovniku prilikom svadbe albanskog kralja Ahmeda Zogua u Tirani

Malostonski zaljev poseban je rezervat prirode u moru, a kvaliteta vode ispituje se svaki tjedan 

Cijeli akvatorij zaljeva ubraja se u najvišu kategoriju klasifikacije vode za uzgoj školjaka. Malostonski zaljev specifičan je jer ima puno podvodnih izvora. Rijeka Neretva koja se ulijeva u more kod Ploča, donosi puno slatke vode te je uz taj specifikum zaljev dosta dug i uzak te ima jake kurente (morske struje) koje odaju dojam da ste u rijeci, a ne u zaljevu dugom 30-tak kilometara. Spoj miješanja slatke i slane vode, kurenta, sunca i takvog oblika zaljeva daje mu tu specifičnost pa je bogatiji planktonima više nego otvoreno more u Jadranu. To je hrana kamenicama i razlog zašto je malostonska kamenica toliko cijenjena i ukusna.

Kvaliteta mora iznimno je važna za kamenice budući da dnevno filtriraju između 50 i 70 litara morske vode. Pri tom su važne stalne kontrole koje u malostonskom zaljevu radi Državni inspektorat Područne jedinice Split. Svaki tjedan na 5 lokacija tj. u 5 zona zaljeva uzimaju se uzorci. Nakon obavljene analize školjkarima se javlja da li su uzorci analize ispravni i da li školjke mogu ići u prodaju tj. Jesu li za ljudsku prehranu. U slučaju bilo kakve neispravnosti daljnja distribucija se zabranjuje. Dio zaljeva u blizini mjesta Sreser u kojem kamenice na Pelješcu uzgaja obitelj Nožica koja je ujedno glavni dobavljač Bota Šare restoranima već godinama je po svim parametrima besprijekorne kvalitete.

U Malostonskom zaljevu kamenice su se jele još u Antici, a prvi pisani zapisi o uzgoju datiraju iz 14 stoljeća i vremena Dubrovačke republike 

Arheološki nalazi ljuštura ove školjke diljem poluotoka Pelješca potvrđuju da se još za vrijeme antike jela u ovim krajevima kako se romantično voli vjerovati u čast božicama rođenim iz samih školjki. Od onda pa do danas najukusnija je s par kapi nekog citrusa – nabolje limuna ili divlje naranče. Zbog toga je za mnoge gastronome konzumiranje kamenice ritual povratka u ranu fazu ljudske civilizacije.

Prvi zapisi o uzgoju kamenica u malostonskom zaljevu potječu iz 14. stoljeća, a vlasti Dubrovačke Republike kroz stoljeća su donosile cijeli niz odredbi kojima se ova djelatnost uređivala pa je tako svaki školjkar godišnje morao određenu količinu predati Stonskom knezu, a vlasti su ovom delicijom kroz vještu diplomaciju kupovale naklonost kako Turaka tako i drugih prijatelja i neprijatelja Republike.

Restoran Bota Šare preporučuje tri načina na koja se kod njih kamenice najčešće vole spremati, a vi ih možete pripremiti i u vlastitom domu. Uz svježe, preporučujemo rižot od kamenica te za ljubitelje sushija oyster roll ili kamenicu u tempuri.

Želite li ih pripremiti kod kuće, donosimo dva recepta

Rižoto od kamenica

Pripremite:

20 komada kamenica

2 glavice luka

2 češnja češnjaka

1 žlica sjeckanih listića peršina

20 ml biljnog ulja

20 ml maslinova ulja

800 ml ribljeg temeljca

malo papra

500 ml bijelog vina (suhog)

350 g riže

Kamenice otvorite i izvadite meso. More koje su pustile sačuvajte i procijedite. Nasjeckajte luk pa ga prodinstajte na miješanom ulju, dodajte sjeckani češnjak, peršin, papar i zalijte vinom. Pustite da kuha nekoliko minuta, potom dodajte more, rižu i riblji temeljac. Kuhajte dok riža ne omekša, a pred kraj kuhanja dodajte kamenice.

