Arhiva oznaka za: Darko Lugarić

Vinska avantura vinarije Todor

Braća Željko i Jurica Tomić, odlučili su 2020. godine krenuti u vinsku avanturu. Naime, do tada se njihova obitelj sa Korčule bavila prodajom grožđa, a vina su proizvodili samo za svoje potrebe. Zamišljeno  – učinjeno. Sredili su pogon, uredili podrum, angažirali enologa Pericu Žuvelu i berbu 2021. buteljirali.

Jurica i Željko Tomić

Koliko je bilo dragocjeno iskustvo njihovih predaka, te njihovo znanje koje su stjecali radeći u vinogradu i podrumu, govori činjenica da je vino Pošip Perla sur lie selekcionirane berbe 2021., na prestižnom ocjenjivanju vina Decanter 2023. godine osvojilo srebro! Na istom je natjecanju i njihov redovni Pošip 2021. također osvojilo srebro.

Srebrom ovjenčane boce nisu zamaglile oči braći Tomić, koji su svjesni da su tek na početku velike borbe na vrlo frekventnom vinskom tržištu naše zemlje. Pod imenom Todor (koje dolazi od njihovog obiteljskog nadimka – Todor, kako ih zovu u selu Čara) njihova su vina počela osvajati srca ljubitelja dobrih kapljica. Prodaja na kućnom pragu proširila se ponudom njihovih vina u restoranima, a nadamo se da će uskoro popuniti police i nekih vinoteka.

Todor vina smo imali prilike kušati na radionici „Vrijeme je ZA…“ koju organizira Vjekoslav Madunić. O povijesti vinarije i vinarstvu gostima je pričao Željko Tomić predstavljajući i svoja vina, ali ih je pod većim povećalom  – osim stručnjaka u publici – imao i sommelier Darko Lugarić.

Darko Lugarić i Željko Tomić

Tog smo dana uživali u Pošipima, uostalom, Korčula je domovina pošipa, pa se vinari koji imaju vinograde u Smokvici i Čari i dan danas natječu tko će proizvesti bolje vino od ove sorte. Željko Tomić je pojasnio prednosti svojih vinograda u Čari. Naime, sorta pošip ne voli vlagu koja se puno manje zadržava u Čari nego u Smokvicama, pa logično – vinogradi iz Čare daju kvalitetniji Pošip.

Trenutno vinarija Todor u vlasništvu ima 1,2 hektara vinograda, a vino rade isključivo od grožđa vlastitog uzgoja. Osim Pošipa uzgajaju i rade vino od plavca malog. Plavci koje smo kušali iz 2023. i 2022. još su mladi, ali može se naslutiti da će (ako Tomići sačuvaju koju bocu) s vremenom postati velika vina.

Željko i Jurica Tomić namjeravaju proširiti kapacitete na 2 hektara vinograda, tako da bi, prema planovima punili 1000 do 1200 butelja godišnje. A, ako se zapitate što je glagoljicom u reljefnom tisku ispisano na etiketama: Ela, Klara, Šimun, Jure i Filip imena su to djece Jurice i Željka.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Marko Čolić, Sunčana Barušić i arhiva vinarije Todor

Održan je En Primeur – prvo kušanje mladih vina, s naglaskom na graševinu

Na prvom ovogodišnjem En primeuru zablistala je graševina, najznačajnija vinska sorta u Hrvatskoj, koja u zadnjem desetljeću privlači sve veću pažnju, kako domaćih vinskih znalaca, tako i iskusnih vinskih kritičara diljem svijeta.

U organizaciji Graševine Croatice, u hotelu Esplanade vinari iz Slavonije, Baranje i Srijema predstavili su svoje novitete, a najviše pažnje su privukle mlade graševine iz berbe 2023. Manifestaciju je otvorio Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede RH, Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica, te Dragan Kovačević iz HGK.

Josip Pavić, Tugomir Majdak i Dragan Kovačević

Prvi dojmovi

Iako dio predstavljenih uzoraka nije još izbistren (jer graševine najviše kvalitete i cjenovnog ranga još trebaju sazrijevati u podrumu barem dva do tri mjeseca), prvi dojmovi posjetitelja su izvrsni. Kao i svake godine, Esplanade se pokazala sjajnim mjestom za prvi veliki godišnji vinski susret u Zagrebu na koji su došli profesionalci i ljubitelji vina, posebno graševine iz cijele Hrvatske jer je cilj premijernog kušanja (En Primeur) predstaviti raznolikost graševine i njenu povezanost s mikrolokacijama s kojih dolazi te pokazati potencijale berbe koja se upravo priprema za tržište kako bi ugostitelji, ali i šira vinska publika mogli znati što ih očekuje u punoj zrelosti vina.

Vlado Krauthaker

Četiri stotine predstavljenih uzoraka

Tomislav Panenić, direktor udruge Graševina Croatica, iznimno je zadovoljan interesom javnosti za graševinu koja sve više osvaja i mladu publiku. „Vinari Slavonije i hrvatskog Podunavlja pokazali su danas vina koja će siguran sam doći na brojne vinske karte ove godine. Gotovo 400 predstavljenih uzoraka vina najviše kvalitete, koje se danas moglo kušati, pokazuje kakva se vinska sila polako, ali sigurno izgrađuje na istoku Hrvatske. Posebno nas veseli sve veći broj mlađe vinske publike na vinskim događajima što će sigurno doprinijeti razvoju kulture stola i visoke gastronomije u Hrvatskoj.“

Maja Perak

Na manifestaciji predstavile su se vinarije: Antunović, Apolitico, Belje, Buhač, Consul Winery, Erdutski vinogradi, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Galić, Graševina Croatica x2, Iločki podrumi, Jakob, Jakovac, Kolar, Krauthaker, Kutjevo, Markota, Mitrović, Orahovica, Papak, Pavlomir, Perak, Royal Hill Estate, Soldo, Sontacchi, Svijetli dvori, Škoro, Vinum Academicum i Zlatno Brdo.

Kvaliteta vina iznad svih očekivanja

Za brojne posjetitelje ovo je bio jedan od najočekivanijih En Primeura jer je godina iza nas prema ocjenama iskusnih vinogradara i vinara bila jedna od najizazovnijih u posljednjih deset godina. Bez obzira na klimatske promjene, vremenske nepogode i sve ono što je zadesilo vinare, od Feričanaca i Orahovice, preko Kutjeva i Baranje sve do Srijema, iskustvo i predanost radu u vinogradu i podrumu još jednom je urodila vinima koja su iznad svih očekivanja. Profesionalci, stručna javnost i vinska publika na En Primeuru su pronašli svoje ovogodišnje favorite među brojnim etiketama iznimnih graševina.

Zanimljiva radionica

Vrlo zanimljiva je bila i radionica sommeliera Darka Lugarića – Single & Blends Reds – Sommelier’s Choice, na kojoj su predstavljena crvena vina istoka Hrvatske. Naime, što se tiče bijelih vina, uvjerili smo se i na ovogodišnjem En Primeru, na spomen graševine odmah se budi asocijacija na Slavoniju, Baranju i Srijem. A, što je s crnim vinima?

