Otkrivamo što donosi drugi po redu Asian Street Food Festival

/u /od

Od 06. do 12. svibnja na Trg Josipa Jurja Strossmayera u Zagrebu stiže rapsodija egzotičnih okusa ali i najprestižnija namirnica ikad prestavljena na street food festivalu

Jeste li željni eksplozije egzotičnih okusa koji će vas odvesti na užurbane ulice jugoistočne Azije? Privlači li vas kulinarski sklad hrskave svježine i sočnog zadovoljstva, preciznost i vještina sushi majstora ili okrepljujući ramen koji obećava simfoniju okusa sa svakim zalogajem? Želite li doživjeti jedinstvenu priliku kušati prvoklasnu jadransku plavoperajnu tunu u street food formatu?

E, pa imamo za vas odlične vijesti: vraća nam se Asian Street Food Festival i od 06. do 12. svibnja zagrebački će Trg Josipa Jurja Strossmayera opet slaviti tisućljetne azijske kulture i tradicije kroz nenadmašnu raskoš egzotičnih okusa i mirisa.

K-DOG: K-Dog cheese lover

Posjetitelji će na jednome mjestu u tih tjedan dana moći uživati u sočnim bao bunsima, izdašnim gyozama, kremastom curryju, aromatičnom phad thaiju, kreativnim sushi rolicama, tipičnom japanskom ramenu, tuna tartar i tuna katsu sandoima od vrhunske plavoperajne tune – najprestižnije namirnice koja se predstavila na nekom street food festivalu. Bit će tu i neodoljivog honey chilly chickena, preukusne tikka masale, očaravajućeg korean fried chickena, moćnih korean hot dogova, slasnog mochi sladoleda, hrskave som tum papaya salate, osvježavajuće mango fruit salate i sticky riže, hrskavih kozica u tempuri, sočnih vege spring rolica, vrhunskih tropskih koktela, autentičnih tajlandskih limunada, popularnog bubble tea, zdrave Crobucha kombuche, te egzotičnih spritzeva i koktela z yuzu citrusom.

Phad Thai by Thai Thai

Nakon prošlogodišnjeg iznimnog uspjeha prvog festivala u regiji posvećenog isključivo azijskoj kuhinji i kulturi, organizatori iz kreativne agencije Kokoš ili jaje i ove su godine okupili strastvene i vrsne predstavnike azijskih kuhinja i dali im zadatak da iz svoje ponude u poseban fokus stave jedno određeno jelo ili namirnicu.

Tuk Tuk Express: Korean Fried Cicken

Tako će posjetitelji na 10 kućica imati priliku kušati najkvalitetnije namirnice i uistinu bogat i raznolik izbor tradicionalnih i omiljenih jela Kine, Japana, Tajlanda, Indije, Koreje, Malezije…Na drugom po redu Asian Street Food Festivalu posjetitelje očekuju:

  1. Curry House by Tuk Tuk Express
  2. Gyoza bar by Purple Monkey
  3. Phad Tai by Thai Thai
  4. Tuna & Bar by Picnic
  5. Ramen House ZU KU JI
  6. Sushi by Soho Sushi
  7. K Dogs by K Dogs
  8. Bao Buns by Jellyfish in space
  9. Gingle Bells
  10. Central Bar

Jellyfish in space

U najavi je i još jedan gastro sudionik iznenađenja, ali i bogat popratni program: Metro donosi zabavan tematski Food kviz, na atraktivnoj radionici Pinelli & Vino slikat će se azijski motivi, tvrtka Marikomerc za Udrugu Down Zagreb donira jednu cijelu plavoperajnu tunu koja će biti zvijezda cutting showa uz chefa Marija Mihelja i druženje sa štićenicima Udruge. Pred kraj festivala podijelit će se i 200 kamenica uz pjenušac Reserva Royal, očekuju nas i live performasi Zagreb Street Art umjetnika, te kao i uvijek pomno osmišljen glazbeni program i nastupi vrhunskih DJ-eva pod kreativnom palicom Ozrena Kanceljaka.

ZU KU JI Ramen House: Miso Chicken

Sam festival svečano će otvoriti počasni konzul Kraljevine Tajland, dr. Stjepan Ćurić, a posjetitelji će moći uživati u iznimno atraktivnom nastupu tradicionalne tajlandske plesne skupine. Tijekom Festivala nakon uživanja u vrhunskim delicijama moći ćete se opustiti uz tradicionalnu tajlandsku masažu, te usput doći u mogućnost osvajanja puta na Tajland. Tijekom cijelog trajanja Asian Street Food Festivala koje god jelo odabrali, posjetitelji će uživati u vrhunskim soya umacima Kikkoman koji je službeni umak Festivala, a egzotične okuse pratit će bogata ponuda vrhunskih pića na Centralnom baru, predvođena Staropramen i Grif pivom, probranim vinima, rakijama, sakeom, popularnim bubble čajem, te kao i uvijek, širokim izborom gaziranih i negaziranih bezalkoholnih napitaka.

Central Bar: Bubble Tea

Na Centralnom baru posjetitelje očekuje i  Crobucha Kombucha, pjenušavi, osvježavajući bezalkoholni napitak na bazi crnog i zelenog čaja. Ovaj drevni eliksir porijeklom iz Azije sve je popularnija alternativa sokovima (pa i alkoholu), a pripisuju mu se pozitivni učinci na imunitet i probavu. Crobucha Kobucha nastaje u sinergiji s ekološki uzgojenim aromatičnim biljem i voćem s hrvatskih otoka i malih, lokalnih proizvođača, te svaki od pet okusa predstavlja odu određenom hrvatskom otoku.  Za autorske koktele i vrhunska osjveženja pobrinut će se kreativna ekipa na Gingle Bells kućici koji za ovo izdanje Asian SFF-a pripremaju i tematske Yuzu Spritz, Yuzu Gin i Yuzu Mojito – od citrusa Yuzu koji je globalno jedna od najtrendy namirnica u gastronomiji već drugu godinu zaredom, a uglavnom se uzgaja u Japanu, Koreji i Kini.

Gingle Bells: Yuzu Spritz

Detaljnije o sudionicima i gastronomskoj ponudi Asian Street Food Festivala:

Curry House by Tuk Tuk Express

Ovo je premijerno sudjelovanje na Asian Street Food Festivalu ovog malog panazijskog restorana koji se smjestio na vrhu Tkalčićeve ulice u Zagrebu gdje osvaja srca posjetitelja raznolikošću i autentičnim okusima. U ponudi ima azijske specijalitete od Koreje do Tajlanda i Malezije, a sjajnim kombinacijama autentičnih začina i domaćih namirnica uvodi goste u svijet nevjerojatnih okusa. Dok njihova hrana teži tradicionalnom izričaju, svako jelo nosi i malu dozu modernog.

Na Asian Street Food Festivalu ponuditi će Tikka Masala Rice Bowl – okusima bogato i aromatično jelo s mekanom piletinom serviranom na parenoj riži, uz pratnju kremastog tikka masala umaka i dodatak svježeg  korijandera. Zatim tu je Honey Chilli Chicken – neodoljivo jelo s hrskavom piletinom s chillijem i medom, serviranom na parenoj riži, poprskano domaćim slatko-ljutim umakom od meda i chillyja te ukrašeno nasjeckanjim mladim lukom za dodatni okus i teksturu. Imati će i Korean Fried Chicken – hrskavu i okusima bogatu prženu piletinu obavijenu u domaći slatko-ljuti umak te posipanu sjemenkama sezama. Na kućici Curry House by Tuk Tuk Express moći će se kušati i šarene domaće limunade: Blue Lagoon, Mango limunada i Raspberry limunada.

