Arhiva oznaka za: Darko Lugarić

Vrhunska vina Zlatne Slavonije sjajan su temelj za modernu interpretaciju tradicionalnih jela

Novi ciklus vinskih radionica održan u sklopu projekta Zlatna Slavonija Eno&Gastro, potvrdio je izniman potencijal Požeško-slavonske županije.

Kako poslužiti pjenušava vina, koje tehnike serviranja primijeniti, kako poboljšati event ponudu i u nju uključiti aperitivne koktele na bazi lokalnih likera, vina i pjenušca, koji je redoslijed posluživanja zlatni standard, kako kvalitetno kreirati pakete hrane i pića u raznim cjenovnim razredima… Sve su ovo u novom ciklusu radionica u sklopu projekta Zlatna Slavonija Eno&Gastro, vlasnici vinarija, kušaonica, restorana, sommelieri i konobari iz Požeško-slavonske županije imali priliku naučiti od sommeliera Darka Lugarića.

U destinaciji poznatoj kao Zlatna Slavonija ponuda vrhunskih vina iz tri vinogorja – među kojima je i ono najpoznatije Vinogorje Kutjevo – sljubljena sa slavonskim jelima iznimno su važan dio turističke ponude pa je TZ Požeško slavonske županije početkom prošle godine pokrenula projekt Zlatna Slavonija Eno&Gastro i uspješno ga provodi već drugu godinu.

Kako bi u vinarijama i ugostiteljskim objektima kvalitetnu eno-gastro ponudu podigli na još višu razinu, poznati hrvatski sommelier Darko Lugarić, tijekom rujna i listopada održao je novi ciklus od čak osam interaktivnih radionica.

„Trendovi se mijenjaju i bez edukacije nema napretka, stoga su radionice poput ovih dobar način da se ide u korak sa zahtjevnim turističkim tržištem. Vesele me reakcije polaznika, iznimno su pozitivno reagirali na edukaciju, podijelio sam s njima znanje i vještine i dobili su mnogo alata koje su spremni implementirati u svoje poslovanje, ističe Lugarić, oduševljen potencijalom eno-gastro ponude u Zlatnoj Slavoniji, kaže – vrijeme je za iskorak.

„Vrijeme je da se iznimno ukusna i originalna tradicionalna jela i vrhunska vina te sjajni likeri lokalnih proizvođača ponude u modernom ruhu – od načina serviranja do zanimljive ponude u sljedovima“, ističe ovaj stručnjak za vina, a u tome je najvažnija motivacija vlasnika i osoblja u restoranima koje u ovoj regiji ne nedostaje. Uvijek nasmijani i srdačni Slavonci poznati su po gostoljubivosti i što je ključno, spremni su nadograđivati znanja i vještine.

To je potvrdio i ovaj novi ciklus vinskih radionica na kojima su se osim prezentacije širokog spektra i stilistike vina – od pjenušca proizvedenih tradicionalnom i tankovskom metodom te iznimnih bijelih i crnih vina, poput graševine, ali i onih manje poznatih poput manzonija i zelenca, pa sve do odličnih kupaža – predstavile i suvremene tehnike uz redoslijed sljubljivanja vina i hrane na moderan način uzimajući u obzir cjenovne razrede i kvalitetu kao imperativ. I kreatorima brzorastuće event scene u Zlatnoj Slavoniji dobro su došli tips&tricks Darka Lugarića koji uključuju originalne aperitivne koktele na bazi lokalnih likera, vina i pjenušaca.

„Integrirano upravljanje kvalitetom preduvjet je napretka i turističkog rasta pa smo s tim ciljem pokrenuli projekt Zlatna Slavonija Eno&Gastro. Angažirali smo vodeće hrvatske stručnjake i na području naše županije organizirali edukativne radionice temeljene na bogatoj enološkoj i gurmanskoj tradiciji Zlatne Slavonije. Modernim načinom prezentacije tradicijskih jela sljubljenih s vrhunskim nagrađivanim vinima i namirnicama malih, lokalnih proizvođača, nudimo autentičan i potpun doživljaj naše destinacije”, poručila je Maja Jakobović, direktorica TZ Požeško-slavonske županije.

 

Foto: Izvor TZ PSŽ (Karlo Hruškar i Borna Subota)

diWine bar proslavio prvi rođendan i najavio suradnje sa Darkom Lugarićem, Željkom Suhadolnikom i Enosophiom

U proteklih godinu dana, diWine bar smješten nedaleko Britanca, postao je popularno odredište zagrebačkih vinoljubaca, ali i brojnih turista u potrazi za vođenim prezentacijama i autohtonim vinskim sortama, koje su okosnica vinske karte ovog vinskog bara.

„Naša prva godina bila je izazovna na mnogo načina, doživjeli smo najbolje i najgore od ugostiteljstva.“ – kazala je vlasnica bara Irena Lučić prilikom male medijske konferencije upriličene povodom proslave prvog rođendana bara.

Irena Lučić

Koncept sa kojim smo startali, a koji se bazira na isključivo hrvatskim vinima, malim boutique vinarijama, autohtonim sortama, te pretežno organskim i biodinamičkim proizvođačima pokazao se kao dobra priča. Sva vina točimo na čaše, a broj vinskih etiketa sa početnih petnaest porastao je na dvadeset i šest. Zbog lokacije koja nema tu sreću da se nalazi u žiži ugostiteljskih i turističkih kretanja, odlučili smo polako i sigurno stvarati svoju vinsku publiku, kreirajući za njih ne samo ugodnu atmosferu, već i sadržaje vezane za vino i vinsku kulturu. Sada, nakon godinu dana, mogu reći da smo se pretvorili u pravi mali event-centar u kojem gotovo da nema dana u tjednu bez nekog vinskog događanja.“ – nastavila je Lučić.

Tako su u proteklih 365 dana u diWineu održane četiri Vinske shpitze, šest vinskih radionica, pet Glazbi iz dekantera (pod sjajnim vodstvom glazbenog urednika Kornelija Hećimovića), četiri Vinska čvenka… Petkom ovo cool mjesto dodatno živne uz zvuke jazz i blues svirke, dok su srijede predviđene za mindfulness druženja koja uz dobru kapljicu omogućuju podizanje kvalitete života. Pokrenut je i diWine Club, namijenjen vinskim entuzijastima i redovnim gostima bara, koji omogućuje sudjelovanje na vinskim radionicama, prezentacijama i kušaonicama po iznimno popularnoj cijeni.

Glazba iz dekantera

Sva ova događanja povezuje – jasno – izvrsno vino. Iz diWinea poručuju kako su neizmjerno zahvalni svim vinarima koji su ih pratili u ovoj prvoj i najtežoj godini poslovanja, a čija se vina svakodnevno (i sve više toče na čaše): Anđelini, Bačić, Glavica, Klet Romić, Opus, Fiolić, Jakovac, Bedalov, Poletti, Bolfan, Zigante, Lovrec, Rogić, Cmrečnjak, Šain-Marelić i Enosophia.