Darko Lugarić

Globalnog zagrijavanja svi smo počeli biti svjesni. Dakako i njegovih negativnih učinaka na Zemlju. Ali, vinari su iskusili da na hrvatskom istoku nastaju sve povoljniji uvjeti za uzgoj crnih sorti, što treba svakako iskoristiti. A, zaključak radionice bi se mogao sažeti pitanjem, koje će možda dati dobru ideju vrijednim vinarima i udrugama: zašto se ne bi napravila neka zajednička kupaža crvenih sorti koja bi predstavljala ovaj dio Hrvatske?

Udruga WOW dodijelila nagrade za naj-vino godine

Udruga WOW nedavno je svečano proslavila svoj 12. Rođendan i dodijelila svoje godišnje nagrade za vino godine. WOW-ice su svoju važnu proslavu „pred-tinejdžerskog“ rođendana i dodjelu tradicionalnih godišnjih nagrada organizirale u sklopu svog partyja povodom nadolazećih blagdana.

Tko još ne zna: Udruga WOW redovito već 11 godina dodjeluje vlastite godišnje nagrade za naj-vino godine. Zapravo je to bilo bilo super-finale akcije „Što žene žele“ (izbor vina po ženskom ukusu) koja traje svake godine od svibnja do listopada, a provodi se anketom među članicama i simpatizerkama. Premda je ime akcije „Što žene žele“ pomalo duhovito, sustav izbora je itekako ozbiljan. Upravo zato što su pretpostavljale da će biti odmahivanja rukom jer su – zamislite – žene, smislile su način izbora njima najdražih vina koji je elaboriran i  nadasve ozbiljan a ipak poseban i „ženstven“.

Akcija biranja najboljih vina po njihovom, rafiniranom ženskom ukusu, tijekom godina se afirmirala, baš kao i sama, tek godinu starija udruga.  A WOW izbor za Grand Prix zanimljivo je zamišljen, drukčiji od ostalih i u igri su isključivo hrvatska vina. Vinari ih jako vole primiti jer su nagrade, za razliku od uobičajenih plaketa, zvjezdica, bodova, diploma i priznanja, itekako konkretne.

Tako su do sada ukupni pobjednici izbora (WOW Grand Prix) svake godine putovali u režiji WOW-ica u neku vionsku regiju svijeta.  Lista vinara koji su putovali s WOW je impozantna: Gianfranco Kozlović u Bordeaux, Saša Senjković u Champagnu, Moreno Coronica u španjolski Penedes, Luka Krajančić u Burgundiju, Frano Milina Bire u Austriju, Meneghetti u talijansku Toscanu, Marko Fakin u Mađarsku, vinarija Jakob u Milano.

Prošlogodišnji pobjednici iz vinarije Benvenuti putovali su na nagradno putovanje u talijanski Piemonte., a uz pomoć agilnog vinskog koncepta „Hrvatska na čašu“ /„Croatia By the Glass“, u sastavu Tomislav Tuđen i Jure Andrijašević.

Tri razine filtera

Izbor ide kroz tri razine filtera a započinje (pred)selekcijskom listom vina koju svake godine sastavlja jedan ugledni hrvatski sommelier, svojevrsni vinski „kustos” ili „izbornik“(izbornica).

On (ili ona) selekcionira vina kušana u prošloj godini i sastavlja autorsku listu najboljih/najzanimljivijih/najuspješnijih vina u pet kategorija: pjenušci, bijela, ružičasta, crvena i “desertna” (vina s ostatkom  šećera). Do sada su vinski selektori bili odreda renomirani sommelieri Karin Rupena-Perdec, Alena Stuparić, Željko Bročilović Carlos, Filip Savić, Emil Perdec, Siniša Lasan, Mario Meštrović, Roko Bekavac, Jelena Šimić Valentić, Ivan Jug i posljednji – Darko Lugarić.

– U drugoj fazi, sve WOW članice i simpatizerke, njih više od 200, a među kojima su i ugledne vinske i gastro novinarke, sommelierke, konzultantice, enologinje, vlasnice vinoteka i restorana, stručnjakinje za vinski marketing i zaljubljenice u vino i kulturu stola – mogu glasati za svoje favorite elektroničkom poštom. Tako se dobije 12 finalnih vina, (dva pjenušca, tri bijela, dva ružičasta, tri crvena, i dva desertna). U trećoj i izlučnoj fazi, konačnu odluku donose tri vinski upućene članice kušanjem naslijepo.

– Finalni ocjenjivački sud ovog puta bile su Egle Katunar, voditeljica prodaje i marketinga Kuće vina Ivan Katunar iz Vrbnika na otoku Krku; Lucija Matijević sommelierka trećeg stupnja i predavačica HSK (Hrvatskog sommelierskog kluba) i mlada vinska stručnjakinja Jana Košćec, također s položenim trežim stupnjem HSK. Finalno žiriranje vina naslijepo održano je ove jeseni u Iki, uz pomoć spretnih djelatnika hotela Ikador – vještog head-sommeliera Mate Negulića i vrhunske profesionalke Andree Klemenčić. Nakon što je žiri među dvanaest finalista odabrao pobjednike u svakoj od pet kategorija, slijedio je i najveći zadatak: izdvojiti jedno vino (i njegovog autora) koje ih je najviše impresioniralo.

Ovogodišnja lista finalista: u kategoriji pjenušaca: – Amfora, vinarije Tomac i Blanc de Noirs vinarije Jagunić, obje s Plešivice, hrvatske Champagne. Pobijedio je Blanc de Noirs vinarije Jagunić a nagradu je Dominiku Jaguniću uručio renomirani sommelier Goran Petrić.

U kategoriji bijelih vina tri najbolja su malvazija Santa Lucija 2017., malvazija OMO 2020. i Enjigi Venje KB.BQ. 2010 a pobijedio je Enjigi Venje KB.BQ. 2010. Nagradu je Ivi Enjingiju uručio maslinar Duilio Belić čija su se ulja kušala uz vrhunsku hranu.

Dva najbolja roséa su Rossella vinarije Poletti i Rosé Premium vinarije Kutjevo, oba iz 2022. Pobijedio je Rosé Premium vinarije Kutjevo. Nagradu je Petru Marincelu uručila Sanja Muzaferija, osnivačica i direktorica festivala ružičastih vina „Pink Day Zagreb“, koji će iduće godine 20.travnja u Laubi doživjeti svoje 11.izdanje.

Među crvenima izdvojili su se teran Barbarossa 2019. vinarije Tomaz, Trnjak 2017. vinarije Grabovac i crvena kupaža istarskog majstora Morena Degrassija Terre Bianche 2012.  Pobijedio je  Barbarossa 2019. vinarije Tomaz,a nagardu je Klaudiju Tomazu uručio uvaženi sommelier i autor pred-selekcijske liste, Darko Lugarić

Od desertnih vina u vrhu su Iločki podrumi s Tramincem Principovac izborna berba prosušenih bobica 2016., te prošek Babić 2018., vinarije Testament. Pobijedio je Traminac Principovac izborna berba prosušenih bobica 2016  a nagradu je Luki Lozančiću uručila sommelierka i članica izlučnog ocjenjivačkog suda, Jana Košćec.

