Vrhunska vina Zlatne Slavonije sjajan su temelj za modernu interpretaciju tradicionalnih jela

/u /od

Novi ciklus vinskih radionica održan u sklopu projekta Zlatna Slavonija Eno&Gastro, potvrdio je izniman potencijal Požeško-slavonske županije.

Kako poslužiti pjenušava vina, koje tehnike serviranja primijeniti, kako poboljšati event ponudu i u nju uključiti aperitivne koktele na bazi lokalnih likera, vina i pjenušca, koji je redoslijed posluživanja zlatni standard, kako kvalitetno kreirati pakete hrane i pića u raznim cjenovnim razredima… Sve su ovo u novom ciklusu radionica u sklopu projekta Zlatna Slavonija Eno&Gastro, vlasnici vinarija, kušaonica, restorana, sommelieri i konobari iz Požeško-slavonske županije imali priliku naučiti od sommeliera Darka Lugarića.

U destinaciji poznatoj kao Zlatna Slavonija ponuda vrhunskih vina iz tri vinogorja – među kojima je i ono najpoznatije Vinogorje Kutjevo – sljubljena sa slavonskim jelima iznimno su važan dio turističke ponude pa je TZ Požeško slavonske županije početkom prošle godine pokrenula projekt Zlatna Slavonija Eno&Gastro i uspješno ga provodi već drugu godinu.

Kako bi u vinarijama i ugostiteljskim objektima kvalitetnu eno-gastro ponudu podigli na još višu razinu, poznati hrvatski sommelier Darko Lugarić, tijekom rujna i listopada održao je novi ciklus od čak osam interaktivnih radionica.

„Trendovi se mijenjaju i bez edukacije nema napretka, stoga su radionice poput ovih dobar način da se ide u korak sa zahtjevnim turističkim tržištem. Vesele me reakcije polaznika, iznimno su pozitivno reagirali na edukaciju, podijelio sam s njima znanje i vještine i dobili su mnogo alata koje su spremni implementirati u svoje poslovanje, ističe Lugarić, oduševljen potencijalom eno-gastro ponude u Zlatnoj Slavoniji, kaže – vrijeme je za iskorak.

„Vrijeme je da se iznimno ukusna i originalna tradicionalna jela i vrhunska vina te sjajni likeri lokalnih proizvođača ponude u modernom ruhu – od načina serviranja do zanimljive ponude u sljedovima“, ističe ovaj stručnjak za vina, a u tome je najvažnija motivacija vlasnika i osoblja u restoranima koje u ovoj regiji ne nedostaje. Uvijek nasmijani i srdačni Slavonci poznati su po gostoljubivosti i što je ključno, spremni su nadograđivati znanja i vještine.

To je potvrdio i ovaj novi ciklus vinskih radionica na kojima su se osim prezentacije širokog spektra i stilistike vina – od pjenušca proizvedenih tradicionalnom i tankovskom metodom te iznimnih bijelih i crnih vina, poput graševine, ali i onih manje poznatih poput manzonija i zelenca, pa sve do odličnih kupaža – predstavile i suvremene tehnike uz redoslijed sljubljivanja vina i hrane na moderan način uzimajući u obzir cjenovne razrede i kvalitetu kao imperativ. I kreatorima brzorastuće event scene u Zlatnoj Slavoniji dobro su došli tips&tricks Darka Lugarića koji uključuju originalne aperitivne koktele na bazi lokalnih likera, vina i pjenušaca.

„Integrirano upravljanje kvalitetom preduvjet je napretka i turističkog rasta pa smo s tim ciljem pokrenuli projekt Zlatna Slavonija Eno&Gastro. Angažirali smo vodeće hrvatske stručnjake i na području naše županije organizirali edukativne radionice temeljene na bogatoj enološkoj i gurmanskoj tradiciji Zlatne Slavonije. Modernim načinom prezentacije tradicijskih jela sljubljenih s vrhunskim nagrađivanim vinima i namirnicama malih, lokalnih proizvođača, nudimo autentičan i potpun doživljaj naše destinacije”, poručila je Maja Jakobović, direktorica TZ Požeško-slavonske županije.