 

Gyoza bar by Purple Monkey

Nakon što je prošle godine osvojio posjetitelje prvog, Purple Monkey se vraća i na drugi po redu Asian Street Food Festival gdje će iznova posjetitelje svojim jelima i okusima odvesti daleke krajeve. Filozofija njihove gastro destinacije u Tomašićevoj su izbalansirana jela inspirirana originalnim azijskim okusima i načinima pripreme, ali zapakirana u potpuno novom ruhu. “Kina se spaja s Tajlandom i Vijetnamom u našim tanjurima”, ističu. Na Asian Street Food Festivalu će u ponudi imati gyoze sa umakom ( menu od 6 komada,  menu od 12 komada i menu od 24 komada), zatim Tempura shrimp sa umakom i Mochi sladoled na kuglice.

Pad Thai by Thai Thai

Nakon prošlogodišnjeg uspjeha, na Asian SFF vraća se i ovaj tajlandski street food restoran koji na čak dvije lokacije u Zagrebu nudi autentične tajlandske okuse. Na ovogodišnjem izdanju ASFF-a u fokusu im je Pad Thai Chicken, omiljeno jelo s prženim rezancima koje savršeno uravnotežuje pikantne okuse s daškom slatkoće. Zatim tu je Som Tum Papaya salata s prženim pilećim krilcima koja je primamljiva mješavina hrskavog povrća: zelene papaje, mrkve, korabice, svježeg krastavca, pikantnog ribljeg umaka i savršene note čilija. Uparen sa sočnim prženim pilećim krilcima, Som Tum je kulinarski sklad hrskave svježine i sočnog zadovoljstva koji obećava simfoniju okusa sa svakim zalogajem. Za vegetarijance su spremili domaće ručno rađene proljetne rolice u kojima nježno umotan u lagano, hrskavo tijesto, svaki zalogaj otkriva simfoniju svježeg povrća i aromatičnog bilja. Njihov pak slatko ljuti umak donosi eksploziju okusa koja će vas odvesti na užurbane ulice jugoistočne Azije. Bilo kao međuobrok ili obrok, ove proljetne rolice su prekrasno kulinarsko putovanje koje ne želite propustiti. Za slatki kraj tu je Mango fruit salad + sticky rice – ovaj klasični tajlandski desert sadrži slatke kriške manga, jagoda i borovnica na sloju tople, ljepljive riže prožete kremastim kokosovim mlijekom.

 

Tuna&Bar by Picnic

U suradnji sa tvrtkom Pelagos, ekipa iz dobro nam poznatog zadarskog Picnica je iznimno sretna da su uspjeli osigurati prisutnost plavoperajne jadranske tune na ovogodišnjem Asian Street Food Festivalu. “Udruživanjem triju zadarskih kompanija: Pelagosa, Kroštule i Picnica donosimo na ulicu ovu iznimno posebnu namirnicu po vrlo prihvatljivoj cijeni”, ističu.

Mlade jedinke plavoperajne tune love se u Jabučkoj kotlini i uzgajaju osamnaest mjeseci. Izlovom japanskom tehnikom ike jime tuna ne osjeća bol ni strah. Ovo je tuna nepromijenjene sushi/sashimi A+ kvalitete, a svi Pelagos proizvodi su IFS higher level, Kosher i Halal certificirani i tako prikladni konzumentima sa specifičnim prehrambenim odredbama. Jadransku plavoperajnu tunu u svojim restoranima poslužuje i svjetski poznati lanac Nobu, čiji je suvlasnik Robert de Niro. Iako gotovo cijela količina ove prvoklasne tune odlazi na strana tržišta, određena količina je ostavljena za domaće tržište, a posebno predstavljanje će imati na Picnic kućici u sklopu Asia festivala. “Na ovaj način cilj je predstaviti vrhunsku namirnicu iz našeg Jadrana, kroz formate jela inspirirane azijskim štihom”, kažu nam iz Picnica koji će od ove prvoklasne namirnice napraviti dva jela: Tuna katsu sando – tuna steak u panko mrvicama, azijska salatica, teriyaki mayo i sezam, posluženi u brioche kruhu koji za njih kreira Kroštula i Boogie Lab. Zatim Tuna tartar sando – tartar od tune sa pastom od fermentirane soje, poke umakom, teriyaki mayo i sezam, također posluženi u brioche kruhu Kroštule i Boogie Lab-a. Picnic kontinuirano promovira politiku dostupne kvalitete, pa će tako jela sa jadranskom plavoperajnom tunom biti svega 8,5 €.  Uz ovogodišnje delicije od tune, u ponudi će imati i batat krumpiriće koji su postali njihov zaštitni znak,  a od ponude pića će se još jednom istaknuti svojim kreativnim i inovativnim koktelima. Ovo proljeće Picnic će predstavljati Roza, proljetni koktel na bazi gina, jagoda i Degarra rose vina. Osvježavajuće piće koje majstor okusa Ivan Karačić (kreativac koji stoji iza megapopularnog Panetonne koktela na adventu) radi iz više koraka. Maceriranjem proljetnih jagoda u alkoholnoj bazi, obogaćuje okus i arome. Nakon maceracije, sve sastojke koktela po definiranim količinama, kuha u vakumu sous vide tehnikom, 2 sata na 55 celzijevih stupnjeva. Nakon niti dva dana procesa, koktel je spreman za uživanje, idealan za vrućine, osvježavajuć i pitak. Pa tko to ne bi poželio kušati?

Picnic Tuna Katsu Sando

ZU KU JI Ramen House

S veseljem se premijerno na Asian Street Food Festivalu ove godine predstavlja ZU KU JI Ramen house koji je osnovan sa željom da obogati ponudu ramena u Zagrebu. Predstavit će 3 vrste ramena, od kojih je svaki kompleksan na svoj način, te specifičan za određenu regiju Japana. Bit će to: Tonkotsu Hakata, Shoyu i Miso Chicken rameni, svaki će imati cijenu od 15 €. Tonkotsu Hakata Ramen je relativno nova vrsta ramena, najpopularnija u južnom i zapadnom Japanu, pogovoto u Fukuoki odakle i potječe. Poznat je i pod imenom Hakata ramen, prema okrugu gdje je kreiran, a specifičan je po dugotrajnom procesu kuhanja svinjskih kostiju između 12 i 16sati kako bi se dobio bogat i kremast okus. Shoyu Ramen je najpopularniji u sjevernom i istočnom Japanu, pogotovo u Tokiju gdje je i nastao. Shoyu ramen znači da je napravljen kuhanjem soya umaka, te ima slaniji i pikantniji okus. Miso Chicken Ramen potječe iz Sapporo područja regije Hokkaido, a nazvan je po glavnom sastojku. Ovaj ramen karakterizira jak i bogat okus. Također, u suradnji s jednim od najboljih koktel barova u Hrvatskoj – Peaches & Cream – kreirani su kokteli koji će biti u svakodnevnoj ponudi tijekom Asian SFF-a na ZUKUJI Ramen house kućici.