Za nagradu, pobjednici u svakoj kategoriji dobili su skulpturu koju je dizajnirala dizajnerska grupa “Grupa”, a ukupni pobjednik Ivo Enjigi  odlazi na, zasad još uvijek tajnu, vinsku destinaciju. Na nagradi mu je čestitao prošlogodišnji pobjednik, Albert Benvenuti.

Nakon službenog dijela dodjele nagrada, uslijedio je party koji je svojim vinima ponajprije „ukrasio“ ukupni pobjednik, veteran i legenda Ivo Enjingi koji je za ovu priliku donio i za okupljene goste otvorio cijelu vertikalu fantastičnih vina iz svog podruma. Uz pobjedničko vino, Enjigi Venje KB.BQ. 2010 , kušala su se i bijelo Venje 2015., Venje 2010., Venje 2006. Sve je oduševilo upravo vino iz  2006., koje je još uvijek živo, vibnrantno i vrlo užitno te u super formi. A za sladokusce bili su tu i Traminac izborna beba bobica 2009., kao i rizlinzi iz 2012. i 2008. I crno Venje 2009. Zaključak svih prisutnih: Top vina, top vinari, vrhunska organizacija, lijepo društvo. Hvala svima

Foto: Rene Karaman

Vrhunska vina Zlatne Slavonije sjajan su temelj za modernu interpretaciju tradicionalnih jela

Novi ciklus vinskih radionica održan u sklopu projekta Zlatna Slavonija Eno&Gastro, potvrdio je izniman potencijal Požeško-slavonske županije.

Kako poslužiti pjenušava vina, koje tehnike serviranja primijeniti, kako poboljšati event ponudu i u nju uključiti aperitivne koktele na bazi lokalnih likera, vina i pjenušca, koji je redoslijed posluživanja zlatni standard, kako kvalitetno kreirati pakete hrane i pića u raznim cjenovnim razredima… Sve su ovo u novom ciklusu radionica u sklopu projekta Zlatna Slavonija Eno&Gastro, vlasnici vinarija, kušaonica, restorana, sommelieri i konobari iz Požeško-slavonske županije imali priliku naučiti od sommeliera Darka Lugarića.

U destinaciji poznatoj kao Zlatna Slavonija ponuda vrhunskih vina iz tri vinogorja – među kojima je i ono najpoznatije Vinogorje Kutjevo – sljubljena sa slavonskim jelima iznimno su važan dio turističke ponude pa je TZ Požeško slavonske županije početkom prošle godine pokrenula projekt Zlatna Slavonija Eno&Gastro i uspješno ga provodi već drugu godinu.

Kako bi u vinarijama i ugostiteljskim objektima kvalitetnu eno-gastro ponudu podigli na još višu razinu, poznati hrvatski sommelier Darko Lugarić, tijekom rujna i listopada održao je novi ciklus od čak osam interaktivnih radionica.

„Trendovi se mijenjaju i bez edukacije nema napretka, stoga su radionice poput ovih dobar način da se ide u korak sa zahtjevnim turističkim tržištem. Vesele me reakcije polaznika, iznimno su pozitivno reagirali na edukaciju, podijelio sam s njima znanje i vještine i dobili su mnogo alata koje su spremni implementirati u svoje poslovanje, ističe Lugarić, oduševljen potencijalom eno-gastro ponude u Zlatnoj Slavoniji, kaže – vrijeme je za iskorak.

„Vrijeme je da se iznimno ukusna i originalna tradicionalna jela i vrhunska vina te sjajni likeri lokalnih proizvođača ponude u modernom ruhu – od načina serviranja do zanimljive ponude u sljedovima“, ističe ovaj stručnjak za vina, a u tome je najvažnija motivacija vlasnika i osoblja u restoranima koje u ovoj regiji ne nedostaje. Uvijek nasmijani i srdačni Slavonci poznati su po gostoljubivosti i što je ključno, spremni su nadograđivati znanja i vještine.

To je potvrdio i ovaj novi ciklus vinskih radionica na kojima su se osim prezentacije širokog spektra i stilistike vina – od pjenušca proizvedenih tradicionalnom i tankovskom metodom te iznimnih bijelih i crnih vina, poput graševine, ali i onih manje poznatih poput manzonija i zelenca, pa sve do odličnih kupaža – predstavile i suvremene tehnike uz redoslijed sljubljivanja vina i hrane na moderan način uzimajući u obzir cjenovne razrede i kvalitetu kao imperativ. I kreatorima brzorastuće event scene u Zlatnoj Slavoniji dobro su došli tips&tricks Darka Lugarića koji uključuju originalne aperitivne koktele na bazi lokalnih likera, vina i pjenušaca.

„Integrirano upravljanje kvalitetom preduvjet je napretka i turističkog rasta pa smo s tim ciljem pokrenuli projekt Zlatna Slavonija Eno&Gastro. Angažirali smo vodeće hrvatske stručnjake i na području naše županije organizirali edukativne radionice temeljene na bogatoj enološkoj i gurmanskoj tradiciji Zlatne Slavonije. Modernim načinom prezentacije tradicijskih jela sljubljenih s vrhunskim nagrađivanim vinima i namirnicama malih, lokalnih proizvođača, nudimo autentičan i potpun doživljaj naše destinacije”, poručila je Maja Jakobović, direktorica TZ Požeško-slavonske županije.

 

Foto: Izvor TZ PSŽ (Karlo Hruškar i Borna Subota)

diWine bar proslavio prvi rođendan i najavio suradnje sa Darkom Lugarićem, Željkom Suhadolnikom i Enosophiom

U proteklih godinu dana, diWine bar smješten nedaleko Britanca, postao je popularno odredište zagrebačkih vinoljubaca, ali i brojnih turista u potrazi za vođenim prezentacijama i autohtonim vinskim sortama, koje su okosnica vinske karte ovog vinskog bara.

„Naša prva godina bila je izazovna na mnogo načina, doživjeli smo najbolje i najgore od ugostiteljstva.“ – kazala je vlasnica bara Irena Lučić prilikom male medijske konferencije upriličene povodom proslave prvog rođendana bara.

Irena Lučić

Koncept sa kojim smo startali, a koji se bazira na isključivo hrvatskim vinima, malim boutique vinarijama, autohtonim sortama, te pretežno organskim i biodinamičkim proizvođačima pokazao se kao dobra priča. Sva vina točimo na čaše, a broj vinskih etiketa sa početnih petnaest porastao je na dvadeset i šest. Zbog lokacije koja nema tu sreću da se nalazi u žiži ugostiteljskih i turističkih kretanja, odlučili smo polako i sigurno stvarati svoju vinsku publiku, kreirajući za njih ne samo ugodnu atmosferu, već i sadržaje vezane za vino i vinsku kulturu. Sada, nakon godinu dana, mogu reći da smo se pretvorili u pravi mali event-centar u kojem gotovo da nema dana u tjednu bez nekog vinskog događanja.“ – nastavila je Lučić.