Za budućnost diWine ima velike planove. Najavili su veći fokus na hranu, te je na okupljanju premijerno predstavljen Create-A-Plate koncept, koji je, koliko znamo, jedinstven u Hrvatskoj. Ovaj jednostavni, no vrlo inovativni model omogućuje gostima bara da sami dizajniraju svoju sirno-mesnu platu i na taj način konzumiraju proizvode koji najviše odgovaraju izabranom vinu, ali i njihovim zdravstvenim, okusnim i dobnim preferencijama. Hrana koja se nalazi u ponudi dolazi u malim pakiranjima od 80-150 grama, pa je tako već za cijenu od 25-30EUR moguće kreirati bogatu platu po vlastitom ukusu.

Ovu ideju prepoznali su partneri diWine bara – brendovi Dobro i The Meat. Riječ je o kvalitetnim domaćim proizvođačima suhomesnatih proizvoda, među kojima se ističu izvrstan pršut kao i sve popularniji proizvodi od crne slavonske svinje. Uz njih, Create-A-Plate koncept „začinjen“ je slatkim delikatesama OPG Vila Pelješca (ručno rađeni džemovi od grožđa pošipa i plavca malog), te Šinjorina smokva, 100% ekološko, ukuhano voće bazirano na isključivo jednom sastojku. Paletu okusa zaokružuju „kućni“, ručno rađeni namazi LaTegla koji su, zbog ograničenog roka trajanja, u diWine ponudi dostupni od četvrtka do subote, a baziraju se na svježim, ekološkim i sezonskim namirnicama.

Pekmezi iz OPG-a Šinjorina Smokva

Iz diWine bara ističu kako je sva vina, kao i spomenute proizvode Dobro, Pelješka vila, Šinjorina smokva i LaTegla moguće kupiti u pop-up shopu po trgovačkim cijenama, a od listopada će ukusne Create-A-Plate plate i prateća im vina biti dostupni putem Wolt dostave. „Željeli smo ponuditi brzo i ukusno rješenje za situacije kada imate kućne proslave ili vam stignu nenadani gosti. Lijepo aranžirane plate za koje sami birate sastojke i savršeno rashlađeno vino stižu na vaš kućni prag u roku 20-30 minuta, bez prethodnog plaćanja, rezervacija, dogovora i gnjavaža.“ – poručuju iz diWine bara.

Džemovi od pošipa i plavca iz OPG-a Vila Pelješca

Osim hrane, vlasnica bara Irena Lučić istaknula je kako je iznimno ponosna na dogovorene suradnje sa vinskim profesionalcima, koji će zasigurno u diWine dovesti i najzahtjevniju vinsku publiku. Jedna od suradnji je ona sa poznatim sommelierom Darkom Lugarićem, koji će već 19. listopada održati prvu sortnu radionicu na temu „Pošip“. Kreću i Game of Wines pod vodstvom vinske entuzijastice Vlaste Pirnat, a riječ je o zabavnim vinskim kvizovima kojima se umom i okusom „teleportirate“ u različite hrvatske vinarije dok fizički uživate u ugodnom ambijentu bara.

Ivana Pranjić i Darko Lugarić

Portal diWine Croatia bogatiji je pak za sjajnu suradnju sa najvećim hrvatskim vinskim perom Željkom Suhadolnikom – popularni blog „Suhi u čaši“ od sada će se redovno objavljivati na www.diwinecroatia.com.hr a u posebnoj rubrici bit će objavljeni aktualni, ali i neki stariji tekstovi vrijedni ponovnog čitanja. Također, dogovorena je suradnja sa vinskom kućom Enosophia, pa će tako svakog prvog petka u mjesecu posjetitelji bara moći uživati u promo kombinacijama butelja+plata po popularnim cijenama.

U planu su i brojna druga događanja koja spajaju vino sa umjetnošću, književnošću, kulturom, ljepotom, modom i putovanjima. „Iako definicija kaže da je vino prehrambeni proizvod, osobno smatram da je vino – društveni događaj!“ – u šali objašnjava Irena Lučić i nastavlja: „Ljubav prema vinu potiče nas na uživanje u životu i time kreira svojevrsni lifestyle koji stvara iskustva koja nas oplemenjuju i obogaćuju. Ukusna, zdrava i lijepo aranžirana hrana, dobra fotka, ugodan prostor, pogled na umjetničko djelo, odlomak knjige, pjesma, vinski koktel s dragom prijateljicom ili pak topli čaj u našem baru, u koji možete doći sa svojim kućnim ljubimcem… sve su to mali luksuzi koje si gotovo svatko može priuštiti, a koji u užurbanom ritmu svakodnevice predstavljaju mogućnost da se sastanemo sami sa sobom i uživamo u sadašnjem trenutku.“

diWine bar dio je inicijative diWine project koja od 2014. godine sustavno promovira vino i vinsku kulturu, hrvatske autohtone sorte te organski i biodinamički pristup vinarstvu. Više o svemu saznajte na www.diwine.com.hr ili zapratite njihove Facebook, Instagram i LinkedIN profile.

Foto: Irena Lučić, Marinko Petković, Marko Čolić i Sunčana Barušić

Ne možemo se odlučiti koje nam je slavonsko jelo ukusnije

Svijet graševine nova je priča Požeško-slavonske županije, a njezin neizostavan dio je i vrhunski eno-gastro doživljaj.

Čobanac, fiš paprikaš, cicvara, čvarkuše, bazlamača, tačkrle…, dugačak je popis tradicionalnih jela Zlatne Slavonije koje domaće stanovništvo ne prepušta zaboravu, a gosti prepoznaju kao vrijedan turistički adut i razlog posjeta ovoj destinaciji.

Fiš paprikaš

Cijenjeni hrvatski kuhar i veliki ljubitelj slavonskih jela Branko Ognjenović kaže kako je tajna ove kuhinje u izvrsnosti lokalnih namirnica, jednostavnosti i spoju vrhunskih vina i jela iz istog podneblja.

„Proizvodi od crne svinje među kojima se posebno ističe pikantni kulen, dobra šunka, koja se u kuhinji može odlično iskoristiti; svinjetina s restanim krumpirom, pripremljenim u ljusci i na domaćoj masti; čvarci, kobasice i slaninska ruža…, dugačak je popis jela koja u Požeško-slavonskoj županiji morate kušati. A ja sam i veliki ljubitelj tijesta: rezanci s makom i tačkrle, prava su gozba za nepce“, otkriva chef Ognjenović.

Iako priča o eno-gastro ponudi i u ovom dijelu Slavonije ima tradicijski predznak, njezina moderna verzija itekako je privlačna i ukusna, pa kao primjer ističe batat s kulenom i bagremovim medom, rižoto od buče s gljivama i slaninom crne svinje, pečene jabuke s cimetom u vaniliji… A mi se ne možemo odlučiti koje nam je jelo ukusnije.

Bazlamača

„Sve su to aduti ove bogate kuhinje velikog potencijala. Još kad sve te fine delicije upakirate u lijepu priču o obitelji, tradiciji, ambijentu i servirate uz dobro rashlađenu graševinu u finim čašama, potrudite se pokazati sve u najboljem svjetlu, uspjeh je zajamčen“, ističe Ognjenović, napominjući kako su sjajne graševine Zlatne Slavonije savršena pratnja uz svako jelo, pa tako i uz čips od šarana, osobni Brankov perfect match u kojem voli uživati na kraju izazovnog dana.