 

Sushi by SOHO Sushi

Zagrepčanima i gostima metropole dobro poznat i omiljen Soho Sushi koji se nalazi u Palmotićevoj ulici u sklopu poznatog Good Food-a drugu godinu zaredom sudjeluje na Asian Street Food Festivalu i donosi svoje ručno rađene sushi rolice. Za njih je sushi delikatan ples između vještine i preciznosti u kojem svaka rolica postaje umjetničko djelo. Nakon što su posjetitelje prošle godine oduševili Soho Aloha – rolicama sa tunom, ananasom, avkokadom i posebnim umakom, s velikim nestrpljenjem očekujemo kušati kreacije koje su pripremili za ovo izdanje Asian Street Food Festivala.

Korean Hot Dog by K Dogs

Nakon iznimnog uspjeha na prvom izdanju Asian SFF-a, K Dogs kućica i ove godine nudi autentični korejski hot dog. Ovo jelo je slasno, izvana hrskavo, a ujedno i kremasto iznutra, malo ljutkasto (ako želite). Nudit će četiri okusa: klasični s hrenovkom, Half&Half – kombinaciju hrenovke i mozzarelle, zatim Mozza  – samo s mozzarellom te Cheese Lover koji ima punjenje od kombinacije topljenog cheddara i mozzarelle, a svi imaju ultra hrskavi omotač.

 

Bao Buns by Jellyfish in space

Prošle su godine oduševili posjetitelje Asian SFF-a svojim jedinstvenim sushi rolicama i koktelima, a ove godine su fokusirani na bao bunse! A kad se zna da je ovoj ekipi, koja Street Food & Cocktail Barom u Martićevoj redovito izaziva ovacije zagrebačke gastro i barske scene, glavna deviza “Spajamo nespojivo” – ozbiljno smo nestrpljivi kušati njihove ovogodišnje rapsodije okusa. U ponudi će imati: Bao Buns Pork – parena peciva sa sporo pečenom trganom svinjetinom, kupusom u umaku od vrhnja i majoneze, te ukiseljenom mrkva u soji. U stopu ih slijede Bao Buns Salmon – gdje parena peciva grle kimchi, spicy mayo, losos, togarashi, tobikko i krastavce.

Imati će i Futomaki surimi, Uramaki Crispy losos, te kozice u tempuri, kao i tri tematska koktela: Mango tiki, Tropical heaven i Jelly lagoon, sva tri s naglaskom na voćnim notama, savršeni za proljeće i ljeto.

 

Sve novosti možete svakodnevno doznati prateći Asian Street Food Festival na Facebooku i Instagramu

 

Mjesto: Trg Josipa Jurja Strossmayera, Zagreb

Trajanje: 06. – 12. svibnja 2024.

Radno vrijeme : 12:00 – 24:00 sata

Ulaz: besplatan

 

Foto: Sandro Sklepić, arhiva i PR Asian Street Food Festivala

GastRoA, nova manifestacija u srcu Slavonije za ljubitelje pikantnih okusa

/u /od

Da su Slavonci i Srijemci vrhunski kuhari i pravi majstori u pripremi suhomesnatih proizvoda, već je svima poznato. No, tko je najbolji proizvođač kulenove seke i kobasice to će se tek doznati 27. travnja u općini Andrijaševci na prvom „GastRoA“ gurmanskom showu u kojem će uživati svi ljubitelji pikantnih okusa.

Ovo je prvo izdanje manifestacije, za koju su u ovoj općini sigurni da će postati tradicija i omiljeno mjesto susreta ljubitelja i proizvođača ovih dviju delicija, a sudjelovati mogu svi koji ih proizvode, bez obzira iz koje županije dolaze.

Na ocjenjivanje u dvije kategorije – kulenova seka i kobasica, mogu se prijaviti svi proizvođači s odgovarajućom registracijom, a uzorke trebaju dostaviti najkasnije do 25. travnja. Ocjenjivanje će se održati dva dana kasnije, 27. travnja, na dan manifestacije GastRoA, u općinskoj vijećnici, s početkom u devet sati – poručuju organizatori manifestacije.

Dolazak je najavio i poznati hrvatski chef s istančanim nepcem Tomislav Špiček, veliki ljubitelj tradicionalne kuhinje.

Ulaz je slobodan, svi su pozvani, a ovo je i savršena prigoda za izlet na istok Hrvatske na obalu Bosuta.

„Manifestacije poput ove dodatno promoviraju tradicionalne proizvode i podižu razinu kvalitete te pozicioniraju Vukovarsko-srijemsku županiju kao atraktivnu gastronomsku regiju. Uz adrenalinski park na Bosutu i izletnički brod, manifestacija GastRoA još je jedan turistički proizvod općine Andrijaševci, idealne destinacije za izlet i opuštanje“, istaknuo je njezin načelnik Ante Rajković.

Foto: arhiva TZ Vukovarsko-srijemske županije (Vedran Čuljak, Mario Žilec, Davorin Krešić

 

 

Krčki pršut Žužić šampion jubilarnih 10. Dana hrvatskog pršuta u Zagrebu

/u /od

Vjekoslav Žužić, vlasnik Mesnice marketi Žužić, ove godine službeno ima najbolji pršut! Šampionska titula za njegov savršeni krčki pršut, pripala mu je na 10. Danima hrvatskog pršuta koji se ove godine održavaju u Zagrebu. Za titulu najboljeg natjecao se s još 12 proizvođača istarskog, drniškog i dalmatinskog pršuta, koji su ove godine poslali uzorke na ocjenjivanje. Ovo je drugi put da je Žužić osvojio ovo priznanje. Šampion je bio i prije dvije godine u Splitu kada je također oduševio stroge ocjenjivače i zahtjevne ljubitelje ove iznimno cijenjene hrvatske delicije.

Darko Markotić i Vjekoslav Žužić

U Zagrebu su se zlatnom medaljom okitili dalmatinski pršuti Voštane i Mesna industrija braća Pivac, istarski pršuti Pisinium i Dujmović te drniški pršut Bel-Cro.

Srebro su osvojili istarski pršuti Pruštane i stancije Buršić i Jelenić, dalmatinski pršuti Kulina Nova Sela i Smjeli te drniški pršut Drniških delicija Maran, a broncu dalmatinski pršuti Barić-Opskrba Trade i MIK Lukin.

Za poseban doprinos pršutarskoj industriji dodijeljena su da priznanja, Vladi Prančiću, vlasniku pršutane Smjeli čiji se dalmatinski pršut okitio s najviše šampionskih titula na ovom natjecanju te Hrvatskoj gospodarskoj komori koja intenzivno radi na promociji hrvatskih zaštićenih pršuta te edukaciji proizvođača.