Tako su u proteklih 365 dana u diWineu održane četiri Vinske shpitze, šest vinskih radionica, pet Glazbi iz dekantera (pod sjajnim vodstvom glazbenog urednika Kornelija Hećimovića), četiri Vinska čvenka… Petkom ovo cool mjesto dodatno živne uz zvuke jazz i blues svirke, dok su srijede predviđene za mindfulness druženja koja uz dobru kapljicu omogućuju podizanje kvalitete života. Pokrenut je i diWine Club, namijenjen vinskim entuzijastima i redovnim gostima bara, koji omogućuje sudjelovanje na vinskim radionicama, prezentacijama i kušaonicama po iznimno popularnoj cijeni.

Glazba iz dekantera

Sva ova događanja povezuje – jasno – izvrsno vino. Iz diWinea poručuju kako su neizmjerno zahvalni svim vinarima koji su ih pratili u ovoj prvoj i najtežoj godini poslovanja, a čija se vina svakodnevno (i sve više toče na čaše): Anđelini, Bačić, Glavica, Klet Romić, Opus, Fiolić, Jakovac, Bedalov, Poletti, Bolfan, Zigante, Lovrec, Rogić, Cmrečnjak, Šain-Marelić i Enosophia.

Za budućnost diWine ima velike planove. Najavili su veći fokus na hranu, te je na okupljanju premijerno predstavljen Create-A-Plate koncept, koji je, koliko znamo, jedinstven u Hrvatskoj. Ovaj jednostavni, no vrlo inovativni model omogućuje gostima bara da sami dizajniraju svoju sirno-mesnu platu i na taj način konzumiraju proizvode koji najviše odgovaraju izabranom vinu, ali i njihovim zdravstvenim, okusnim i dobnim preferencijama. Hrana koja se nalazi u ponudi dolazi u malim pakiranjima od 80-150 grama, pa je tako već za cijenu od 25-30EUR moguće kreirati bogatu platu po vlastitom ukusu.

Ovu ideju prepoznali su partneri diWine bara – brendovi Dobro i The Meat. Riječ je o kvalitetnim domaćim proizvođačima suhomesnatih proizvoda, među kojima se ističu izvrstan pršut kao i sve popularniji proizvodi od crne slavonske svinje. Uz njih, Create-A-Plate koncept „začinjen“ je slatkim delikatesama OPG Vila Pelješca (ručno rađeni džemovi od grožđa pošipa i plavca malog), te Šinjorina smokva, 100% ekološko, ukuhano voće bazirano na isključivo jednom sastojku. Paletu okusa zaokružuju „kućni“, ručno rađeni namazi LaTegla koji su, zbog ograničenog roka trajanja, u diWine ponudi dostupni od četvrtka do subote, a baziraju se na svježim, ekološkim i sezonskim namirnicama.

Pekmezi iz OPG-a Šinjorina Smokva

Iz diWine bara ističu kako je sva vina, kao i spomenute proizvode Dobro, Pelješka vila, Šinjorina smokva i LaTegla moguće kupiti u pop-up shopu po trgovačkim cijenama, a od listopada će ukusne Create-A-Plate plate i prateća im vina biti dostupni putem Wolt dostave. „Željeli smo ponuditi brzo i ukusno rješenje za situacije kada imate kućne proslave ili vam stignu nenadani gosti. Lijepo aranžirane plate za koje sami birate sastojke i savršeno rashlađeno vino stižu na vaš kućni prag u roku 20-30 minuta, bez prethodnog plaćanja, rezervacija, dogovora i gnjavaža.“ – poručuju iz diWine bara.

Džemovi od pošipa i plavca iz OPG-a Vila Pelješca

Osim hrane, vlasnica bara Irena Lučić istaknula je kako je iznimno ponosna na dogovorene suradnje sa vinskim profesionalcima, koji će zasigurno u diWine dovesti i najzahtjevniju vinsku publiku. Jedna od suradnji je ona sa poznatim sommelierom Darkom Lugarićem, koji će već 19. listopada održati prvu sortnu radionicu na temu „Pošip“. Kreću i Game of Wines pod vodstvom vinske entuzijastice Vlaste Pirnat, a riječ je o zabavnim vinskim kvizovima kojima se umom i okusom „teleportirate“ u različite hrvatske vinarije dok fizički uživate u ugodnom ambijentu bara.

Ivana Pranjić i Darko Lugarić

Portal diWine Croatia bogatiji je pak za sjajnu suradnju sa najvećim hrvatskim vinskim perom Željkom Suhadolnikom – popularni blog „Suhi u čaši“ od sada će se redovno objavljivati na www.diwinecroatia.com.hr a u posebnoj rubrici bit će objavljeni aktualni, ali i neki stariji tekstovi vrijedni ponovnog čitanja. Također, dogovorena je suradnja sa vinskom kućom Enosophia, pa će tako svakog prvog petka u mjesecu posjetitelji bara moći uživati u promo kombinacijama butelja+plata po popularnim cijenama.

U planu su i brojna druga događanja koja spajaju vino sa umjetnošću, književnošću, kulturom, ljepotom, modom i putovanjima. „Iako definicija kaže da je vino prehrambeni proizvod, osobno smatram da je vino – društveni događaj!“ – u šali objašnjava Irena Lučić i nastavlja: „Ljubav prema vinu potiče nas na uživanje u životu i time kreira svojevrsni lifestyle koji stvara iskustva koja nas oplemenjuju i obogaćuju. Ukusna, zdrava i lijepo aranžirana hrana, dobra fotka, ugodan prostor, pogled na umjetničko djelo, odlomak knjige, pjesma, vinski koktel s dragom prijateljicom ili pak topli čaj u našem baru, u koji možete doći sa svojim kućnim ljubimcem… sve su to mali luksuzi koje si gotovo svatko može priuštiti, a koji u užurbanom ritmu svakodnevice predstavljaju mogućnost da se sastanemo sami sa sobom i uživamo u sadašnjem trenutku.“

diWine bar dio je inicijative diWine project koja od 2014. godine sustavno promovira vino i vinsku kulturu, hrvatske autohtone sorte te organski i biodinamički pristup vinarstvu. Više o svemu saznajte na www.diwine.com.hr ili zapratite njihove Facebook, Instagram i LinkedIN profile.

Foto: Irena Lučić, Marinko Petković, Marko Čolić i Sunčana Barušić

Ne možemo se odlučiti koje nam je slavonsko jelo ukusnije

Svijet graševine nova je priča Požeško-slavonske županije, a njezin neizostavan dio je i vrhunski eno-gastro doživljaj.

Čobanac, fiš paprikaš, cicvara, čvarkuše, bazlamača, tačkrle…, dugačak je popis tradicionalnih jela Zlatne Slavonije koje domaće stanovništvo ne prepušta zaboravu, a gosti prepoznaju kao vrijedan turistički adut i razlog posjeta ovoj destinaciji.