Savršen spoj

S čak tri vinogorja: Vinogorjem Kutjevo, Vinogorjem Požega-Pleternica i Vinogorjem Pakrac, Požeško-slavonska županija poznata je vinska destinacija, a njezine graševine među najboljima su u svijetu što potvrđuju i nagrade s prestižnih ocjenjivanja. Uz iznimnu kvalitetu ove sorte, vrhunsku tehnologiju, bogatu tradiciju, iskustvo i znanje vinara, graševina je danas najtraženije hrvatsko vino sa širokim spektrom od pjenušaca do predikata, a koju odabrati zna poznati sommelier Darko Lugarić.

„U ljetnim danima pjenušac brut ili ekstra brut od graševine ili graševine u kupaži bit će savršeno osvježenje. Uz hladne plate s pikantnim kulenom i mladim sirevima sljubite polusuhe i suhe mlade graševine, a uz jela od autentične crne svinje i primjerice batata s kulenom ekstraktne odležane graševine, stare dvije, tri godine s nešto većim alkoholima, dok će se jabuke s cimetom u vaniliji i tačkrle savršeno sljubiti s ledenim ili graševinama izborne berbe bobica“, savjetuje Lugarić.

Svijet graševine, priča o bogatoj baštini

Na temeljima bogatog vinskog identiteta Požeško-slavonske županije nastao je Svijet graševine.

„Ovaj jedinstveni projekt povezuje vinsku priču, bogatu tradiciju, iznimnu kulturnu i prirodnu baštinu naše županije, podrška je vinarima i turističkom sektoru, a uz atraktivan Interpretacijski centar Muzej bećarca u Pleternici otvoren početkom godine, obuhvaća i izgradnju i opremanje Spahijskog podruma u Pakracu te brendiranje cijelog područja kao Svijet graševine“, ističe Maja Jakobović, direktorica TZ Požeško-slavonske županije.

Svijet graševine projekt ukupne vrijednosti 8.729.448,52 eura, sufinancirala je Europska unija sa 7.364.375,34 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

 

Foto: Vedran Bošković, Borna Subota, Sunčana Barušić, arhiva TZ Požeško-slavonske županije

 

Najbolje ljeto uz ritmove reggea i Stručić vina

Obitelj Stručić njeguje vinograde iz kojih će pretočiti svoja srca u boce“. U ovu izjavu uistinu su nas uvjerili Sanja i Tomislav Stručić na nedavno održanoj glazbeno-vinskoj prezentaciji Glazba iz dekantera u diWine Baru.

Sanja i Tomislav Stručić

Pod vodstvom Kornelija Hećimovića, koji je Stručić vina sljubio s glazbenim naslijeđem Boba Marleya, zaključili smo kako su upravo reggae i Stručić vina najbolja kombinacija za ljeto.

Uvodni pjenušac Stručić Blanc de blancs, napravljen – podrazumijeva se – od sorte chardonnay, u kombinaciji sa reggae taktovima hita No Woman No Cry odmah je goste ubacio u vibru ljetne bezbrižnosti.

Uslijedila je Graševina 2021 u kombinaciji sa „zagorskim kanapeima“ – mini sendvičima sa svinjskom masti i orasima, a na vrhuncu večeri paralelno se kušalo dva godišta Rajnskog rizlinga – iz 2019. (odležavan u hrastu) i 2021. u kombinaciji s kockama od grisa s mladim lukom i prženom pancetom i preljevom od vrhnja i cikle.

Usprkos „dubinskoj analizi“ nikako se nije moglo odlučiti koji je bolji, zbog čega su se gosti iskreno, trenutak i zabrinuli. No tada se sa zvučnika začulo „Don’t worry about a thing, ’cause every little thing’s gonna be alright…“, pa se odlučilo poslušati savjet tri male ptice i kušati novo vino – završni Muškat žuti (2022.) kojeg se pijuckalo uz štrudlu od jabuke.

Uz sve kušane delicije, Kornelije je goste vješto proveo kroz glazbeno nasljeđe Boba Marleya, ponajviše biranim glazbenim brojevima, a i ponekom showbizz trivijom… Pa se tako doznalo,   primjerice, kako Bob Marley ima preko 30-ero djece (wow!) a Kornelije je pustio i trailer kojim se najavljuje film o Marleyjevom životu One Love.

Ivana Pranjić i Darko Lugarić

Valja ipak napomenuti kako iza ovih „bezbrižnih“ vina stoje itekako veliki trud i rad. To potvrđuju ovogodišnja Decanterova brončana priznanja, dobivena upravo za kušanu Graševinu i Muškat žuti, koja su zasluženo pristigla u vrijedne ruke ove ludbreške obiteljske vinarije.

Sanja i Tomislav Stručić

Vina Stručić prava su vrijednost za novac, pa ako želite da se i vaš novčanik osjeća bezbrižno dok vi pijuckate izvrsna vina uz reggae svakako prije godišnjeg potegnite do Ludbrega, razgledajte šarmantnu vinariju i opskrbite se dostatnim količinama.

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić, Ivana Pranjić, arhiva vinarije Stručić

Na Festivalu graševine otkrili smo bogatstvo ove najpopularnije vinske sorte

Slikoviti dvorac Kutjevo, 3. lipnja vrvio je vinskim entuzijastima, kada se održavao dugo očekivani Festival graševine. Među vrhuncima događaja bile su tri zadivljujuće radionice, od kojih je svaka ponudila jedinstveno iskustvo sudionicima.

Prvom radionicom pod nazivom Kako je nastajalo Mačovo brdo odana je počast renomiranom vinaru Branku Mihalju, pioniru proizvodnje vrhunskih graševina ne samo u Hrvatskoj nego i izvan njenih granica. Radionica koju je vodio cijenjeni sommelier Mario Meštrović, gostima je pružila jedinstvenu priliku da iskuse jedno životno djelo i inovativan novi stil koji je zahtijevao veliku hrabrost.

Branko Mihalj usudio se napraviti vina koja prkose tradicionalnom te su u potpunosti zrela i nemaju garanciju tržišnog uspjeha. Radi se o vinima koja nisu prošla svoj klasični razvojni vijek, a sada su bolja od vina koja su prisutna na tržištu. Svih devet pomno izrađenih i predstavljenih vina s Mačova brda bila su bogata aromatikom bez prodorne kiseline te su se topila u ustima. Svakim gutljajem vina su otkrivala raskošnu, mekanu i baršunastu teksturu koja nijedno nepce nije ostavila ravnodušnim.

Mario Meštrović

Drugu je radionicu Slavonija vs. Hrvatsko Podunavlje – znanstvena usporedba vodio profesor Josip Mesić. Radionica je pružila rijetku priliku za istraživanje kako okolišni čimbenici oblikuju profile okusa i unikatnost vina iz ove dvije hrvatske regije. Jedna od ključnih razlika istaknutih tijekom radionice nalazi se u suptilnim nijansama između vina podrijetlom iz Podunavlja i Slavonije.

Kutjevački se vinogradi protežu od 200 do 450 metara nadmorske visine, dok se podunavski protežu od 100 do 240 metara. Ove različite nadmorske visine pridonijele su različitim mikroklimama, dajući jedinstvenu osobnost vinima koja se uzgajaju u svakoj regiji. Osim razlike u nadmorskim visinama, tlo igra važnu ulogu u oblikovanju karakteristika ovih vina. Dok je u Podunavlju karakteristično lesno tlo, u Slavoniji pretežito prevladavaju plitka i škrta tla na kamenim skeletama ponovno ističući različitost i unikatnost vina graševina iz ovih regija.