Vlado Prančić i Zdravko Barać

„Kroz zadnjih deset godina od kada je ustrojen Klaster hrvatskog pršuta, proizvodnju pršuta podigli smo na višu razinu – od bogatog iskustva i tradicije u proizvodnji, vrhunskih proizvođača koji su značajno investirali u nove pogone i tehnologiju do snažne sinergije znanosti i struke koja je rezultirala poboljšanjem i standardizacijom kvalitete. Imamo vrhunske pršute koji mogu ravnopravno konkurirati najboljim europskim, no svakako treba raditi na povećanju kapaciteta i udvostručenju obujma proizvodnje, kako bismo dosegli milijun komada godišnje i pokrili potrebe domaćeg tržišta i eno-gastronomske ponude u turizmu”, kazao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Dragan Kovačević

Unatoč izazovnim godinama proizvodnja raste

Čestitke šampionu i nagrađenima uputio je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta, organizatora ove najukusnije manifestacije te istaknuo kako su proizvođači pršuta prije deset godina proizvodili 250 tisuća komada, sa skromnim udjelom domaće sirovine od svega desetak posto, a proizvodnja je bila niske tehnološke razine.

„Danas smo došli do proizvodnje od oko 500 tisuća komada, s udjelom domaće sirovine većom od 70 posto. U ovom razdoblju sagrađene su u Hrvatskoj dvije nove visoko tehnološki opremljene pršutane, ostali pršutari imali su ozbiljne investicije u svoje proizvodnje. Sve je to dovelo ne samo do rasta proizvodnje, nego do standardizacije kvalitete naših pršuta, a ovi bi rezultati bili još i bolji da se u posljednje četiri godine nismo suočili s pandemijom, potom ekstremnom inflacijom pa pojavom afričke svinjske kuge u Hrvatskoj. Napomenuti ću kako je to proizvodnja koja traje preko godinu dana od ulaza sirovine pa do izlaza gotovog proizvoda, a za naše vrhunske pršuta ta proizvodnja je preko 18 mjeseci. Na tako dugi rok u ovakvim izazovnim i neizvjesnim vremenima nije bilo lako osigurati kapital za nastavak proizvodnje. A taj nastavak i očuvanje kontinuiteta proizvodnje je najveći uspjeh nas pršutara u Hrvatskoj, jer smo u posljednje tri godine očuvali i povećali proizvodnju, dok u isto vrijeme najveći proizvođači na svijetu – Španjolska i Italija stagniraju i opadaju“, poručio je Markotić.

Još uvijek u Hrvatskoj pojedemo dvostruko više pršuta nego što ih proizvedemo

 Zdravko Barać, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede govoreći o perspektivama sektora, rekao je kako sama činjenica da se u Hrvatskoj konzumira milijun pršuta, a proizvodi oko 500 tisuća govori da postoji ogroman  potencijal rasta proizvodnje.

Dragan Kovačević, Velibor Mačkić, Zdravko Barać i Darko Markotić

„S jedne strane imamo zahtjeve potrošača za većim količinama upravo ovih pršuta s oznakom kvalitete koja pokazuje sljedivost proizvoda od svinje do stola, a s druge strane imamo i sve više upita vezanih uz mogućnost modernizacije postojeće proizvodnje, za investicije za proširenje kapaciteta ili izgradnju novih. Istaknuo bih da smo u drugoj godini provedbe Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike, naglašavali smo i da se mjera 73.10 odnosi upravo na ulaganja u preradu dostupna i u ovom programskom razdoblju te smo u okviru toga osigurali 160 milijuna eura, a u četvrtom kvartalu ove godine sigurno ide natječaj vezan za preradu gdje će i proizvođači pršuta biti prihvatljivi korisnici“, istaknuo je Barać.

Zdravko Barać i Dragan Kovačević

Posebni izaslanik predsjednika Milanovića, Velibor Mačkić istaknuo je kako je Klaster hrvatskog pršuta sjajan primjer udruživanja. U njemu sudjeluju svi od velikih do malih proizvođača, a pršuti su dobar primjer dodane vrijednosti posebno u turizmu.

„Zašto ne bismo turistu ponudili više od kupanja? Najbitnije je ono što možemo i znamo. Najvažnije je razvijati ono gdje postoji ekspertiza, gdje postoji tradicija i najvažnije je dići to na razinu da se možemo pohvaliti u svijetu“, proučio je Mačkić.

Nagrađeni pršuti sutra, 20. travnja, se prezentiraju na Europskom trgu u Zagrebu od devet do 15 sati, a najtraženiji će sigurno biti šampion – krčki pršut Vjekoslava Žužić.

Foto Anto Magzan

Ne propustite prvi domaći plac na Borovju uz radionicu o jestivom cvijeću

/u /od

U  zagreačkom naselju Borovje u subotu, 20. travnja s početkom u 8.00 sati održat će se prvi domaći plac, odnosno mali sajam OPG-ova na kojem će svoje proizvode predstaviti dvadesetak proizvođača. Važno je istaknuti da su mnogi od njih nositelji oznake Plavi ceker koja je namijenjena označavanju, isticanju i promociji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čija je kvaliteta više razine od zakonski propisane te uobičajeno zahtijevana i očekivana od strane potrošača. Sajam OPG-ova održat će se u ulici Grada Chichaga (nasuprot pekarnice Anita).

Domaći plac pružit će iznimnu priliku za upoznavanje s proizvodima s OPG-ova, a održat će se i jedna zanimljiva radionica o jestivom cvijeću. Naime, u suradnji Udruge Biofila koju vodi prof. Albert Marinculić i portala Gric Gric održat će se radionica pod nazivom “Jestivo cvijeće i mikrobilje“. Male ukusne zalogaje pripremat će urednik portala chef Bojan Hohnjec, a radionicu će svojim ekološkim mikrobiljem podržati OPG Etix Eko. Radionica počinje u 10 sati.

 

Bit će to prilika da posjetitelji čuju zanimljivosti o jestivom cvijeću, ali i gastronomske savjete te kušaju ukusne cvjetne gastro delicije.

 

Spoj Turopolja i Moslavine – Black Bull wagyu steakovi i Trdenić vina

/u /od

„Mi proizvodimo vino, Siniša Birčić i njegova obitelj kvalitetno meso. Naša je vinarija u Moslavini, farma Black Bull u Lekeniku, u Turopolju. Zapravo, Moslavina i Turopolje, jedno su do drugog i vrlo su slična područja, pa smo htjeli pokazati kako izgleda kada se spoji ono što se uzgaja na tim područjima. Ono što mi uzgajamo! Siniša Birčić i ja odlučili smo dokazati da nisu u pravu oni koji smatraju – da je inozemno bolje.   Dokazat ćemo da naši proizvodi kvalitetom mogu parirati stranim, pa čak i zauzeti vodeću poziciju“, kazao je na početku druženja Tomislav Trdenić koji s bratom Krešimirom i obitelji vodi vinariju Trdenić u Popovači, domaćinu ovog eno-gastronomskog okupljanja.

Tomislav Trboglav, Siniša Birčić i Tomislav Trdenić

Tomislav Trdenić i Siniša Birčić odlučili su, uz pomoć velikog znalca pečenja mesa, Tomislava Trboglava, chefa novootvorenog zagrebačkog restorana Marble, pripremiti prvoklasne Wagyju steakove i burgere u upravo iz Meksika dostavljenom Big Green Egg-u dimenzija kakve se kod nas ne mogu pronaći i sljubiti ih s moslavačkim vinima.