Fiš paprikaš

Cijenjeni hrvatski kuhar i veliki ljubitelj slavonskih jela Branko Ognjenović kaže kako je tajna ove kuhinje u izvrsnosti lokalnih namirnica, jednostavnosti i spoju vrhunskih vina i jela iz istog podneblja.

„Proizvodi od crne svinje među kojima se posebno ističe pikantni kulen, dobra šunka, koja se u kuhinji može odlično iskoristiti; svinjetina s restanim krumpirom, pripremljenim u ljusci i na domaćoj masti; čvarci, kobasice i slaninska ruža…, dugačak je popis jela koja u Požeško-slavonskoj županiji morate kušati. A ja sam i veliki ljubitelj tijesta: rezanci s makom i tačkrle, prava su gozba za nepce“, otkriva chef Ognjenović.

Iako priča o eno-gastro ponudi i u ovom dijelu Slavonije ima tradicijski predznak, njezina moderna verzija itekako je privlačna i ukusna, pa kao primjer ističe batat s kulenom i bagremovim medom, rižoto od buče s gljivama i slaninom crne svinje, pečene jabuke s cimetom u vaniliji… A mi se ne možemo odlučiti koje nam je jelo ukusnije.

Bazlamača

„Sve su to aduti ove bogate kuhinje velikog potencijala. Još kad sve te fine delicije upakirate u lijepu priču o obitelji, tradiciji, ambijentu i servirate uz dobro rashlađenu graševinu u finim čašama, potrudite se pokazati sve u najboljem svjetlu, uspjeh je zajamčen“, ističe Ognjenović, napominjući kako su sjajne graševine Zlatne Slavonije savršena pratnja uz svako jelo, pa tako i uz čips od šarana, osobni Brankov perfect match u kojem voli uživati na kraju izazovnog dana.

Savršen spoj

S čak tri vinogorja: Vinogorjem Kutjevo, Vinogorjem Požega-Pleternica i Vinogorjem Pakrac, Požeško-slavonska županija poznata je vinska destinacija, a njezine graševine među najboljima su u svijetu što potvrđuju i nagrade s prestižnih ocjenjivanja. Uz iznimnu kvalitetu ove sorte, vrhunsku tehnologiju, bogatu tradiciju, iskustvo i znanje vinara, graševina je danas najtraženije hrvatsko vino sa širokim spektrom od pjenušaca do predikata, a koju odabrati zna poznati sommelier Darko Lugarić.

„U ljetnim danima pjenušac brut ili ekstra brut od graševine ili graševine u kupaži bit će savršeno osvježenje. Uz hladne plate s pikantnim kulenom i mladim sirevima sljubite polusuhe i suhe mlade graševine, a uz jela od autentične crne svinje i primjerice batata s kulenom ekstraktne odležane graševine, stare dvije, tri godine s nešto većim alkoholima, dok će se jabuke s cimetom u vaniliji i tačkrle savršeno sljubiti s ledenim ili graševinama izborne berbe bobica“, savjetuje Lugarić.

Svijet graševine, priča o bogatoj baštini

Na temeljima bogatog vinskog identiteta Požeško-slavonske županije nastao je Svijet graševine.

„Ovaj jedinstveni projekt povezuje vinsku priču, bogatu tradiciju, iznimnu kulturnu i prirodnu baštinu naše županije, podrška je vinarima i turističkom sektoru, a uz atraktivan Interpretacijski centar Muzej bećarca u Pleternici otvoren početkom godine, obuhvaća i izgradnju i opremanje Spahijskog podruma u Pakracu te brendiranje cijelog područja kao Svijet graševine“, ističe Maja Jakobović, direktorica TZ Požeško-slavonske županije.

Svijet graševine projekt ukupne vrijednosti 8.729.448,52 eura, sufinancirala je Europska unija sa 7.364.375,34 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

 

Foto: Vedran Bošković, Borna Subota, Sunčana Barušić, arhiva TZ Požeško-slavonske županije

 

Najbolje ljeto uz ritmove reggea i Stručić vina

Obitelj Stručić njeguje vinograde iz kojih će pretočiti svoja srca u boce“. U ovu izjavu uistinu su nas uvjerili Sanja i Tomislav Stručić na nedavno održanoj glazbeno-vinskoj prezentaciji Glazba iz dekantera u diWine Baru.

Sanja i Tomislav Stručić

Pod vodstvom Kornelija Hećimovića, koji je Stručić vina sljubio s glazbenim naslijeđem Boba Marleya, zaključili smo kako su upravo reggae i Stručić vina najbolja kombinacija za ljeto.

Uvodni pjenušac Stručić Blanc de blancs, napravljen – podrazumijeva se – od sorte chardonnay, u kombinaciji sa reggae taktovima hita No Woman No Cry odmah je goste ubacio u vibru ljetne bezbrižnosti.

Uslijedila je Graševina 2021 u kombinaciji sa „zagorskim kanapeima“ – mini sendvičima sa svinjskom masti i orasima, a na vrhuncu večeri paralelno se kušalo dva godišta Rajnskog rizlinga – iz 2019. (odležavan u hrastu) i 2021. u kombinaciji s kockama od grisa s mladim lukom i prženom pancetom i preljevom od vrhnja i cikle.

Usprkos „dubinskoj analizi“ nikako se nije moglo odlučiti koji je bolji, zbog čega su se gosti iskreno, trenutak i zabrinuli. No tada se sa zvučnika začulo „Don’t worry about a thing, ’cause every little thing’s gonna be alright…“, pa se odlučilo poslušati savjet tri male ptice i kušati novo vino – završni Muškat žuti (2022.) kojeg se pijuckalo uz štrudlu od jabuke.

Uz sve kušane delicije, Kornelije je goste vješto proveo kroz glazbeno nasljeđe Boba Marleya, ponajviše biranim glazbenim brojevima, a i ponekom showbizz trivijom… Pa se tako doznalo,   primjerice, kako Bob Marley ima preko 30-ero djece (wow!) a Kornelije je pustio i trailer kojim se najavljuje film o Marleyjevom životu One Love.

Ivana Pranjić i Darko Lugarić

Valja ipak napomenuti kako iza ovih „bezbrižnih“ vina stoje itekako veliki trud i rad. To potvrđuju ovogodišnja Decanterova brončana priznanja, dobivena upravo za kušanu Graševinu i Muškat žuti, koja su zasluženo pristigla u vrijedne ruke ove ludbreške obiteljske vinarije.

Sanja i Tomislav Stručić

Vina Stručić prava su vrijednost za novac, pa ako želite da se i vaš novčanik osjeća bezbrižno dok vi pijuckate izvrsna vina uz reggae svakako prije godišnjeg potegnite do Ludbrega, razgledajte šarmantnu vinariju i opskrbite se dostatnim količinama.