Josip Mesić i Krunoslav Sontacchi

Posljednju je radionicu održao sommelier Darko Lugarić istaknuvši 12 nagrađivanih vina na dosadašnjim Festivalima graševine. Svaka boca predstavljala je oličenje izvrsnosti, izvanredne vještine i dubokog razumijevanja ove vinske sorte. Sudionici su imali rijetku priliku kušati ova nagrađivana vina, iskusivši iz prve ruke izvanredne okuse i složenost koja im je osigurala prestižna priznanja.

Darko Lugarić

Dvanaest vrhunskih vina predstavljenih na radionici su: Josipović pjenušac Jazz, Graševina Kutjevo 2020., Krauthaker Graševina 2016., Vina Škoro Graševina 2015., Kutjevo d.d. Graševina De Gotho 2015., Iločki podrumi Graševina 2011., Vina Belje, Graševina premium 2006., Vina Belje, Graševina Goldberg 2006., Jakobović, Graševina izborna berba 2019., Vina Papak Graševina izborna berba prosušenih bobica, 2015., Fera vino, Graševina izborna berba prosušenih bobica 2003., Vina Perak, Graševina ledena berba.

Osim prestižnog Festivala graševina, u dvorcu Kutjevo održava se i prvo međunarodno natjecanje posvećeno graševini 14. lipnja 2023., pod nazivom GROW du Monde gdje će biti izloženo preko 200 graševina iz različitih europskih zemalja. Kategorija u kojima se natječu vina ove najpopularnije sorte su: mlade/svježe, zrele/odležane, jantarne, pjenušave i desertne graševine. Pobjednici natjecanja bit će proglašeni u Osijeku, 16. lipnja 2023. godine.

Festival graševine završio je Gala večerom u Vinariji Galić koju je održao renomirani chef Melkior Bašić. Pomno osmišljen jelovnik s pet sljedova u suradnji s OPG-om Marija Ribičić, popraćen vrhunskim vinima pružila je izuzetan kulinarski doživljaj svim sudionicima. Jela su se skladno nadopunila s vinima, ostavljajući u gostima dugo sjećanje na Festival graševine.

 

Foto: Sunčana Barušić i Luka Šporčić

Vrijeme je ZA… vina Vinarije Soldo iz Vetova

Kako je to lijepo i pohvalno kada obiteljsku baštinu cijene i nastavljaju njegovati mlađi naraštaji. Tako  trud i muka djedova i roditelja koji su prehranjivali obitelj nije bila uzaludna. Ono što su stvorili, sada mlade generacije svojim novim zamislima, poštujući tradiciju ali i prateći svjetske trendove njeguju i nadograđuju. Mnoge su tako vinarije u Hrvatskoj dosada bile nepoznate, vino se prodavalo u rinfuzi ili samo lokalno, dok mladi nisu umiješali svoje prstiće, udružili se i kvalitetnim te posebnim vinima svoju vinariju približili ljubiteljima dobre kapljice u cijeloj Hrvatskoj, turistima ali i potrošačima izvan zemlje, istodobno promovirajući cijelu regiju. Takva, odnosno slična se „primopredaja“ dešava i u Vinariji Soldo iz Vetova.

Osnovao ju je Gojko Soldo 2011. godine. Voćar i vinogradar, odlučio je krenuti takoreći od početka. Naime, obitelj je obrađivala 1,5 hektara vinograda proizvodeći vino uglavnom za svoje potrebe, a višak prodavajući drugim vinarijama. S odlukom da će samostalno nastupiti na tržištu, krenulo je i proširenje vinograda, odnosno sadnja novih površina. Danas u vinogradima vinarije Soldo rodi graševina, chardonnay, sauvignon, manzoni, rizvanac, traminac mirisni, pinot sivi, frankovka, game, crni pinot, merlot i zweigelt.

Mirko Soldo

Da se vratimo na početak priče: danas u vinogradima i podrumu uz Gojka Soldu radi i njegov sin Mirko koji je završio agronomski fakultet, a znanje dodatno brusi i upija od svog oca. Stoga ne čudi – Vinarija Soldo iz Vetova danas ima 11 etiketa, u njihovim vinogradima rastu, zapravo već su i rodile i PIWI sorte, odnosno, kako ih nazivaju hibridi treće generacije (hibernal, viognier gris i johaniter) koje su pokazale izuzetnu otpornost, a ove je godine vinarija izašla na s Pjenušcem (2018.) od sorte chardonnay.

Radionicu vina Vrijeme je ZA… Vjekoslava Madunića koju je vodio sommelier Darko Lugarić, upravo smo i započeli spomenutim pjenušcem kojeg je, kako i ostala vina, vrlo hrabro, pred istančanim i dobro znanim enolozima, sommelierima, predstavnicima medija te vinoznalcima predstavio Mirko Soldo (24).

„Pjenušac je ležao na kvascima tri godine. Budući da nam je to prva serija, nismo htjeli puniti puno boca, tako da ih u podrumu imamo svega 1000. Međutim, potražnja za pjenušavim vinima je sve veća, uostalom, to je i svjetski trend, tako da namjeravamo povećati proizvodnju“ objasnio je Mirko Soldo, a nakon vrckavih mjehurića u čaše se točilo prvo mirno vino: Rizvanac (2022).

„Rizvanac je vrlo interesantna sorta i u Hrvatskoj su rijetki vinari koji od nje proizvode monosortno vino. Karakteristična je za bregovitu Hrvatsku i žao mi je da ova sorta lagano gubi korak kraj poznatijih.   Vina od sorte rizvanac vrlo se rijetko nude u restoranima, teško ćete ih naći u vinotekama, a kupci ne znaju što očekivati od takvih vina, koja su, usput rečeno – odlična“, kazao je Lugarić, a Mirko Soldo se nadovezao s podatkom da se vina vinarije Soldo mogu kupiti u Vrutku, te da butelja nije skuplja od 6€.

Potom se točio Pinot sivi (2022.) za kojeg je enolog i sommelier Franjo Francem komentirao da mu je bio veliko iznenađenje. Finih sortnih mirisa bijelog voća (jabuka, kruška i vinogradarska breskva), čisto, kristalno bistro, ovo bi vino sommelier Lugarić ponudio uz smuđa u pivskom tijestu ili lagani, ne previše ljut fiš paprikaš.

Graševina (2022.), tipična je – kutjevačka graševina, zaključili su prisutni kušači, koja zbog količine vapnenca u tla ima karakterističnu mineralnost, a Rosé (2022.), 60% pinot crni i 40% zweigelt, sve je ugodno iznenadio. Boje trešnje, ugodnog mirisa po malinama i jagodama, pitko i svježe, dobro rashlađeno, ovo će vino biti idealno u ljetnim mjesecima. „I u proljetnim, s jagodama“, čulo se iz redova kušača.