„Počeo sam od nule. Prije desetak godina stajao sam s obitelji na praznom polju, ali glave ispunjene željom da proizvodim kvalitetno meso. Nismo tražili poticaje pa da budemo opterećeni brzim uzgojem i potrebom isporuke klaonicama velikih količina. Naša goveda žive sretno, na svježem zraku, hrane se ječmom i kukuruzom domaćeg uzgoja, dajemo im drop od maslina, čak ih hranimo i napolitankama“, kazao je Siniša Birčić, koji s obitelji na ranču Black Bull u Lekeniku, na 40 hektara zemlje jedini u Hrvatskoj uzgaja wagyu goveda. Njih ima četrdesetak, dok je ostatak, pasmine black angus.

Eno – gastronomsko druženje započelo je pjenušcem od škrleta – Trdenić, napravljenom bez kompromisa pa i bez dodavanja likera. Sasvim je suh, ugodne aromatike, srednjeg tijela i izražene svježine. Potom se točio mirni  Škrlet 2022. koji je sad u punoj snazi. Iskazuje intenzivne sortne arome u kojima dominiraju breskve i zelene jabuke, a okus mu je fin, bogat i svjež.

„Meso koje upravo tranšira chef Trboglav, da bi napravio savršene steakove, odležavalo je 60 dana na suhom zrenju. Probali smo ga nakon dvadeset dana, probati ćemo ga danas, a ostatak nakon što odleži 90 dana. Naime, malo smo eksperimentirali i ustanovili da se okus mesa bitno mijenja nakon 60 i 90 dana“, kazao je Siniša Birčić dodajući kako trajanje odležavanja ovisi i o tome koliko je meso prošarano masnoćom.

Ubrzo je posluženo izvana karamelizirano, a iznutra savršeno sočno, k´o putar mekano meso uz koje se točio Pinot gris Trdenić family Fonders selection 2015. Deda ga u vinariji zovu od milja. Izrazito je moćno, ali elegantno i profinjeno. Fino i slojevito miriše, bogatog je okusa i punog tijela, kremozne teksture te alkoholne slasti uravnotežene s mineralnom svježinom.

Grgur Trdenić

I dok se razgovaralo o pečenome mesu wagyu goveda, na stolove su stigli burgeri. „Sirovi možda izgledaju čudno s vidljivim dijelovima masnoće, ali eto, sada ste se uvjerili da kad se ona rastopi, dobiva se savršena tekstura i neponovljiv okus“ tumačio je Siniša Birčić, a Grgur Trdenić, stariji sin vinara Tomislava Trdenića žustro je pomagao i u češe predpremijerno točio Crni pinot 2019. Vino ima izražene arome višnje i trešnje, uz ponešto zemljanih tonova. Boja je malo jače rubinska nego što je uobičajeno kod crnih pinota Bregovite Hrvatske, tijelo puno, a svježina izražena. Etikete su u izradi, a na tržište će ga plasirati za tri mjeseca.

Siniša Birčić, Tomislav Jakopović i Tomislav Trdenić

Wagyu steakovi se za sad mogu kupiti jedino na farmi Black Bull u Lekeniku, a vina vinarije Trdenić na policama Vrutka. Međutim, poseban je doživljaj doći u vinariju Trdenić, razgledati podrum, a potom pijuckati njihova vina u moderno uređenoj kušaoni ili terasi s koje puca pogled na gotovo cijelu Moslavinu.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić

Najavljeni jubilarni deseti Dani hrvatskog pršuta

/u /od

Tko će ove godine ponijeti titulu šampiona među najboljim zaštićenim hrvatskim pršutima doznat će se 19. travnja u zagrebačkom hotelu International na desetim Danima hrvatskog pršuta. Ova najukusnija manifestacija koja svake godine seli u drugi grad promovira četiri certificirana i na razini Europske unije zaštićena proizvoda, među kojima su i dalmatinski i drniški pršut, jedini na Sredozemlju koji se još suše na dimu, rekao je izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta Ante Madir, predstavljajući program jubilarne manifestacije u Business Clubu 5 u Zagrebu.

„Desetu godišnjicu proslavit ćemo u glavnom gradu i ovo je drugi put da se naša manifestacija održava u Zagrebu. Prvog dana na događanju se uz stručnu javnost i predstavnike institucija, okupe naši članovi, njih više od dvadeset koji proizvode isključivo zaštićene pršute – krčki, istarski, drniški i dalmatinski. Oni su svoje uzorke već poslali na ocjenjivanje, nagrade će im se podijeliti na Danima hrvatskog pršuta, a uvijek najveće zanimanje pobudi šampionski pršut. Svi nagrađeni pršuti promovirat će se i predstaviti na Europskom trgu drugog dana manifestacije, 20. travnja, kada će građani od osam do 15 sati, moći degustirati i kupiti premium proizvode po promotivnim cijenama“, izjavio je Madir.

Od prve manifestacije organizirane u Splitu prije deset godina, Klasteru hrvatskog pršuta veliku podršku pruža Hrvatska gospodarska komora, a njezin potpredsjednik za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, istaknuo je kako se ova institucija aktivno uključila na tri područja – u lobiranju i stručnoj pomoći proizvođačima pršuta, u povezivanju znanosti i proizvođača te u promociji proizvodnje pršuta u Hrvatskoj.

Ante Mandir, Dragan Kovačević, Drago Pletikosa, Mikela Bušić Lisjak i Paolo Jelenić

Mala zemlja, a čak četiri zaštićena pršuta

„Kao mala zemlja imamo čak četiri zaštićena pršuta na razini Europske unije, a proizvodnja pršuta dodatno pridonosi brendiranju Hrvatske kao eno gastro destinacije, što nam je iznimno važno jer smo turistička zemlja. Prema Institutu za turizam, od ukupne potrošnje turista u Hrvatskoj 25 posto otpada na hranu i piće pa tom matematikom više od 3 milijarde i 600 milijuna eura potroši se na hranu i piće i jasno je da tu pršut ima svoj prostor“, istaknuo je Kovačević i dodao kako pršut spada u tradicionalne proizvode koji su posebno trendi među modernim turistima. Oni traže otklon od masovnog turizma i autentični doživljaj, pa je i konzumacija ovakvih proizvoda najbolji način da upoznaju s načinom života, kulturom i tradicijom ljudi koji žive na ovom prostoru.

Kovačević se osvrnuo i na izazove u proizvodnji pršuta i istaknuo kako Hrvatska trenutno pokriva 52 posto potreba za svinjskim mesom. Bilježimo ogroman vanjsko trgovinski deficit od oko 300 milijuna eura, a afrička svinjska kuga s kojom smo se susreli prošle godine pokazala je da imamo i dodatni problem s neregistriranim svinjama pa bismo vrlo brzo trebali krenuti u izradu nove strategije svinjogojske proizvodnje i u izmjenu nekih propisa.

Ne zna se koji je ukusniji

Predsjednik Udruge istarskog pršuta Paolo Jelenić, osvrnuo se na klimatske promjene i istaknuo kako ozbiljni proizvođači taj problem rješavaju vrhunskom tehnologijom ne intervenirajući u tradicionalni pristup.