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić, Ivana Pranjić, arhiva vinarije Stručić

Na Festivalu graševine otkrili smo bogatstvo ove najpopularnije vinske sorte

Slikoviti dvorac Kutjevo, 3. lipnja vrvio je vinskim entuzijastima, kada se održavao dugo očekivani Festival graševine. Među vrhuncima događaja bile su tri zadivljujuće radionice, od kojih je svaka ponudila jedinstveno iskustvo sudionicima.

Prvom radionicom pod nazivom Kako je nastajalo Mačovo brdo odana je počast renomiranom vinaru Branku Mihalju, pioniru proizvodnje vrhunskih graševina ne samo u Hrvatskoj nego i izvan njenih granica. Radionica koju je vodio cijenjeni sommelier Mario Meštrović, gostima je pružila jedinstvenu priliku da iskuse jedno životno djelo i inovativan novi stil koji je zahtijevao veliku hrabrost.

Branko Mihalj usudio se napraviti vina koja prkose tradicionalnom te su u potpunosti zrela i nemaju garanciju tržišnog uspjeha. Radi se o vinima koja nisu prošla svoj klasični razvojni vijek, a sada su bolja od vina koja su prisutna na tržištu. Svih devet pomno izrađenih i predstavljenih vina s Mačova brda bila su bogata aromatikom bez prodorne kiseline te su se topila u ustima. Svakim gutljajem vina su otkrivala raskošnu, mekanu i baršunastu teksturu koja nijedno nepce nije ostavila ravnodušnim.

Mario Meštrović

Drugu je radionicu Slavonija vs. Hrvatsko Podunavlje – znanstvena usporedba vodio profesor Josip Mesić. Radionica je pružila rijetku priliku za istraživanje kako okolišni čimbenici oblikuju profile okusa i unikatnost vina iz ove dvije hrvatske regije. Jedna od ključnih razlika istaknutih tijekom radionice nalazi se u suptilnim nijansama između vina podrijetlom iz Podunavlja i Slavonije.

Kutjevački se vinogradi protežu od 200 do 450 metara nadmorske visine, dok se podunavski protežu od 100 do 240 metara. Ove različite nadmorske visine pridonijele su različitim mikroklimama, dajući jedinstvenu osobnost vinima koja se uzgajaju u svakoj regiji. Osim razlike u nadmorskim visinama, tlo igra važnu ulogu u oblikovanju karakteristika ovih vina. Dok je u Podunavlju karakteristično lesno tlo, u Slavoniji pretežito prevladavaju plitka i škrta tla na kamenim skeletama ponovno ističući različitost i unikatnost vina graševina iz ovih regija.

Josip Mesić i Krunoslav Sontacchi

Posljednju je radionicu održao sommelier Darko Lugarić istaknuvši 12 nagrađivanih vina na dosadašnjim Festivalima graševine. Svaka boca predstavljala je oličenje izvrsnosti, izvanredne vještine i dubokog razumijevanja ove vinske sorte. Sudionici su imali rijetku priliku kušati ova nagrađivana vina, iskusivši iz prve ruke izvanredne okuse i složenost koja im je osigurala prestižna priznanja.

Darko Lugarić

Dvanaest vrhunskih vina predstavljenih na radionici su: Josipović pjenušac Jazz, Graševina Kutjevo 2020., Krauthaker Graševina 2016., Vina Škoro Graševina 2015., Kutjevo d.d. Graševina De Gotho 2015., Iločki podrumi Graševina 2011., Vina Belje, Graševina premium 2006., Vina Belje, Graševina Goldberg 2006., Jakobović, Graševina izborna berba 2019., Vina Papak Graševina izborna berba prosušenih bobica, 2015., Fera vino, Graševina izborna berba prosušenih bobica 2003., Vina Perak, Graševina ledena berba.

Osim prestižnog Festivala graševina, u dvorcu Kutjevo održava se i prvo međunarodno natjecanje posvećeno graševini 14. lipnja 2023., pod nazivom GROW du Monde gdje će biti izloženo preko 200 graševina iz različitih europskih zemalja. Kategorija u kojima se natječu vina ove najpopularnije sorte su: mlade/svježe, zrele/odležane, jantarne, pjenušave i desertne graševine. Pobjednici natjecanja bit će proglašeni u Osijeku, 16. lipnja 2023. godine.

Festival graševine završio je Gala večerom u Vinariji Galić koju je održao renomirani chef Melkior Bašić. Pomno osmišljen jelovnik s pet sljedova u suradnji s OPG-om Marija Ribičić, popraćen vrhunskim vinima pružila je izuzetan kulinarski doživljaj svim sudionicima. Jela su se skladno nadopunila s vinima, ostavljajući u gostima dugo sjećanje na Festival graševine.

 

Foto: Sunčana Barušić i Luka Šporčić

Vrijeme je ZA… vina Vinarije Soldo iz Vetova

Kako je to lijepo i pohvalno kada obiteljsku baštinu cijene i nastavljaju njegovati mlađi naraštaji. Tako  trud i muka djedova i roditelja koji su prehranjivali obitelj nije bila uzaludna. Ono što su stvorili, sada mlade generacije svojim novim zamislima, poštujući tradiciju ali i prateći svjetske trendove njeguju i nadograđuju. Mnoge su tako vinarije u Hrvatskoj dosada bile nepoznate, vino se prodavalo u rinfuzi ili samo lokalno, dok mladi nisu umiješali svoje prstiće, udružili se i kvalitetnim te posebnim vinima svoju vinariju približili ljubiteljima dobre kapljice u cijeloj Hrvatskoj, turistima ali i potrošačima izvan zemlje, istodobno promovirajući cijelu regiju. Takva, odnosno slična se „primopredaja“ dešava i u Vinariji Soldo iz Vetova.

Osnovao ju je Gojko Soldo 2011. godine. Voćar i vinogradar, odlučio je krenuti takoreći od početka. Naime, obitelj je obrađivala 1,5 hektara vinograda proizvodeći vino uglavnom za svoje potrebe, a višak prodavajući drugim vinarijama. S odlukom da će samostalno nastupiti na tržištu, krenulo je i proširenje vinograda, odnosno sadnja novih površina. Danas u vinogradima vinarije Soldo rodi graševina, chardonnay, sauvignon, manzoni, rizvanac, traminac mirisni, pinot sivi, frankovka, game, crni pinot, merlot i zweigelt.

Mirko Soldo

Da se vratimo na početak priče: danas u vinogradima i podrumu uz Gojka Soldu radi i njegov sin Mirko koji je završio agronomski fakultet, a znanje dodatno brusi i upija od svog oca. Stoga ne čudi – Vinarija Soldo iz Vetova danas ima 11 etiketa, u njihovim vinogradima rastu, zapravo već su i rodile i PIWI sorte, odnosno, kako ih nazivaju hibridi treće generacije (hibernal, viognier gris i johaniter) koje su pokazale izuzetnu otpornost, a ove je godine vinarija izašla na s Pjenušcem (2018.) od sorte chardonnay.