Oyster roll

Pripremite:

200 g riže za sushi

1 list nori alge

20 g svježeg krastavca

20 g avokada

8 komada kamenica

sezam za posipanje

brašno

1 jaje

krušne mrvice

Kamenice otvorite, izvadite meso i uvaljajte ga u brašno, potom razmućeno jaje i na kraju krušne mrvice. Pohajte ih u ulju izvadite i ostavite sa strane da se ocijede na papirnatom ručniku. Nori algu prerežite na pola, stavite ih na makisu, te na obje polovice ravnomjerno rasporedite kuhanu i ohlađenu rižu. Krastavce i avokado narežite na prutiće debljine 1 cm te ih posložite po sredini rolice zajedno s pohanim kamenicama. Uz pomoć makisua za zarolajte smjesu. Rolicu izrežite na 8 komada, posipajte sezamom, a poslužite s ukiseljenim đumbirom i wasabi pastom.

 

Foto: Filip Popović i album restorana Bota Šare

Rijeka, grad u kojem sve više teče – vino!

/u /od

Zahvaljujući naporima udruge Kvarner Wines i podršci regionalnih i lokalnih turističkih zajednica Kvarner i njegovo urbano središte – grad Rijeka – sve se više profiliraju kao značajne destinacije enogastro turizma.

Dokaz tome je nedavno održani međunarodni eno-gastro festival WineRI koji se u Rijeci redovito održava još od 2017. godine. Ove godine WineRi održan je u hali Exportdrva, 10. i 11. ožujka, te je okupio više od 70 izlagača s više od 350 etiketa vina iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Srbije. Primorsko – goransku županiju predstavili su članovi Udruženja Kvarner Wines: OPG Ružić s vinom Jarbola, OPG Rubeša s vinima Plovanić (Belica), Vinska kuća Pavlomir, Kuća vina Ivan Katunar, Poljoprivredna zadruga Vrbnik, Vinarija Šipun, Poljoprivredna zadruga Gospoja, Katunar Estate Winery i Vinarija Nada.

„Okupiti na jednom mjestu reprezentaciju vinske regije Kvarner pokazatelj je uspješnosti festivala koji ujedno nudi i najvrijednije s hrvatskih polja te spaja zeleno i plavo. Izuzetno mi je drago da će se poseban naglasak staviti na vina od autohtonih sorti jer je upravo Kvarner najbogatija vinska regija u Hrvatskoj po pitanju vina od autohtonih sorti.“ – istaknuo je zamjenik primorsko – goranskog župana Petar Mamula.

Organizator festivala i aktualni predsjednik udruge Kvarner Wines Anton Katunar iskazao je svoje zadovoljstvo što Rijeka i Kvarner imaju ovaj sjajan vinski festival, koji je postao mjesto okupljanja Kvarnerskih vinara i prijatelja iz Hrvatske i susjednih zemalja i polako postaje festival vina od autohtonih sorti Kvarnera i Jugoistočne Europe, odnosno naglasak je stavljen upravo na vina od autohtonih sorti vinove loze. Zahvalio je svim pokroviteljima i sponzorima na podršci i pozvao svih na festival.

Vino i žene vole Kvarner

Najavnu radionicu festivala „Decanteri s Kvarnera“ moderirale su ambasadorice brenda Kvarner Wines i vrsne sommelierke Ines Matić Matešković, Lucija Matijević, Monika Neral, Martina Škarica i Marinela Mrkonja. A kako se ove godine WineRi poklopio s prvim Women’s Weekendom koji se istovremeno održao u Exportdrvu, organiziran je zajednički afterparty u organizaciji portala Stilueta.net.