Mirko Soldo

Monosortno vino koje se rijetko gdje može kušati i kupiti – od sorte manzoni, također se nalazi u ponudi Vinarije Soldo. Danas rijetku sortu, križanca rajnskog rizlinga i bijelog pinota u vinogorju Kutjevo, koliko znamo, imaju samo dvije vinarije – Krauthaker i Soldo, a mi smo ga imali prilike kušati na ovoj radionici.  „Baš je i ne vole vinari. Za razliku od nedodirljive graševine, manzoni je vrlo osjetljiva na rani mraz. Brzo raste, ali se redovi ne smiju saditi preusko, a tata ju je posadio na nagovor Bernarda Kozine, profesora sa zagrabačkog Agronomskog fakulteta. I imao je pravo – sorta manzoni u našim vinogradima odlično uspijeva i daje odlična vina“ objasnio je Mirko Soldo.

Sauvignon (2022.), zelenkasto žute boje i sortnih mirisa, sommeliera Darka Lugarića po mirisu je asociralo je na mladi grašak i šparoge, a Željko Suhadolnik je dodao da mu miriši i po listovima rajčice. Ostali su zaključili kako im se vino sviđa i da bi ga rado imali u čaši uz povrtni rižoto ili salatu od rajčica, mozzarelle.

Darko Lugarić, Mirko Soldo i Vjekoslav Madunić

Na red je došlo kušanje vina Chardonnay (2020.), prvog vina koje samostalno napravio Mirko Soldo, još dok je studirao. Iako je sada već „malo umorno“ kako je rekao Franjo Francem, i vrijeme je da ga se potroši do kraja zaliha, bitno je napomenuti da je na međunarodnoj izložbi Ferenc Komaromi na Balatonu 2022. godine proglašeno šampionom izložbe.

Šećer na kraju: Traminac mirisni (2022.). Zapravo, nije šećer, jer ovo je polusuho vino, a kako je napomenuo sommelier Lugarić, premalo ga se nudi u ugostiteljstvu. Naime, u ovakvom polusuhom izdanju traminac će vrlo dobro pratiti azijska jela. Jedan wok s kozicama, jako bi dobro prijao uz nama natočen traminac iz Vinarije Soldo.

Mirko Soldo s djevojkom

Na kraju radionice, kako to uvijek biva, rasplamsala se rasprava, a svi su prisutni zaključili da Vinarija Soldo ima velikog potencijala. Ono što joj nedostaje to je marketing. Dobra priča već postoji, kako ukazuju etikete vina: uz podrum vinarije teče potok koji dijeli dva diva: Krndiju i Papuk. Na njima Vinarija Soldo ima svoje vinograde, u vinogradima gotovo da nema dana kada ne puše vjetar, loza rjeđe poboljeva što su idealni uvjeti za ekološku proizvodnju. Budući da mlade snage pušu svoje vjetrove u vinariji, zasigurno se takva proizvodnja koja je sada vrlo tražena u svijetu nazire u bliskoj budućnosti.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Marko Čolić i Sunčana Barušić

Vrijeme je ZA… vina vivodinskog vinara Josipa Vrbaneka

„Tata, mi jedini u ovom kraju nemamo vinograd, imamo samo jabuke!“ rekao mi je sin Luka i tada smo, prije 23 godine, supruga i ja odlučili kupiti zemlju pogodnu za uzgoj vinove loze, na odličnom položaju Krasinec, pripisali je na sina i zasadili lozu. Luka je dobio pola hektara vinograda, s čokotima rajnskog rizlinga, sauvignona i graševine, a obitelj se počela baviti vinogradarstvom“, kazao je Josip Vrbanek na početku tradicionalnog predstavljanja vinara i kušanja vina – Vrijeme je ZA… kojeg organizira Vjekosav Madunić i ovoga puta uz pomoć sommeliera Darka Lugarića.

Darko Lugarić, Josip Vrbanek i Vjekoslav Madunić

Josip Vrbanek, jedan od četiri vinara Vrbaneka u Vivodini (Josip, Darko, Mirka i Zdenka),  čak je 26 godina radio na više pozicija u Institutu za voćarstvo, a bio je i prvi predsjednik Hrvatske voćarske zajednice. Ta povezanost s voćem, potaknula ga je još 1995. godine da sa obitelji iz vlastitih voćnjaka jabuka počne proizvoditi jabučni ocat. Nakon što se počeo baviti vinarstvom, bio je 12 godina predsjednik vinogradara i vinara Ozlja, a i dan danas je angažiran u promicanju ovoga kraja, ne samo u proizvodnji vina nego i aktivnostima koji ovaj kraj čine sve privlačnijim turistima (u Vivodini se organizira čak tri Wine&walk manifestacije, potom Štrudlafest…).

Josip Vrbanek

Naime, vivodinski kraj je stoljećima poznat vinogradarski kraj. Ali, nikada nije izazvao veću pozornost kod ljudi iz vinarske struke, a sommelieri, ugostitelji pa i novinari… kao da su preskakali ovaj kraj, smješten „malo sa strane“ sve poznatije Plešivice, praktički na slovenskoj granici. U prošlosti je godinama Badel otkupljivao kompletan urod, tako da su rijetki imali višak vina kojeg su mogli prodavati. Ipak, zadnjih dvadesetak godina profiliralo se desetak vinara koji su već zamijećeni i priznati na vinskoj karti Hrvatske. Osim četiri već spomenuta Vrbaneka, sve više se čuje za vina vinarija Frlan, Viktorovski, Lešćanec, Ferko, Štubljar, te u obližnjem Vrhovcu, vinarija Elvis Šoštar, a poznavatelji dobrih kapljica koji žele promovirati njihova odlična vina organiziraju radionice poput ove, ili primjerice – bili smo prisutni na Vinskoj Shpitzi u diWine Baru gdje je predstavljeno pet vinarija vivodinskog kraja).

Josip Vrbanek je među najvećim vinarima ove regije, a do 2003. godine, kompletirali su kupovinom već postojeće vinograde, najprije sa tri, a potom još jednim hektarom. Istodobno, kako šire vinograde i s izlaskom na tržište 2003. godine, od Badela kupuju veliku vinariju sagrađenu 1938. godine u kojoj i danas prosječno godišnje proizvedu 60.000 litara vina (u butelje pune vino isključivo iz vlastitih nasada, dok u boce od litre i za prodaju vina u rinfuzi, otkupljuju grožđe od lokalnih vinara).

Vinarija Josip Vrbanek u asortimanu ima čistu graševinu, rajnski rizling, sauvignon, sivi pinot, chardonnay, lovrijenac, dišeću raninu i muscat ottonel, te dvije kupaže: rosé (frankovka i portugizac u jednakim omjerima) i crveni cuvee: frankovka, portugizac i lovrijenac).

Kušali smo devet etiketa, a moramo pohvaliti da su bijela vina bila odlično ohlađena. Najprije se otvarala mlada Graševina (2022.). „Ovu svježu, laganu graševinu ne smijemo uspoređivati s onom iz Slavonije ili Podunavlja, jer puno je nježnijeg tijela, a uostalom, svako vino u sebi odražava terroir gdje raste, a ova je iz Vivodine“, kazao je somellier Darko Lugarić kušajući prvo vino.

Drugo koje nas se jako dojmilo bio je Rajnski rizgling 2021., lijepe svijetlozelene boje, tipičnih sortnih mirisa, bez tercijarnih mirisa petroleja. Punjen u alzašku bocu, dobio je od prisutnih vinskih znalaca i onih koji cijene dobru kapljicu, čistu peticu.