 

Foto: Izvor TZ PSŽ (Karlo Hruškar i Borna Subota)

U Svetom Ivanu Zelini, Martinje je pred vratima!

/u /od

Tradicionalna proslava Sv. Martina, odnosno Martinje, ove godine kreće još ranije nego inače, barem u Sv. Ivanu Zelini! Već 3. studenog na Trgu Ante Starčevića u 17 sati započinje mnogima najljepši dio godine. Martinje dođe kao svojevrsni uvod u božićno vrijeme. Mirisi vina i hrane, dobra glazba i zagrijavanje za dan sv. Martina. Grad Sv. Ivan Zelina za svoje je posjetitelje pripremio puno dobre glazbe, tradicionalno krštenje mošta uz preštimanog i veleučenog martinjskog biškupa Borka Sameca, te zelinske vinare i Udrugu vinara i vinogradara “Brina”. Što se glazbe tiče, očekuje vas poznati tamburaški Miki tribute bend.

Kao jedan od partnera u projektu In cultura veritas, Muzej Sveti Ivan Zelina postavlja izložbu „Martinje i martinjski običaji“ kroz koju ćemo saznati više o samom Martinju.

Uz Sv. Ivan Zelinu, u organizaciji Zagrebačke županije i TZ svojih gradova, tu su još i Jastrebarsko i Samobor koji su pripremili i ove godine, u sklopu projekta In cultura veritas, izuzetno bogat program.

Marinka Zubčić Mubrin, direktorica TZG Sveti Ivan Zelina – “Ne propustite priliku za dobru zabavu, druženje i uživanje u dobroj kapljici po staroj navadi. Došel bu sveti Martin! On ga bu krstil, ti ga buš pil!”, poručuje Marinka Zubčić Mubrin, direktorica TZG Sveti Ivan Zelina.

Na kraju napominjemo, nemojte piti dok vozite ili – nemojte voziti dok pijete.

Dodatne informacije na 01 2061 808 ili tzg@zelina.hr

Martin Albus: vrhunski okusi Orahovice

/u /od

U srcu Orahovice, poznate po svojoj bogatoj vinskoj povijesti, otkrili smo pravo blago – brand Martin Albus koji polako ali sigurno osvaja srca vinoljubaca. Vina iz linije Martin Albus kušali smo na posljednjem Vinskom čvenku u diWine Baru gdje je predstavnica vinarije Anita Tepeš, u društvu vlasnice bara Irene Lučić, predstavila pet etiketa s prestižnih položaja.

Anita Tepeš i Irena Lučić

Interaktivna vinska prezentacija omogućila je okupljenim ljubiteljima vina kušanje četiri etikete Martin Albus: Silvanac zeleni, Grand cuvée, Rosé i Frankovku, te kasnu berbu Jezerac iz redovne linije PP Orahovica. Svako vino pričalo je priču o terroiru, o vinogradima koji su njegov dom, o suncu i kiši koji su oblikovali njegov karakter, ali i o slavonskoj nadaleko poznatoj gostoljubivosti.

Silvanac zeleni, sa osvježavajućim notama jabuke i vinogradarske breskve, bio je istinsko osvježenje za naše nepce i s pravom nosi titulu perjanice vinarije. Grand cuvée, sa svojim bogatim aromama dobivenim odležavanjem čak 12 mjeseci u drvetu, pobudio je naša čula, dok nas je Rosé svojom snažno ružičastom bojom i voćnim aromama vratio u ljetnu bezbrižnost.

Frankovka, vino s karakterističnim crvenim voćnim notama, pokazala je kompleksnost i dubinu koja se rijetko sreće, pa nas ne čudi osvojeno zlato na prošlogodišnjem Mundus Vini ocjenjivanju. Sva vina bila su praćena malim sljubljenim zalogajima koje je kreiralo osoblje diWine Bara, a koji su pokazali kako se ovaj bar sa svojim maštovitim zalogajima i Create-A-Plate platama sve više okreće prema dobroj hrani.