„Oživljavanje prostora Exportdrvo koji polako postaje središnje kongresno sajamsko središte, upravo zahvaljujući ovom i drugim događanjima pokazatelj je da Rijeka postaje između ostalog i kongresno – sajamski grad i razvija se kao turistička destinacija i izvan ljetnih mjeseci. I ove godine na samo jedan metar nadmorske visine, na novoj lokaciji u prostoru Export drvo predstavit će se eno – gastro ponuda regije i Hrvatske, a ovakve su manifestacije dobar motiv dolaska domaćih i stranih turista u naš grad.“ – zaključio je gradonačelnik Rijeke Marko Filipović.

Domagoj Trusić, Hug&Punch

„Dobra hrana i dobro vino idu rukom pod ruku, a svaki turist želi isprobati autohtonu ponudu. Ovaj festival je upravo ono što je Kvarneru nedostajalo – centralni eno – gastro festival na kojem su okupljeni proizvođači, koji postaje motiv dolaska na kvarner i budi želju da nakon festivala posjetitelji posjete  zastupljene proizvođače. Izlagači nisu jedni drugima konkurenti jer na turističkom tržištu Kvarnera ima dovoljno prostora za sve, a ovo je prilika da se proizvođači i ugostitelji približe jedni drugima. Osim toga, Turistička zajednica Kvarnera kontinuirano radi na promociji autohtonih proizvoda pa će i na ovaj festival dovesti studijske grupe novinara kako bi se upoznali s autohtonim proizvodima Kvarnera i s brendom Kvarner Wines.“ napomenula je direktorica Turističke zajednice Kvarnera dr.sc. Irena Peršić Živadinov.

Obnovljena Vinopedia

No, tu nije kraj dobrim vinskim vijestima iz Rijeke. Nekoliko dana nakon WineRI festivala stiže i vijest kako je upravo u riječkom RIhubu predstavljena obnovljena stranica Vinopedia. Započela je s radom 2008. godine kada je enolog Ivan Sokolić pokrenuo internetsku stranicu Vinopedia s ciljem da znanja koja je sakupio i stekao kroz svoj dugogodišnji rad u sektoru vinarstva, učini dostupnim svima koji su zainteresirani za te teme. Od tada do danas stranica bilježi milijunsku posjećenost, što njegove nasljednike Bojanu Matešin i Jadranka Sokolića navodi na potrebu da se stranica i dalje nadograđuje, ali i uredi u novom mediju. Ovakav afirmativni stav ulijeva povjerenje i svima onima koji su pozvani na suradnju. U najužem timu su Tomislav Negulić, vlasnik tvrtke NEGACTiVE, obrt za IT usluge i edukaciju, Tomislav Pavlešić, dipl. ing. agr. s Odjela za biotehnologiju, Mario Staver, dr. sc. profesor stručnog studija i Danijela Kramarić, vrhunska hrvatska sommelierka, vlasnica restorana Plavi podrum u Voloskom.

Na Internetu postoji mnogo stranica koje se segmentarno bave vinima. To znači da se bave ili kušanjem vina ili proizvodnjom ili promocijom vinskih destinacija.  Ova je stranica zamišljena kao sveobuhvatna, kao stranica na kojoj će se moći naći odgovor na svako pitanje vezano uz vino. Malo ambiciozno, ali kako se kaže: „Kad krećeš u projekt misli. Ako misliš, misli veliko jer razlika koju trošimo na ostvarivanje velikih i malih ciljeva je mala.“

Kroz stranicu će se promovirati prvenstveno autohtona hrvatske sorte grožđa, jer kao turistička zemlja moramo ponuditi autohtoni proizvod. Stranica pruža i mogućnost oglašavanja zanimljivih, na degustacijama visoko ocijenjenih, vina iz naše zemlje.

PR i foto: Kvarner Wines, Ivana Pranjić i Sunčana Barušić

Pripremila: Irena Lučić, diWine portal

Boogie Lab, bistro, bakery i bar novo je cool mjesto u Zagrebu

/u /od

Otvorio se najveći pekarski laboratorij. Boogie Lab je bistro, pekarnica i bar koji se smjestio u novom kompleksu Park kneževa u Ulici Kneza Borne u Zagrebu na više od 450 m2 unutarnjeg prostora, te velike terase s dvorišne strane, prekrasne interpolacije koju potpisuju VMD I 3LHD studio.