„Svi mi koji se time godinama bavimo, podigli smo visoko letvicu kvalitete i dostigli određenu razinu o čemu svjedoče i rezultati ocjenjivanja. Istarski pršut ima status ekskluzivnog proizvoda u hrvatskoj proizvodnji pršuta, takva nam je i zaštita jer od četiri hrvatska pršuta jedini imamo zaštitu izvornog porijekla pa jedini nabavljamo sirovinu iz Hrvatske, dok krčki, drniški i dalmatinski nose oznaku geografskog porijekla“, kaže Jelinić.

Njegova kolegica iz Istre Mikela Bušić Lisjak, rekla je kako turisti iznimno cijene kvalitetu i već su upoznati s istarskim pršutom.

„Cijene manje proizvodnje i tradiciju koju u njima nudimo. Stranci nas često pitaju od kud dolazi sirovina, kakva je i imamo li u Hrvatskoj s njom problema. Za ovakve premium proizvode nije im teško izdvojiti novac, iako je cijena zaštićenog pršuta nešto viša, no još uvijek smo ispod prosjeka koju bi trebali imati takvi proizvodi“, kaže ova poznata proizvođačica istarskog pršuta.

S njom se složio i predsjednik Udruge drniškog pršuta Drago Pletikosa, prvog zaštićenog pršuta iz Dalmacije koji je istaknuo kako je ovaj tradicionalan proizvod na najljepši način promovira drniško područje i jedan je od njegovih najjačih brendova.

Ususret Danima hrvatskog pršuta još se jednom istaknulo kako Hrvatska proizvodi 500 tisuća komada ove vrhunske delicije, a za pokrivanje potreba trebalo bi nam dvostruko više, točnije na hrvatskom tržištu nedostaje još 500 tisuća komada. No posljednjih desetak godina proizvođači su investirali više od 50 milijuna eura za nove pogone i opremu, a kvaliteta hrvatskih pršuta je neupitna što će pokazati i Dani hrvatskog pršuta.

Volite li pršut vidimo se Zagrebu.

Foto: Boris Ščitar

Cvijeće na stolu i u tanjuru

/u /od

U sklopu Eko Marketa u trgovačkom centru Wastegate City u organizaciji Udruge biofila Hrvatske i portala za gastronomiju Gric Gric, održana je radionica „Jestivo cvijeće i mikrobilje“.

O blagodatima jestivog cvijeća i mikrobilja govorio je predsjednik Udruge biofila Hrvatske prof. dr. sc. Albert Marinculić koji je sudionicima radionice predstavio cvijeće koje se na jednostavne načine svakodnevno može upotrijebiti u gastronomiji.

Bojan Hohnjec i prof. Albert Marinculic

Tratinčice u salatama

Temu o jestivom cvijeću otvorio je jaglac. Jeste li znali da upravo to mirisno cvijeće možete koristiti kao dodatak mnogim slasticama? Srebrenka se najčešće koristi za lagane proljetne salate, dok cvijet koji krasi mnoge livade, obična tratinčica, svoju mirisnu ulogu može pronaći kao sastojak medu. Tu su  i maćuhice i maslačak koji su fantastični sastojci za keks s limunom.

Od jestivog cvijeća spomenuta je i potočnica, cikorija, dragoljub, ali i tulipan čije se latice mogu upotrijebiti u salati od tri vrste graha. Latice nevena mogu oplemeniti omlet, dok se latice dalije odlično sljubljuju u namazu od svježeg sira. Predivni cvjetovi fuksije mogu se koristiti u hladnoj salati od piletine, cvjetovi zijevalice dodatak su u proljetnom pestu, a kraljica cvijeća – ruža, neizostavan je dodatak ukusnim salatama s maslinovim uljem.

 

„Okruženi smo svijetom jestivog cvijeća. Ono se nalazi u našem vrtu, na livadama, pašnjacima u šumama, no moramo voditi računa o količini koju beremo i gdje beremo cvijeće. Naglasak stavljam na ovo gdje nešto beremo, jer je itekako važno o tome voditi računa kako ne bi konzumirali štetno cvijeće, odnosno bilje koje je pod utjecajem pesticida i drugih štetnih sastojaka. Imate li mogućnost za uzgoj cvijeća ili mikrobilja u svom vrtu, iskoristite tu mogućnost. Dakako, s obzirom na brigu o okolišu i očuvanje prirode, količine koje beremo neka uvijek budu u granicama naših osobnih potreba. Ponekad nam je za pripremu jela dovoljan samo jedan cvijet. Razmišljajmo o majci prirodi i njezinom očuvanju.“ – pojasnio je gosp. Albert Marinculić sudionicima radionice.

Predstavljene su i prednosti korištenja mikrobilja koje je za gastro radionicu ustupila Valentina Merz, vlasnica OPG-a Etix Eko koji se isključivo bavi ekološkom proizvodnjom povrća. Kako je istaknula Valentina, mikrobilje je bogato mineralima, vitaminima, ali i antioksidansima. Mnoge su prednosti njegove primjene u gastronomiji, od nutritivnih vrijednosti pa do neizostavnih dekoracija za razna jela i pića. Važno je da se mikrobilje uvijek svježe koristi kako ne bi izgubilo svoja svojstva.

Zvijezde radionice – maćuhice i ljubice

Chef Bojan Hohnjec, urednik portala za gastronomiju Gric Gric, pripremio je tri vrste namaza i laganu proljetnu salatu koje je oplemenio cvjetnim notama i mikrobiljem. Maćuhice, ljubičice, cvijet kineskog kupusa i mikrobilje crvene rotkvice savršeno su upotpunile male ukusne zalogaje koji su oduševili sudionike radionice. Jestivo cvijeće za radionicu ustupio je OPG Ljubičin vrt.

„S količinama jestivog cvijeća i mikrobilja u gastronomiji ne treba pretjerivati. Savršeno izbalansirano jelo ono je čemu treba težiti. Upravo sam takvo gastro iskustvo nastojao prenijeti u namazima koje smo poslužili na radionici. Jestivo cvijeće i mikrobilje upotrijebio sam kao idealnu završnu notu okusa i mirisa. S obzirom na pozitivne kritike posjetitelja, mislim da sam u tome i uspio. U konačnici, željeli smo jestivo cvijeće i mikrobilje približiti gastroljupcima, jer smatramo kako ta tema itekako zaslužuje više pažnje.“ – zaključio je chef Bojan Hohnjec.

Bojan Hohnjec

Jestivo cvijeće i mikrobilje u gastronomiji nude ogromne mogućnosti. No, treba znati koje se bilje smije i u kojim količinama konzumirati. Treba se možda malo i odvažiti te kušati cvijeće i mikrobilje u gastro zalogajima ili napitcima, no jednom kad se ti okusi upoznaju, nova ljubav je stvorena…

Na radionici je najavljena suradnja OPG-a Ljubičin vrt, OPG-a Etix Eko i portala za gastronomiju Gric Gric pa uskoro možete očekivati i nove radionice, ali i recepte s jestivim cvijećem i mikrobiljem na www.gric-gric.com te YouTube kanalu Gric Gric.

RECEPTI ZA NAMAZE:

Namaz od šunke purećih prsa

0,25 kg šunke purećih prsa

0,25 kg maslaca

0,15 kg kiselih krastavaca

sol, bijeli papar, curry

U kuhinjskom mlincu (multipraktik) usitnimo šunku s kiselim krastavcima, začinimo solju, bijelim paprom i curryem. Kad šunka i krastavci postanu žitka masa postupno dodajemo rastopljeni maslac i miješamo dalje dok se sve ne pretvori u jednoličnu masu. Prebacimo u posudu za posluživanje i ohladimo na par sati u hladnjaku. Posipati cvijećem ljubičice.