Posljednje vino – kasnu berbu Jezerac – publika je morala „zaslužiti“ na način da opiše svoj „prvi čvenk“ sa izmišljenim plemićem Martinom Albusom. Nizali su se vrlo kreativni scenariji, a najzanimljiviji je ipak ponudila Milica Šundov, vlasnica Milyfood bloga koja je detaljno opisala eno-gastro doživljaje s orahovačkim plemićem i time osvojila nagradnu butelju vina.

Anita Tepeš i Milica Šundov

No, vrijeme je da ispričamo priču o nazivu brenda! Iako na prvi pogled zvuči kao ime i prezime, riječ je o dva orahovačka prestižna položaja – Martin i Albus – na kojima su obnovljeni nasadi vinove loze. Sva vina rade se na single vineyard principu, a namijenjena su publici koja je spremna istraživati nove vinske okuse. Ipak, sami nazivi položaja dobili su nazive po Martinu Nagyju, orahovačkom plemiću koji je krajem 19. stoljeća bio vlasnik prvog vinskog podruma u tome kraju, a u kojem je stvarao i čuvao – najbolju frankovku. G. Albus je pak vinogradar koji je brinuo o tim vinogradima.

Ono što nas je oduševilo nije bila samo izvrsnost vina, već sjajan omjer cijene i kvalitete, koji uistinu predstavlja izvrsnu vrijednost za novac. Martin Albus nije samo brend, to je priča o ljubavi prema vinogradima i tradiciji iz koje ova vina dolaze. Orahovica, s svojim blagotvornim klimatskim uvjetima i plodnom zemljom, stvara idealno okruženje za uzgoj grožđa najviše kvalitete, a Martin Albus je prava manifestacija tog potencijala.

Na Vinskom čvenku, oduševljena publika nije samo kušala vrhunska vina, već je i dijelila smijeh, priče i trenutke radosti. Jer – vino povezuje.

Tekst: Irena Lučić

Foto: Domagoj Karačić i Sunčana Barušić

Vinistra intenzivno promovira istarska vina na austrijskom i njemačkom tržištu

/u /od

U organizaciji Vinistre – udruge vinogradara i vinara Istre i uz podršku Istarske županije, istarski vinari od 26. do 28. listopada borave u Austriji i posjećuju vinarije u južnoj, jugoistočnoj i zapadnoj Štajerskoj te u okolici Graza.

„Ovo je sjajna prigoda za razmjenu iskustava, ali i promociju naših autohtonih sorti malvazije i terana na austrijskom tržištu. S ovakvih putovanja uvijek se vratite s novim idejama, privučete nove goste, zaintrigirate ih za autohtone sorte, steknete nove prijatelje“, istaknuo je Luka Rossi, predsjednik udruge Vinistra, koja intenzivno promovira istarska vina na austrijskom, ali i njemačkom tržištu.

Tako je udruga Vinistra ove godine bila domaćin istaknutim vinskim stručnjacima, novinarima i urednicima s njemačkog govornog područja. Među njima su i poznati austrijski vinski novinar Peter Schleimer, koji će za etablirani vinski časopis Vinaria napisati reportažu o novim berbama malvazije i terana te Nijemac Harald Scholl, glavni urednik Vinuma, jednog od najpoznatijih časopisa za vino i hrana.