Radionicu vina Vrijeme je ZA… Vjekoslava Madunića koju je vodio sommelier Darko Lugarić, upravo smo i započeli spomenutim pjenušcem kojeg je, kako i ostala vina, vrlo hrabro, pred istančanim i dobro znanim enolozima, sommelierima, predstavnicima medija te vinoznalcima predstavio Mirko Soldo (24).

„Pjenušac je ležao na kvascima tri godine. Budući da nam je to prva serija, nismo htjeli puniti puno boca, tako da ih u podrumu imamo svega 1000. Međutim, potražnja za pjenušavim vinima je sve veća, uostalom, to je i svjetski trend, tako da namjeravamo povećati proizvodnju“ objasnio je Mirko Soldo, a nakon vrckavih mjehurića u čaše se točilo prvo mirno vino: Rizvanac (2022).

„Rizvanac je vrlo interesantna sorta i u Hrvatskoj su rijetki vinari koji od nje proizvode monosortno vino. Karakteristična je za bregovitu Hrvatsku i žao mi je da ova sorta lagano gubi korak kraj poznatijih.   Vina od sorte rizvanac vrlo se rijetko nude u restoranima, teško ćete ih naći u vinotekama, a kupci ne znaju što očekivati od takvih vina, koja su, usput rečeno – odlična“, kazao je Lugarić, a Mirko Soldo se nadovezao s podatkom da se vina vinarije Soldo mogu kupiti u Vrutku, te da butelja nije skuplja od 6€.

Potom se točio Pinot sivi (2022.) za kojeg je enolog i sommelier Franjo Francem komentirao da mu je bio veliko iznenađenje. Finih sortnih mirisa bijelog voća (jabuka, kruška i vinogradarska breskva), čisto, kristalno bistro, ovo bi vino sommelier Lugarić ponudio uz smuđa u pivskom tijestu ili lagani, ne previše ljut fiš paprikaš.

Graševina (2022.), tipična je – kutjevačka graševina, zaključili su prisutni kušači, koja zbog količine vapnenca u tla ima karakterističnu mineralnost, a Rosé (2022.), 60% pinot crni i 40% zweigelt, sve je ugodno iznenadio. Boje trešnje, ugodnog mirisa po malinama i jagodama, pitko i svježe, dobro rashlađeno, ovo će vino biti idealno u ljetnim mjesecima. „I u proljetnim, s jagodama“, čulo se iz redova kušača.

Mirko Soldo

Monosortno vino koje se rijetko gdje može kušati i kupiti – od sorte manzoni, također se nalazi u ponudi Vinarije Soldo. Danas rijetku sortu, križanca rajnskog rizlinga i bijelog pinota u vinogorju Kutjevo, koliko znamo, imaju samo dvije vinarije – Krauthaker i Soldo, a mi smo ga imali prilike kušati na ovoj radionici.  „Baš je i ne vole vinari. Za razliku od nedodirljive graševine, manzoni je vrlo osjetljiva na rani mraz. Brzo raste, ali se redovi ne smiju saditi preusko, a tata ju je posadio na nagovor Bernarda Kozine, profesora sa zagrabačkog Agronomskog fakulteta. I imao je pravo – sorta manzoni u našim vinogradima odlično uspijeva i daje odlična vina“ objasnio je Mirko Soldo.

Sauvignon (2022.), zelenkasto žute boje i sortnih mirisa, sommeliera Darka Lugarića po mirisu je asociralo je na mladi grašak i šparoge, a Željko Suhadolnik je dodao da mu miriši i po listovima rajčice. Ostali su zaključili kako im se vino sviđa i da bi ga rado imali u čaši uz povrtni rižoto ili salatu od rajčica, mozzarelle.

Darko Lugarić, Mirko Soldo i Vjekoslav Madunić

Na red je došlo kušanje vina Chardonnay (2020.), prvog vina koje samostalno napravio Mirko Soldo, još dok je studirao. Iako je sada već „malo umorno“ kako je rekao Franjo Francem, i vrijeme je da ga se potroši do kraja zaliha, bitno je napomenuti da je na međunarodnoj izložbi Ferenc Komaromi na Balatonu 2022. godine proglašeno šampionom izložbe.

Šećer na kraju: Traminac mirisni (2022.). Zapravo, nije šećer, jer ovo je polusuho vino, a kako je napomenuo sommelier Lugarić, premalo ga se nudi u ugostiteljstvu. Naime, u ovakvom polusuhom izdanju traminac će vrlo dobro pratiti azijska jela. Jedan wok s kozicama, jako bi dobro prijao uz nama natočen traminac iz Vinarije Soldo.

Mirko Soldo s djevojkom

Na kraju radionice, kako to uvijek biva, rasplamsala se rasprava, a svi su prisutni zaključili da Vinarija Soldo ima velikog potencijala. Ono što joj nedostaje to je marketing. Dobra priča već postoji, kako ukazuju etikete vina: uz podrum vinarije teče potok koji dijeli dva diva: Krndiju i Papuk. Na njima Vinarija Soldo ima svoje vinograde, u vinogradima gotovo da nema dana kada ne puše vjetar, loza rjeđe poboljeva što su idealni uvjeti za ekološku proizvodnju. Budući da mlade snage pušu svoje vjetrove u vinariji, zasigurno se takva proizvodnja koja je sada vrlo tražena u svijetu nazire u bliskoj budućnosti.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Marko Čolić i Sunčana Barušić

Vrijeme je ZA… vina vivodinskog vinara Josipa Vrbaneka

„Tata, mi jedini u ovom kraju nemamo vinograd, imamo samo jabuke!“ rekao mi je sin Luka i tada smo, prije 23 godine, supruga i ja odlučili kupiti zemlju pogodnu za uzgoj vinove loze, na odličnom položaju Krasinec, pripisali je na sina i zasadili lozu. Luka je dobio pola hektara vinograda, s čokotima rajnskog rizlinga, sauvignona i graševine, a obitelj se počela baviti vinogradarstvom“, kazao je Josip Vrbanek na početku tradicionalnog predstavljanja vinara i kušanja vina – Vrijeme je ZA… kojeg organizira Vjekosav Madunić i ovoga puta uz pomoć sommeliera Darka Lugarića.

Darko Lugarić, Josip Vrbanek i Vjekoslav Madunić

Josip Vrbanek, jedan od četiri vinara Vrbaneka u Vivodini (Josip, Darko, Mirka i Zdenka),  čak je 26 godina radio na više pozicija u Institutu za voćarstvo, a bio je i prvi predsjednik Hrvatske voćarske zajednice. Ta povezanost s voćem, potaknula ga je još 1995. godine da sa obitelji iz vlastitih voćnjaka jabuka počne proizvoditi jabučni ocat. Nakon što se počeo baviti vinarstvom, bio je 12 godina predsjednik vinogradara i vinara Ozlja, a i dan danas je angažiran u promicanju ovoga kraja, ne samo u proizvodnji vina nego i aktivnostima koji ovaj kraj čine sve privlačnijim turistima (u Vivodini se organizira čak tri Wine&walk manifestacije, potom Štrudlafest…).