Oduševio nas je i Sivi pinot (2022.) sa položaja Sveti Duh, okrenut ka zapadnoj strani na 350 metara nadmorske visine. Svježe i bistro vino, lijepoga mirisa koji će staranjem postati i intenzivniji. Josip Vrbanek, koji, za razliku od nekih vinara, nije vičan samopromociji, ispričao je kako iz berbe 2021. nema više niti jednu bocu. Naime, prilikom posjeta Hrvatskoj, predsjednik Francuske, Emmanuel Macron kušao je na svečanom ručku u zagrebačkom restoranu Gallo, upravo sivi pinot (2021.) vinarije Josipa Vrbaneka i bio oduševljen njime. „Nakon što je taj podatak naveden na portalima i u tisku, sve zalihe smo rasprodali i sada mi je žao da nismo ostavili koji karton da se možemo pohvaliti kad nam u vinariju dođu dragi gosti“, kazao je Josip Vrbanek.

U vinariji Josipa Vrbaneka vino sorte chardonnay ne odležava u drvetu, kako su vinopije inače navikle kad kušaju vino te sorte. „Ne volim da drvo nadjača sortnost, a upravo kod chardonnaya želim da se ona osjeti, zato vino odležava samo u inox tankovima“, objasnio je Josip Vrbanek, a kušajući njegov Chardonnay 2022. uvjerili smo se da je lijepo pitak i zaključili da bi odlično prijao uz lungić, teletinu ali i riblja jela, primjerice smuđa.

Rosé vino iz vinarije Josipa Vrbaneka nešto je dublje boje, mogli bismo reći boje korice luka, mirisa po zrelijem voću, a zanimljivo je da ga rade kupažom dvije sorte crnog sortimenta tipične za plešivičko- vivodinsko područje, koje se tradicionalno uzgajaju godinama: 50% frankovke i 50% portugisca. Dobro ohlađeno sigurno će biti traženo u ljetnim mjesecima, a budući da je polusuho, najviše će se sviđati onima koji u rosé vinima vole osjetiti ostatak šećera.

Najiščekivanije vino tog popodneva bio je Lovrijenac (2019.), a vinarija Josipa Vrbaneka jedna je od rijetkih koja komercijalno proizvodi lovrijenac i pod tom ga etiketom stavlja na tržište. Sorta lovrijenac  nastala je križanjem pinota crnog i guais blanca ii bijele beline velike, ali do kraja nije razjašnjen njegov DNK niti porijeklo. Međutim, kako je većina sorti nastala u Francuskoj, smatra se da je i ova porijeklom iz Alzasa. Uzgoj te sorte zadržao se većinom na području nekadašnje Austrougarske a vino od te sorta poznato je pod više loklanih naziva: Saint Lorentz, Vabžinec, Šent lovrenka, a na području Vivodine „susreli“ su se sorta lovrijenac i Sveti Lovro, svetac i zaštitnik.

Franjo Francem, enolog i sommelier

„Vino zaslužuje pažnju jer je odmak od uobičajenog razmišljanja o crnom vinu kao nabildanom teškašu koji mora imati velik postotak alkohola. Lovrijenac je sve suprotno od toga: radi se o crnom vinu koje je lagano, osvježavajuće s okusom višnje i trešnje. U njemu ništa ne bode i ne iskače. Tanini su svilenkasti, zreli, slatki i zaokruženi što je njegova prednost, a ne nedostatak, pogotovo danas kada se na tržištu traže pitka crna vina koja ne obaraju s nogu nakon jedne čaše“ kazao je Franjo Francem, vrlo cijenjeni enolog i sommelier, a ostatak se publike složio s njegovim mišljenjem.

Osim vina, Vrbanek je najveći proizvođač prirodnog octa u Hrvatskoj. Rade jabučni ocat, potom vinski bijeli i crveni ocat, ocat od plavca malog s otoka Pelješca te ocat od meda. Cijenjen je i njihov hladno prešan te pasteriziran sok od jabuke i to od plodova iz vlastitih voćnjaka. Njegova se vina piju od Zagreba sve do Dubrovnika, a uskoro će iz vinarije Josipa Vrbaneka krenuti i izvoz u Nizozemsku te u još nekoliko zemalja. Želimo mu svu sreću!

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Mario Milošević i Sunčana Barušić

Vrijeme je ZA… vina mlade vinarije Vjekoslava Majića

Svaki početak je težak. Malo toga imaš iza sebe, a puno se koraka mora napraviti do uspjeha, gomila truda uložiti da bi se sve posložilo onako kako želimo. A biti u početku vinarstva, još je teže. Baviti se uzgojem grožđa i vinarstvom vrlo je rizičan posao: umjesto krova nad glavom imaš otvoreno nebo i nikada ne znaš što će ti hirovita priroda prirediti i poslati s visina: kišu, tuču, orkanski vjetar ili sunce koje nemilice prži. Ponekad je blagonaklona, a ponekad u desetak minuta bude uništen godišnji trud. Težak je to posao, surovi su uvjeti, ali su i „tvrdi“ ljudi koji se odluče upustiti s prirodom u koštac.

Vjekoslav Majić

Jedan od takvih je Vjekoslav Majić, vlasnik Vinarije Majić koja je na tržište prije nekoliko godina plasirala vina iz svojih mladih nasada u Hercegovini. Majićeva vina imali su do sada prilike kušati gosti u Lagerfeld Hofu u Wuppertalu, gdje se vinar godinama bavi hotelijerstvom i ugostiteljstvom, jer kao većina Hercegovaca i Majići su imali mali vinograd od otprilike 3500 trsova, a u mjestu Vitina, podrum. Danas u Cernu imaju modernu vinariju sa kušaonicom, a u planu je sagraditi i više apartmana te privući i ugostiti ljubitelje vina.

„Sve je krenulo iz obiteljskog podruma gdje smo uvijek imali do 2000 litara vina – za svoje potrebe, goste, drage ljude i prijatelje, a ljubav za vinarstvo naslijedio sam od djeda koji se u ono doba vratio iz Amerike, posadio loze i sagradio taj na prvi, obiteljski podrum. Imao je četiri sina i svakom je dao po jednu bačvu. Ta je bačva i dan danas u mom podrumu i u njoj odležava crno vino koje me podsjeća na djetinjstvo. Budući da sam se u Njemačkoj počeo baviti ugostiteljstvom i hotelijerstvom, vino iz obiteljske vinarije nudio sam gostima koji su bili oduševljeni njime. Tada sam odlučio ozbiljnije se baviti vinarstvom. Prve smo velike nasade napravili tijekom 2018. i 2019.-te godine (otprilike 18.000 trsova), a ovoga proljeća zasadili smo još 15.500 loza na plantaži u Ljubuškom blatu gdje su svoj prostor u zakupu pronašli i drugi Ljubuški vinari“, kazao je Vjekoslav Majić na već tradicionalnom kušanju vina Vrijeme je ZA… koje organizira Vjekoslav Madunić.

Vinar Vjekoslav Majić na kušanje je donio deset etiketa koje je ljubiteljima vina željnih isprobavanja i upoznavanja novih vinarija predstavio uz stručnu pomoć sommeliera Darka Lugarića.