Za otvaranje Boogie Laba zaslužni su Karlo Vulin i Mladen Vidović, koji su udružili znanje i keirali mjesto u kojem gosti mogu uživati od 7 sati ujutro, pa sve do ponoći.

Mladen Vidović i Karlo Vulin

“Ovaj bistro u retro izvedbi ima 150 sjedećih mjesta, unutra i na terasi koja je odvojena od gradske vreve. „Imali smo odriješene ruke prilikom uređenja prostora. Želja nam je da se gosti dobro osjećaju u ovom prostoru. Koncept najbolje opisuje slogan sunshine, moonlight i good times preuzet od poznatog refrena pjesme Blame It on the Boogie grupe Jacksons 5!“ – otkriva Mladen Vidović prema čijim idejama je dizajniran ovaj prostor.

Laboratorij okusa Boogie Lab postavljen je tako da razvija nove tehnologije, okuse i jela. Koncept Boogie-a počinje u ranim jutarnjim satima kada dominira priča craft pekarnice i doručka s naglaskom na kruhove koji se peku na licu mjesta te jela koja se mogu ponijeti. Peciva od lisnatog tijesta s raznim nadjevima, kombinacije kiselih gljiva i bešamela, pečenih cherry rajčica, pesta od bosiljka do egzotičnih kombinacija poput kimchia i pizze iz pravokutnih plehova samo su dio jutarnje ponude.

Kako dan odmiče, u periodu od 9 do 12 sati ovdje je sve podređeno brunchu koji će gosti rado provesti u društvu poslovnih partnera ili pak prijatelja. Brunch meni uključuje eggs benedict, shakshuku i druge delicije. Za ručak postoji je izbor od devet jela među kojima su tjestenine od fermentiranog tijesta s umacima i punjenjima, bogate salate, piletina sa sourdough mlincima te drugo.

„Namirnice se u Boogie-u iskorištavaju maksimalno, npr. ako u pekarnici ostane kruh, prokuhava se i puštamo da fermentira dva dana, procijedi se i od ostatka mase radimo pastu koju koristimo u okruglicama nalik na falafel. Izdvojeni sok se reducira dok ne dobijemo umak prepun okusa, koji zatim dodajemo raznim jelima. Tako namirnicama dajemo novu namjenu!“ – otkriva Karlo Vulin, jedan od začetnika sourdough revolucije, te dodaje: „Ono što nam ostaje od lisnatog tijesta, koristi se za pripremu slatkog složenca od kruha ili bread pudinga“.

Od 18 sati završava dnevna ponuda te počinje ona večernja. Velikim zavjesama, kao u teatru, odvaja se dnevni dio, počinje good times atmosfera te vrijeme moonlight menija čiji su zalogaji u obliku tapasa. Svako jelo nosi jedno tijesto koje je unaprjeđeno na njima svojstven način. Namirnice koje koristi Boogie lokalnog su porijekla, mlijeko je tako s Velebita, sirni proizvodi su iz sirane Vedrine, a povrće je s Dolca.

Boogie bar nudi dva blenda Boogie kave te crfat piva. Za vinsku priču zadužen je bio Zvonimir Krželj, dok je barmen Jere Bebić kreirao koktel kartu inspiriran koktelima s početka 20. stoljeća i pića iz razdoblja američke prohibicije.

Boogie će sigurno postati mjesto kojem će se gosti svakodnevno rado vraćati. Nekoliko njegovih priča, uređenje koje pri svakom dolasku otkriva nove detalje, te osoblje koje će prepoznati želje gosta, najbolja su pozivnica.