Namaz od poriluka i kravljeg sira

0,2 kg svježeg poriluka

0,2 kg svježeg kravljeg sira

sol, bijeli papar, muškatni orašičić

Očišćeni i oprani poriluk narežemo na kockice i kratko ga prokuhamo. Promijenimo vodu te ga skuhamo. Kad je kuhan ohladimo ga i meljemo u kuhinjskom mlincu sa svježim sirom te sve začinimo. Posipati cvijećem kineskog kupusa.

Namaz od poriluka i kupusa

0,2 kg svježeg poriluka

0,15 kg svježeg kupusa

2 češnja češnjaka

majoneza

sol, bijeli papar

Očišćeni i oprani poriluk narežemo na kockice i kratko ga prokuhamo. Promijenimo vodu u kojoj se poriluk kuhao te ga do kraja još par minuta skuhamo. Kada je poriluk kuhan, ohladimo ga i meljemo u kuhinjskom mlincu sa sitno narezanim svježim kupusom. Začinimo i dodamo malo češnjaka te meljemo dok se sve ne pretvori u jednoličnu masu. Na kraju sve povežemo s malo majoneze. Posipati natrganim mikrobiljem crvene rotkvice.

Sve ove namaze možemo poslužiti na svježem kruhu ili nekom ukusnom pecivu.

Tekst/foto: Tonka Hohnjec

 

Video s radionice možete pogledati OVDJE.

Za mjesec dana Rovinj postaje središte gastronomske scene

/u /od

Rovinjska Stara tvornica duhana od 19. do 21. travnja postat će se gastronomsko središte regije gdje će se okupiti svi kojima su hrana i piće – poziv, posao ili strast. Festival je to na kojem se otvaraju važne teme ugostiteljske i gastronomske scene, susreću domaći i svjetski chefovi, okupljaju sve industrije koja je hrana sastavni dio, te uživaju svi oni koji na jednom mjestu vole dobru hranu i još bolju zabavu. Ovogodišnji program festivala najavljuje brojna domaća i svjetska imena, od chefova do stručnjaka iz područja vina,rakija, šampanjaca, kave, maslinovih ulja i ostalih delicija.

Ovogodišnji Weekend Food Festival otvorit će dva mlada hrvatska chefa koji su svoje vještine brusili na praksama u nekim od najpoznatijih svjetskih restorana, Matija Bogdan i Ante Udovičić, a nakon njih važno pitanje Ide li gastronomska scena nizbrdo postavit će se chefu Davidu Skoki, vlasnici restorana Tač, Vesni Miletić te Hrvoju Zirovjeviću, chefu splitskog Dvora.

Ante Udovičić

U Rovinj stiže i Paul Ivić, austrijski chef hrvatskih korijena, čiji bistro Tian u Beču nosi zelenu Michelin zvjezdicu koja se dodjeljuje vegetarijanskim i veganskim restoranima. Uz Ivića, nastupit će i Maistrin korporativni kulinarski direktor Jeffrey Vella, te kolumbijski chef sa slovenskom adresom Leonardo Fonseca.

Paul Ivić

S obzirom na svoj regionalni značaj, Weekend Food Festival odgovorit će i na pitanja Zašto Slovenci to rade bolje, te kako je Fenomen Beograda postao poznat u regiji, ali i šire. Tema koja će zasigurno potaknuti diskusiju publike je Njegovo veličanstvo konobar, na kojoj će uz Matu Jankovića pitanja o statusu i budućnosti ovog zanimanja odgovoriti dekan Aspire Alen Jerkunica, Ivan Jug iz Noela, jedan od najpriznatijih sommeliera u Hrvatskoj te Davor Bienenfeld, vlasnik Izakaye koji će ujedno demistifiscirati zašto su azijski restorani toliko popularni.

Kao i prijašnjih godina, program Weekend Food Festivala, osim predavanja i panela, ima i brojne showcooking i masterclass radionice, pa će posjetitelji o tome slušati i kušati vrhunske šampanjce Moët & Chandon, autentični istarski ocat NOTA, Tikveš vina i Henessy cognac, ali i degustirati maslinova ulja s jednom od najboljih regionalnih stručnjakinja Mariom Paolom Gabussi.

Maria Paola Gabusi

Poseban naglasak ovogodišnjeg Festivala je i na Weekend Food Marketu koji će tijekom ova tri dana biti otvoren za sve posjetitelje koji žele uživati u lokalnim specijalitetima i autohtonim jelima, ali i dobroj zabavi. Po prvi puta na Weekend Food Festival dolaze Ante Pižić i Alen Bibich koji će pripremati autentičan skradinski rižot. Organizatori najavljuju Istarski party uz Alena Vitasovića, dok će u subotu nastupiti Neno Belan. Ipak, svi oni koji žele slušati predavanja i sudjelovati na masterclassovima i showcooking radionicama trebat će festivalske kotizacije koje su dostupne na web stranicama Festivala.

Domaćin i partner Weekend Food Festivala i ove godine je Maistra. Cijeli program potražite na službenim stranicama Weekend Food Festivala i vidimo se u Rovinju od 19. do 21. travnja! Ulaznice osigurajte na www.weekendfoodfestival.com, a sve novosti možete pratiti i na službenim FB i IG kanalima.

 

Foto: arhiva Weekend Food Festival

Sada su kamenice najslasnije – evo tri malo drukčija recepta za njihovu pripremu

/u /od

Početak ožujka s nestrpljenjem očekujemo svake godine. Vrijeme je to kraljice među školjkama – kamenice. Onu malostonsku, Ostrea edulis, više od 20 godina uzgaja obitelj Šare. Upravo su njihovi restorani ovih dana glavno odredište kad je uživanje u ovoj deliciji u pitanju.

 „Oko blagdana Sv. Josipa kamenica je u stađunu. To je period kada je ona najpunija, najbolja i najukusnija. Ona se sada priprema za mrijest!“ – otkriva Josip Šare i dodaje: „Kamenici trebaju tri godine kako bi narasla. Njezina stopa smrtnosti je čak 30%, a određenih godina i veća. Ako ove godine ispustimo 100 tisuća kamenica u more, za tri godine možemo očekivati 70 tisuća komada spremih za degustaciju!“

 Kamenice su živi organizmi koji imaju vlastite mišiće, usni otvor, spolne organe te prilikom konzumacije stvaraju posebnu mikro klimu u želucu. Kamenice su hermafroditi-dvospolci koji se jedino na području malostonskog zaljeva mrijeste dva puta godišnje.

Iako im je izgled neugledan po hranjivosti svog mesa zauzimaju visoko mjesto i prava su gastro delicija. Unosom 5 do 6 kamenica srednje veličine pet do sedam puta mjesečno postiže se dovoljan unos omega 3 masnih kiselina potreban za zdravo funkcioniranje ljudskog organizma. Kamenice su izvor vitamina A,B1,B2 i B3, C i D, esencijalnih aminokiselina, a 6 kamenica sadrži 32 mg cinka što je približno 291% dnevne potrebe čovjeka.