Za početak, istodobno su otvarane butelje napunjene vinom od sorte žilavka – iz berbe 2022. i berbe 2021. „Ovo vino, iz berbe 2022. je nefiltrirano, natočeno je za ovu prezentaciju i vidi se kako je mutno. Ali već sada ima izražene mirise herbalnog i voćnog karaktera i onima iskusnijima sigurno govori kakvo će to vino biti kada bude potpuno završeno, kada dostigne svoj puni potencijal“, kazao je Darko Lugarić nakon čega se kušala žilavka iz prošlogodišnje berbe, finih herbalnih nota i citrusa u dubini. Svi prisutni su zaključili kako je ovo vino pitko, lagano, idealno za ljetne dane.

Na red je došao Pošip (2021.). „Pitate me zašto sam u Hercegovini zasadio sortu pošip. Pa zato što me oduševilo vino od te sorte koje mi je ponudio moj susjed. Hercegovački pošip ne može se i ne smije uspoređivati primjerice s onim s otoka Korčule. Ali, dokazao sam da mogu dobiti vino puno slasti, a ima i potencijal duljeg odležavanja. Kakvo će biti za nekoliko godina, to ćemo vidjeti, jer napominjem, vinarija je mlada, nasadi su mladi, a vino je u bačvi ili boci živo i razvija se“ kazao je vinar Majić.

U Hercegovini raste i grožđe sorte chardonnay, što nije niti čudo, jer to je gotovo najrasprostranjenija sorta na svijetu. Ali, chardonnay iz Hercegovačkog tla daje posebna vina, opet je dokazao Vjekoslav Majić koji ne voli i ne želi da u njegovim vinima drvo preuzima aromu sortnosti, stoga je ovo vino sazrijevalo samo u inox bačvama. „Ako u Hercegovini, gdje većina vinograda, zbog drobljenog kamena i kiše koja je isprala zemlju, izgledaju poput mjesečeve površine, prekasno berete chardonnay, dobiti ćete obično vino. Stoga smo grožđe brali rano – 10. kolovoza i niti dana poslije, jer temperature uz kamen mogu dosegnuti i 60°C“ kazao je Majić dok su se praznile čaše jer na red je došlo peto vino.

Točio  se bijeli cuvée White two Sisters i  to cuvée sorata i godišta. Naime, u vinu se nalazi 50% chardonnaya iz berbe 2022., 30% pošipa (2022.) i 20% žilavke iz berbe 2021. koja je odležavala u bačvama od drva akacije. „Ovo je moderni Hercegovački cuvée s potencijalom za odležavanje. Vrlo interesantno vino koje će sigurno nakon nekog vremena pokazati odlične karakteristike“ kazao je sommelier Lugarić.

Rosé Kate (2022.) bio je „međustepenica“ između bijelih i crnih vina. Oduševio je najviše žensku publiku, jer u čašama se našlo vino intenzivne pink boje što nije niti čudo jer ga Majić radi od 85% trnjaka i 15% merlota. „Mislim da sam među rijetkim vinarima koji od ovih sorata radi rosé i to mi je bila namjera – da moj rosé bude poseban“ kazao je Majić, a mi se nadamo da ćemo ga moći kušati drugi godine i na Festivalu Pink Day – Zagreb.

Blatina 2019 bilo je sedmo vino koje smo kušali na prezentaciji Vrijeme je ZA… „Blatina je također autohtono vino moga kraja. Kaže se tko nema u vinogradu žilavke i blatine, taj nema niti kućnog broja“ našalio se vinar Majić i nazdravio vinom karakteristične rubin crvene boje s finim voćnim mirisima crnog bobičastog voća, koje je odležavalo u bačvama od 1500 litara u starom podrumu u Vitini.

Vjekoslav Majić voli u svom vinogradu, a onda i podrumu eksperimentirati. Zasadio je grožđe sorte cabernet sauvignon iz jednostavnog razloga: zaključio je da je Hercegovačka zemlja i podneblje idealno za njega. Iz čaša su se širili tipični mirisi i okusi bobičastog voća, a vino je njegovano u francuskom hrastu. Zaključak prisutnih: iako je vino četiri godine staro, zapravo je mlado. Bit će ono pravo kad u tami podruma odleži još najmanje dvije godine.

Darko Lugarić, Vjekoslav Majić i Vjekoslav Madunić

Na kušanju se točio i mladi, možda premladi Trnjak 2021. vino od autohtone sorte koja se sve više uzgaja u Hercegovini. „Izgled, odnosno boja i okus govore kako je ovo još „neukroćeni“ tinejdžer kojemu treba još dosta vremena da se smiri, posloži i sazre, a onda će to biti jedno veliko vino“ zaključio je Darko Lugarić, dok se otvaralo posljednje vino doneseno na kušanje iz vinarije Majić – Cuvée Red Two Sisters 2019. (50% cabernet sauvignon, 30% trnjak i 20% merlot) predivnog okusa po bobičastom voću, klinčiću i cimetu. Ponavljamo, Vinarija Majić mlada je vinarija i ovo vino, kao i sva kušana ima potencijala za odležavanje i bit će u punoj formi za nekoliko godina. Nadamo se da će ga vinar Vjekoslav Majić dobro čuvati u svom podrumu.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Marko Čolić i Sunčana Barušić

Vrijeme je ZA…odlične žlahtine, prošek i plavac mali iz podruma vinara Antona Katunara

Ovoga puta na promociji vina naziva Vrijeme je Za… sommelierima, profesionalcima, vinskim znalcima i onima koji cijene dobru kapljicu predstavila se vinarija Antona Katunara iz Vrbnika na otoku Krku.

Katunar Estate Winery nastavak je obiteljske tradicije vinogradarstva i vinarstva. Gruntovni zapisi, kao i jedna od starijih otočnih vinskih arhiva govori o stoljetnoj vinarskoj tradiciji moje obitelji, a generacije unazad uzgajali smo vinovu lozu uglavnom u Vrbničkom polju. Zaokret u vinariji dogodio se devedesetih godina kada je obitelj odlučila kupnjom i zakupom objediniti zemlju u Bašćanskoj dragi. Radilo se čak o 800 parcela na kojima danas uzgajamo žlahtinu koju, ako se pribroje i vinogradi u Vrbničkom polju imamo 150.000 trsova, potom zasadili smo 22.000 trsova plavca malog, a to je ujedno i najsjeverniji položaj na kojem se uzgaja ova autohtona hrvatska sorta” započeo je predstavljanje svoje vinarije Toni Katunar.

Toni Katunar

 

“Uzgajamo i 16.000 trsova hrvatske autohtone sorte sansigot (zovu ga još i sušićan), a zasadili smo i otpriike 4000 loza debejana koji je također hrvatska, odnosno krčka autohtona sorta kao i žlahtina. Osam stotina parcela koje sam spomenuo nalaze se na položaju Šupele u neposrednoj blizini crkvice Sv. Lucije u kojoj je pronađena bašćanska ploča, na 150 metara nadmorske visine, što se pokazalo odličnim odabirom“, nastavio je Toni Katunar i dodao kako je povijest vinogradarstva na našem najvećem otoku zabilježena i na znamenitoj Bašćanskoj ploči na kojoj su uklesani listovi vinove loze.