Josip Vrbanek

Naime, vivodinski kraj je stoljećima poznat vinogradarski kraj. Ali, nikada nije izazvao veću pozornost kod ljudi iz vinarske struke, a sommelieri, ugostitelji pa i novinari… kao da su preskakali ovaj kraj, smješten „malo sa strane“ sve poznatije Plešivice, praktički na slovenskoj granici. U prošlosti je godinama Badel otkupljivao kompletan urod, tako da su rijetki imali višak vina kojeg su mogli prodavati. Ipak, zadnjih dvadesetak godina profiliralo se desetak vinara koji su već zamijećeni i priznati na vinskoj karti Hrvatske. Osim četiri već spomenuta Vrbaneka, sve više se čuje za vina vinarija Frlan, Viktorovski, Lešćanec, Ferko, Štubljar, te u obližnjem Vrhovcu, vinarija Elvis Šoštar, a poznavatelji dobrih kapljica koji žele promovirati njihova odlična vina organiziraju radionice poput ove, ili primjerice – bili smo prisutni na Vinskoj Shpitzi u diWine Baru gdje je predstavljeno pet vinarija vivodinskog kraja).

Josip Vrbanek je među najvećim vinarima ove regije, a do 2003. godine, kompletirali su kupovinom već postojeće vinograde, najprije sa tri, a potom još jednim hektarom. Istodobno, kako šire vinograde i s izlaskom na tržište 2003. godine, od Badela kupuju veliku vinariju sagrađenu 1938. godine u kojoj i danas prosječno godišnje proizvedu 60.000 litara vina (u butelje pune vino isključivo iz vlastitih nasada, dok u boce od litre i za prodaju vina u rinfuzi, otkupljuju grožđe od lokalnih vinara).

Vinarija Josip Vrbanek u asortimanu ima čistu graševinu, rajnski rizling, sauvignon, sivi pinot, chardonnay, lovrijenac, dišeću raninu i muscat ottonel, te dvije kupaže: rosé (frankovka i portugizac u jednakim omjerima) i crveni cuvee: frankovka, portugizac i lovrijenac).

Kušali smo devet etiketa, a moramo pohvaliti da su bijela vina bila odlično ohlađena. Najprije se otvarala mlada Graševina (2022.). „Ovu svježu, laganu graševinu ne smijemo uspoređivati s onom iz Slavonije ili Podunavlja, jer puno je nježnijeg tijela, a uostalom, svako vino u sebi odražava terroir gdje raste, a ova je iz Vivodine“, kazao je somellier Darko Lugarić kušajući prvo vino.

Drugo koje nas se jako dojmilo bio je Rajnski rizgling 2021., lijepe svijetlozelene boje, tipičnih sortnih mirisa, bez tercijarnih mirisa petroleja. Punjen u alzašku bocu, dobio je od prisutnih vinskih znalaca i onih koji cijene dobru kapljicu, čistu peticu.

Oduševio nas je i Sivi pinot (2022.) sa položaja Sveti Duh, okrenut ka zapadnoj strani na 350 metara nadmorske visine. Svježe i bistro vino, lijepoga mirisa koji će staranjem postati i intenzivniji. Josip Vrbanek, koji, za razliku od nekih vinara, nije vičan samopromociji, ispričao je kako iz berbe 2021. nema više niti jednu bocu. Naime, prilikom posjeta Hrvatskoj, predsjednik Francuske, Emmanuel Macron kušao je na svečanom ručku u zagrebačkom restoranu Gallo, upravo sivi pinot (2021.) vinarije Josipa Vrbaneka i bio oduševljen njime. „Nakon što je taj podatak naveden na portalima i u tisku, sve zalihe smo rasprodali i sada mi je žao da nismo ostavili koji karton da se možemo pohvaliti kad nam u vinariju dođu dragi gosti“, kazao je Josip Vrbanek.

U vinariji Josipa Vrbaneka vino sorte chardonnay ne odležava u drvetu, kako su vinopije inače navikle kad kušaju vino te sorte. „Ne volim da drvo nadjača sortnost, a upravo kod chardonnaya želim da se ona osjeti, zato vino odležava samo u inox tankovima“, objasnio je Josip Vrbanek, a kušajući njegov Chardonnay 2022. uvjerili smo se da je lijepo pitak i zaključili da bi odlično prijao uz lungić, teletinu ali i riblja jela, primjerice smuđa.

Rosé vino iz vinarije Josipa Vrbaneka nešto je dublje boje, mogli bismo reći boje korice luka, mirisa po zrelijem voću, a zanimljivo je da ga rade kupažom dvije sorte crnog sortimenta tipične za plešivičko- vivodinsko područje, koje se tradicionalno uzgajaju godinama: 50% frankovke i 50% portugisca. Dobro ohlađeno sigurno će biti traženo u ljetnim mjesecima, a budući da je polusuho, najviše će se sviđati onima koji u rosé vinima vole osjetiti ostatak šećera.

Najiščekivanije vino tog popodneva bio je Lovrijenac (2019.), a vinarija Josipa Vrbaneka jedna je od rijetkih koja komercijalno proizvodi lovrijenac i pod tom ga etiketom stavlja na tržište. Sorta lovrijenac  nastala je križanjem pinota crnog i guais blanca ii bijele beline velike, ali do kraja nije razjašnjen njegov DNK niti porijeklo. Međutim, kako je većina sorti nastala u Francuskoj, smatra se da je i ova porijeklom iz Alzasa. Uzgoj te sorte zadržao se većinom na području nekadašnje Austrougarske a vino od te sorta poznato je pod više loklanih naziva: Saint Lorentz, Vabžinec, Šent lovrenka, a na području Vivodine „susreli“ su se sorta lovrijenac i Sveti Lovro, svetac i zaštitnik.

Franjo Francem, enolog i sommelier

„Vino zaslužuje pažnju jer je odmak od uobičajenog razmišljanja o crnom vinu kao nabildanom teškašu koji mora imati velik postotak alkohola. Lovrijenac je sve suprotno od toga: radi se o crnom vinu koje je lagano, osvježavajuće s okusom višnje i trešnje. U njemu ništa ne bode i ne iskače. Tanini su svilenkasti, zreli, slatki i zaokruženi što je njegova prednost, a ne nedostatak, pogotovo danas kada se na tržištu traže pitka crna vina koja ne obaraju s nogu nakon jedne čaše“ kazao je Franjo Francem, vrlo cijenjeni enolog i sommelier, a ostatak se publike složio s njegovim mišljenjem.

Osim vina, Vrbanek je najveći proizvođač prirodnog octa u Hrvatskoj. Rade jabučni ocat, potom vinski bijeli i crveni ocat, ocat od plavca malog s otoka Pelješca te ocat od meda. Cijenjen je i njihov hladno prešan te pasteriziran sok od jabuke i to od plodova iz vlastitih voćnjaka. Njegova se vina piju od Zagreba sve do Dubrovnika, a uskoro će iz vinarije Josipa Vrbaneka krenuti i izvoz u Nizozemsku te u još nekoliko zemalja. Želimo mu svu sreću!

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Mario Milošević i Sunčana Barušić