Prilikom konzumacije ove školjke, ako je termički neobrađena, moramo biti svjesni da unosimo živi organizam te nije preporučeno da se jede u velikim količinama. Školjka je namirnica koja je strana ljudskom organizmu te kao što je to slučaj s drugim namirnicama, ako je ne konzumiramo na dnevnoj bazi, treba biti oprezan s količinom koju unosimo.

U Malostonskom zaljevu kamenice se uzgajaju još od Rimskog doba, a prvi pisani tragovi datiraju u vrijeme Dubrovačke Republike. Često su bile posluživane na bečkom dvoru, nakon što ih je car Franjo Josip probao tijekom svog posjeta Stonu 1884. godine. Omiljene su bile na rimskim trpezama, ali i na engleskom dvoru.

Danas je Malostonski zaljev jedan od posljednjih prirodnih rezervata ove školjke. Europska komisija 2020. godine malostonsku je kamenicu upisala u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije. Ovim je postupkom Malostonskoj kamenici priznata autentičnost i jedinstvenost u okvirima cijele Europe.

Restorani Bota Šare u Zagrebu i Malom Stonu poslužuju ih svježe, pripremljene na grillu, juhi ili pak kao pohane.

Kamenice sa žara

Sastojci:

  • maslinovo ulje
  • peršin
  • papar
  • bijelo vino

Priprema:

  • otvoriti 5 školjki, ostaviti ih na dubljoj strani ljuske
  • napraviti emulziju od maslinovog ulja, pelješkog suhog bijelog vina, papra i peršina
  • jušnom žlicom preliti školjku
  • složiti na žar, pričekati da se lagano zakrčkaju i poslužiti

Kamenice u tempuri

Sastojci:

  • 100 g glatkog brašna
  • 5 g praška za pecivo
  • 1 bjelanjak
  • gazirana voda (hladna)
  • prstohvat soli
  • ulje za prženje (suncokretovo)

 Priprema:

  • otvoriti 5 školjki, izvaditi ih iz ljuske
  • zamiješati brašno, prašak za pecivo, bjelanjak, mineralnu vodu, sol
  • dobro izmiješati do odgovarajuće gustoće, dodatno ohladiti u hladnjaku
  • ubaciti školjke u smjesu zatim ispržiti u dobro ugrijanom ulju

Juha od kamenica

Sastojci:

  • 12 komada kamenica
  • 50 ml maslinovog ulja
  • 1 česan češnjaka
  • peršin
  • 2 žlice glatkog brašna
  • 1 l ribljeg temeljca
  • sol
  • papar
  • 50 ml bijelog vina
  • muškatni orašćić

Priprema:

  • otvorite kamenice, izvadite meso i po želji ga usitnite
  • na maslinovom ulju popržite češnjak, peršin i malo glatkog brašna
  • zalijte ribljim temeljcem te dodajte soli i papar prema želji
  • ubacite kamenice, dodajte prstohvat muškatnog orašćića i malo bijelog vina
  • kuhajte par minuta dok se sve lagano ne zgusne

 

Foto: Filip Popović i arhiva restorana Bota Šare

Gourmet Authentic – potvrda održivog pristupa i originalnog eno-gastro doživljaja u obiteljskim i malim hotelima

/u /od

Juha od pomidora, mol kupus, tingul šuta, burek sa slanim inćunima, gulaš s bižima, jaje kuhano na pari i inćun, paradižot… Ovim autentičnim dalmatinskim jelima u hotelu Sveti Križ u Arbaniji na Čiovu završen je ciklus radionica održive gastronomije Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela kao jednog od preduvjeta za stjecanje prestižne oznake Gourmet Authentic.

Više od šezdeset kuhara iz četrdesetak obiteljskih i malih hotela od listopada prošle godine prošlo je kroz pet radionica koje su se uz spomenuti hotel na Čiovu, održavale u poznatom restoranu Pelegrini u Šibeniku te hotelima Bitoraj u Fužinama, Waldinger u Osijeku i San Rocco u Brtonigli. U svakom od objekata kreirao se poseban jelovnik, tipičan za tu lokalnu sredinu pa su polaznici radionice pripremali jela od kiselog kupusa, krumpira i špinata, ječma, heljde i slatkovodne ribe do pure, jaja, ombola, žgvaceta i istarskog pandišpanja.

Lokalne namirnice uz zero waste koncept

Gourmet Authentic novi je brend kojeg je prošle godine za svoje članove osmislila i pokrenula Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela s vrhunskim timom stručnjaka. Da bi se dobila ova ekskluzivna oznaka, vlasnici obiteljskih i malih hotela trebaju zadovoljiti stroge kriterije održive gastronomije kojoj je fokus na lokalnim namirnicama visoke kvalitete.

„Gosti sve više pažnje posvećuju kvaliteti namirnica, traže tipična jela lokalne kuhinje, ekološki su sve osvješteniji i važan im je održiv pristup u hotelima u kojima borave, a jedan od temeljnih motiva dolaska u destinaciju je vrhunska eno-gastro ponuda. Održiva gastronomija uz zero waste pristup znače i uštede za naše članove. Stoga je novi gurmanski brend naše udruge bio logičan nastavak zelenog poslovanja u sklopu kojeg su pokrenuti i projekti Eco zeleni hoteli i Dekarbonizacija obiteljskih i malih hotela“, ističe Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela koja broji više od 200 članova.

Održiva gastronomija nije izum 21. stoljeća

Originalni smo i različiti, posebni i iskreni, koristimo li domaće namirnice, kaže Rudolf Štefan, vrhunski chef i voditelj stručnog tima Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela kojeg čine vlasnik San Rocca Tullio Fernetich i prof. dr. sc. Donatella Verbanac. Ovi stručnjaci edukatori su na kulinarskim radionicama i stoje iza projekta Gourmet Authentic.

„Da bismo krenuli naprijed, moramo se vratiti unatrag, u vrijeme kada se kuhalo s onim što se uzgajalo u vrtovima i dvorištima, u skladu s podnebljem i sezonom. Povratak okusima u djetinjstvo budi najljepše osjećaje kod gostiju, a kroz maštovitost, inovativnost i kreativnost ti se okusi dodatno intenziviraju“, ističe Štefan.

Poznata stručnjakinja Donatella Verbanac rekla je kako svaki pojedinac ima određene prehrambene navike koje je razvio još u djetinjstvu. Te se navike tijekom godina mogu mijenjati, ponajprije zbog različitog načina življenja, ali određena pravila u svezi s hranom ostaju u nama usađena zauvijek.

Da održiva gastronomija nije izum 21. stoljeća potvrđuje i Tullio Fernetich, čiji je hotel San Rocco poznato gurmansko odredište. Njegova ponuda bazirana je na tradicijskim namirnicama istarske kuhinje poput šparoga, tartufa, maslinovog ulja…

„Mnogi od mojih kolega, vlasnika obiteljskih i malih hotela, karijeru su započeli kao ugostitelji i danas su poznata eno-gastro odredišta. Svima nam je zajednička ljubav prema poslu, autentična kuhinja u kojoj su – bez obzira je li riječ o modernom ili tradicionalnom pristupu – namirnice lokalne i vrhunske kvalitete“, poručuje Fernetich.