Sommelier Darko Lugarić, u ulozi moderatora prezentacije i vinar Toni Katunar

Na kušanje je Toni Katunar, koji je od ove godini novi predsjednik udruge Vina Kvarnera, donio osam vina: Žlahtina Sv.Lucija 2022., Žlahtina Sv.Lucija 2020., Žlahtina Festivum 2018., Žlahtina amfora 2019., Sansigot 2020., Kurykta Riserva 2019. (cuvee sansigota i debejana), Plavac mali 2018. te Prošek desertno vino iz 2017.

Mnogi su ostali iznenađeni bojom, mirisom i okusom mlade Žlahtine Sv. Lucija 2022., a potom i Žlahtine Festivum 2018. koja je nastala trotjednom maceracijom u otvorenoj posudi, te Žlahtinom Amfora 2019. divnom orange vinu koje stječe sve više popularnosti, pogotovo kod mlađe publike. Očito, krševito tlo u neposrednoj blizini mora (što znači i dvostruku insolaciju), uvelike doprinosi da su vina mnogo ozbiljnija i snažnija u usporedbi s onima od grožđa koje raste u Vrbničkom polju.

Mnogo je polemike izazvao Plavac mali 2018. Publika je bila podijeljena jer su ga mnogi počeli uspoređivati s vinom koje je raslo na uzavrelom dalmatinskom kršu. Ovaj plavac mali, koji raste i rodi na najsjevernijem položaju daje blaža vina, vina koja na prvi gutljaj ne obaraju s nogu već omogućuju dugotrajnije uživanje uz dobro odabrani obrok pa čak i samostalno. Kvalitetnu Katunarovog plavca malog i činjenicu da njime ova vinarija prati svjetske trendove lakših vina, dokazuje i veliko priznanje na Decanteru 2020. godine.

Toni Katunar, Darko Lugarić i Vjekoslav Madunić

Na žalost, vina vinarije Katunar Estate Winery mogu se nabaviti samo u njihovoj vinariji ili putem njihovog web shopa. Zašto? Možda odgovor leži u izjavi Vjekoslava Madunića, organizatora vinskih kušanja Vrijeme je Za… „Na promocije redovito zovem male i velike distributere, sve koji su povezani s vinima i koji bi mogli ostvariti suradnju s malim, ponekad u Hrvatskoj i nepoznatim vinarijama, ali dosada se nitko nije odazvao“.

Foto: Marko Čolić i Sunčana Barušić

Vinske radionice za profesionalce i istinske ljubitelje dobre kapljice

Kako bi se osjećali da posjetite automehaničara i za par minuta ustanovite da o automobilima i njihovim motorima znate više od njega? Ili, ne bi li bilo apsurdno da stomatologu morate tumačiti što treba napraviti da vam popravi zub? Gluposti, pa gdje to ima? Eh, takvih je situacija napretek, pogotovo u ugostiteljstvu.

„Nedozvoljivo je da konobar koji gostu u baru ili restoranu pokušava prodati neko vino, ne zna o tom vinu ama baš ništa. Ne mora znati cijelu priču o vinariji, ali mora znati barem osnove o  karakteristikama vina, a da ne pričam o znanju kada treba gostu sugerirati koje vino kušati uz pojedina jela“, kaže sommelier Darko Lugarić, koji se više od trideset godina bavi ugostiteljstvom.

„Potreba, odnosno želja da steknem znanje o pićima koje sam nudio, nastala je spontano. Kako se posao razvijao u restoranu, kako smo mijenjali i nadograđivali jelovnike, povećavali vinsku kartu i nudili sve više pića, shvatio sam da se moram dodatno educirati. Nisam htio naučiti samo o vinima, već i o destilatima, koktelima, čaju, kavi… Jer, ako si profesionalac i želiš gostima ponuditi vrhunsku uslugu, moraš znati sve o jelima koje nudiš, ali i o pićima koja ćeš točiti prije, uz jelo i poslije njega“ kaže Lugarić koji je petnaest godina bio suvlasnik i voditelj zagrebačkog restorana koji je četiri godine za redom dobio Michelinovu preporuku.

„Koliko mi je posao dozvoljavao uvijek sam prisustvovao radionicama i upijao znanje. A, potom sam iz kompanija s kojima sam radio, počeo dobivati upite da stečeno znanje prenesem njihovim zaposlenicima ili osoblju u nekom restoranu. To me ponukalo da osnujem svoju firmu Lugy wine“, nastavlja Darko Lugarić koji je diplomirani sommelier pri Hrvatskom sommelier klubu, odnosno ima položene sve tri razine Hrvatskog sommelier kluba gdje radi kao edukator prve kategorije – predaje i jedan je od ocjenjivača na završnim ispitima za sommelierske titule.

Darka Lugarića se može susresti i sa zadovoljstvom slušati kao predavača i voditelja mnogobrojnih vinskih radionica za profesionalce i ljubitelje vina, bilo da su organizirane u okvirima vinskih sajmova, evenata ili predstavljanja novih etiketa pojedinih vinarija, ali Lugarić održava i radionice, nevezano za bilo kakve vinarije. Naime, u Business Clubu, u zagrebačkom neboderu Sky Office održavaju se radionice naziva Vinske osnove i kultura stola.

„To su radionice u trajanju od otprilike tri sata u kojima se uči o načinima proizvodnje mirnih i pjenušavih vina, njihovoj razlici, predavat ću o pravilnom posluživanju vina, koliko moraju biti ohlađena s obzirom na vrstu, odnosno boju, polaznici će naučiti koliko je važno pravilno odabrati čaše iz kojih će se kušati vino i steći će bazično znanje o sljubljivanju hrane i vina. Ono što ću predavati na radionicama morao bi znati svaki ugostitelj, a one predstavljaju dobar uvod svima koji su željni upisati sommelierski tečaj. Međutim, predavanja sam prilagodio i ljudima koji vole piti vina i žele o njima naučiti nešto više, tako da je nastala miješana publika: pola je polaznika iz ugostiteljstva, a polovica su vinoljupci koji uče korisne i zanimljive činjenice o svom omiljenom piću“, objašnjava Lugarić kojeg se može vidjeti i na malim ekranima u emisiji Svi za stol u društvu s chefom Hrvojem Kroflinom i voditeljicom Karmelom Vukov-Colić.

Na vinskim radionicama Vinske osnove i kultura stola, kako to ime govori, kušaju se i vina, jer kako bi se o njima drukčije naučilo? Na drugoj radionici iz tog serijala, prema odabiru Darka Lugarića, kušalo se deset etiketa hrvatskih vinarija, od pet nata pa sve do muškata – da se proba kako vino, ako je grožđe raslo u vinogradima sjevernog dijela Hrvatske ne mora biti slatko, već polu suho. Vina su se kušala, dakako uz hranu, fine zalogajčiće, a to je dovoljan razlog za posjet sljedećoj radionici iz spominjanog serijala. Naime, slijede četiri radionice u kojima će Darko Lugarić predavati o četiri hrvatske vinske regije, sortama grožđa koja uspijevaju u njima i vinima koja dozrijevaju u podrumima tih područja. Prva je na redu Istra i Kvarner, a radionica će se održati 5. aprila u Business Clubu (ulica Roberta Frangeša Mihanovića 9). Prijaviti se može na lugaric.darko@gmail.com ili na broj telefona  +385 91 522 7778.

Foto: privatni album i Sunčana Barušić