 

Foto: Filip Popović i Sunčana Barušić

U subotu, 18. ožujka u Nico´s Bar&Bistrou toče se nove berbe vinarije Saint´s Hills uz odlične rižote

/u /od

Za ovaj vikend, točnije, subotu, 18. ožujka, prognoza je za Zagreb – doslovce bez oblačka, a grijati će nas sunce na 14°C. Pa, ako i bude hladnije, nema veze, jer Nico´s Bar&Bistro u ulici Augusta Cesarca 6 (dvorište kuće Europe na Europskom trgu) ima grijane terase. A, na njima će se u subotu, od 12 do 15 sati moći kušati vina vinarije Saint´s Hills i to nove berbe Saint´s Hills Mala Nevina i Saint´s Hills Posh uz koje će se posluživati Nicos rižoto Zaferano ili Nicos rižoto sa šparogama, po cijeni od 7€.

Ovo je druga subota kako se u Nico´s Bar&Bistrou održavaju takve manifestacije, a to je samo početak aktivnosti u kojima će se udružiti prostori bar+restoran povezani s velikom terasom. „Želimo se baviti tematskim susretima, u dnevnim, ali i večernjim satima u kojima ćemo udružiti snage s poznatim vinarima i kuharima i pružiti gostima novi način uživanja u hrani i piću. Subotom će se manifestacije uvijek održavati u jutarnjim, odnosno podnevnim satima, dok će večere uvijek biti tematske“ kaže Ivan Srdar, jedan od ponajboljih hrvatskih barmena koji će budno paziti da gostima ništa ne nedostaje.

Budući da je koncept restorana talijanska kuhinja, prošle subote su se uz prosecco i aperol spritz mogle kušati odlične pinse (s pršutom ili kozicama), a ove subote gosti će imati priliku ocijeniti njihovo umijeće (pod vodstvom chefa Velimira Cindrića) u pripremanju talijanskih rižota koji uvijek pokrenu rasprave o načinu dobivanja prave kremoznosti i mješavine okusa.

„Za naše stalne i buduće goste pripremamo mnogobrojna iznenađenja. U nadolazećim tjednima biti će i glazbe, predstavljanja vinarija, sljubljivanja jela s vinima ali i koktelima… spremamo velike užitke za sve ljubitelje dobrih kapljica i finih zalogaja“, kaže Ivan Srdar.

Ernest Tolj Dingač 2019. najbolje ocijenjeno hrvatsko vino u povijesti

/u /od

Wine Enthusiast, jedan od najrelevantnijih svjetskih časopisa, ocijenio je Ernest Tolj Dingač 2019. sa 99 od mogućih 100 bodova, čime je postalo najbolje ocijenjeno hrvatsko vino u povijesti. Ernest Tolj Dingač 2019. limitirana je serija vina, a njegova prodaja ima humanitaran karakter. Naime, Saint´s Hills vinarija sav novac donira nezbrinutoj i potrebitoj djeci.

Kroz Zakladu Saint´s Hills for Kids vinarije svake godine pomažu djeci kojima je pomoć najpotrebnija, i svake godine vino koje će se prodavati u humanitarne svrhe rade s posebnom pažnjom, pa limitirane serije imaju plemenitu misiju.

Ivana i Ernest Tolj, vlasnici vinarije Saint´s Hills

Prošle godine Wine Enthusiast je vino Ernest Tolj Dingač ocijenio s 97 bodova, ali ovogodišnjih 99 bodova od mogućih 100 ovo je vino svrstalo na tron najboljih. U njegovu izradu uložen je poseban trud: nakon ručne selekcije grožđa sorte plavac mali, vino je fermentiralo u posebnim barrique bačvicama, potom je dvije godine dozrijevalo u bačvama od hrasta. Nakraju je punjeno u posebne boce od tamnog stakla ukrašene motivima vinarije napravljenih od platine.

Danas je na web shopu vinarije https://bit.Iy/ETDingac2019 dostupno 99 od ukupno 800 boca Ernest Tolj Dingač 2019., koje će uskoro biti u prodaji, a isporuka se očekuje u mjesecu lipnju.