Malvazija je vino za metropole poput Beča i Berlina

„Moj posljednji posjet Hrvatskoj – točnije Istri – bio je prije 25 godina. Tako sam otkrio ovaj poluotok, posebno istarska vina kao nešto posve novo. Na moje iznenađenje, pronašao sam vrlo zanimljive sorte – malvaziju i teran, koje u Istri daju vrhunske rezultate. Autohtone sorte grožđa poput ovih, savršeno su prilagođene lokaciji, u čaši odražavaju najbolje od svog kraja, tradicije i vinara. Tijekom nedavnog posjeta Istri imao sam prilike obići nekoliko vinarija koje su se predstavile nevjerojatnim vinima. Posebno me oduševio zapanjujuće širok spektar malvazija od odličnih svježih pa do odležanih kompleksnih s velikim potencijalom dozrijevanja, a posebno bih istaknuo i malvazije pune strukture i kompleksnosti uglavnom s moćnom taninskom podlogom. Ova vina na najbolji način predstavljaju i Istru i to na vrlo visokoj suvremenoj razini vinarstva i konzumiranja vina. Mogao bih se okladiti da će mnoga od tih vina uspjeti i u europskim metropolama poput Beča ili Berlina. Samo čekaju da ih se otkrije“, poručio je Scholl.

Luka Rossi, Sanja Brnobić, Josip Barišić, Peter Schleimer

Teran je vino izvrsne strukture i energije

I njegov kolega Schleimer oduševljen je Istrom. Osim što je lijepa, kaže ovaj austrijski novinar, ova regija prepuna je raznolikih krajolika od obale do šumovitih brežuljaka i dolina, a također nudi i vrlo ukusnu hranu i vrhunska vina među kojima dominiraju dvije autohtone sorte različitih profila i individualnosti.

„S cvjetnim i voćnim aromama malvazija daje vina od srednjeg do snažnih i izraženih tijela, a ovisno o vrsti tla i mikroklimi i različitih ekspresija. Tamno crveni teran pun je voćnih i začinskih aroma, tanina i kiselina koji daju vina visokog intenziteta, izvrsne strukture i energije“, zaključio je Schleimer.

Intenzivna promocija na ključnim tržištima među kojima su njemačko i austrijsko, sastavni je dio Strategije vinarstva i vinogradarstva Istre do 2030. i temeljni dokument udruge Vinistre koja za sljedeću godinu najavljuje spektakularnu proslavu 30. obljetnice istoimene izložbe vina od 10. do 12. svibnja u porečkoj dvorani Žatika.

 

Foto: arhiva Vinistra

Odvažno vino za odvažne žene

/u /od

U Hrvatskoj su žene od pamtivijeka imale utjecaj na proizvodnju vina. Samo se to nije isticalo. Danas  u proizvodnju i u sve oko vina itekako imaju utjecaj žene. Vlasnica jedinog hrvatskog časopisa o vinu je – žena. Druga pak žena vodi vinski bar u koje većinom, u finim kapljicama onako baš s guštom, dođu uživati – žene. Veliki postotak žena vode vinarije. Neke su vlasnice, druge sudjeluju u marketingu, mnogo je sommelierki koje promoviraju vino, a uostalom, iza svakog dobrog vinara stoji žena! U Hrvatskoj je, na svu sreću sve više i enologinja zahvaljujući kojima se vinarije mogu podičiti da u podrumu njeguju kvalitetne kapljice.

Diči se tako i vinarija Enosophia. Njihova voditeljica vinogradarske i vinarske proizvodnje Lucija Kužir zaslužna je za mnoge etikete. Zaljubila se u vino, Feričance i stvorilo se tu još ljubavi, pa sada stečene emocije, u vinariji Enosophia pretače u vino. Jer, vino odaje karakter vinara/vinarke, kaže se.

Za odlična vina i njihovu posebnost te sve veću popularnost u Hrvatskoj i izvan njenih granica gdje dobivaju mnoge nagrade, u vinariji Enosophia zaslužne su mnoge žene, a one su odlučile s „Odvažnim ženama“ nedavno podijeliti svoja postignuća i u ugodnoj neobaveznoj atmosferi omogućiti im kušati vina na koja su ponosne.

Stoga, odvažne su se žene iz Zagreba uputile u Feričance u vinariju Enosophia i divan sunčan, topao jesenski dan provele u društvu osebujnih žena, s odličnim vinima i finim zalogajima.

Dan se započeo s mjehurićima jer vinarija Enosophia proizvodi četiri pjenušca. Etiketa Nice to see you (engl. = drago mi je vidjeti te) dovoljno govori. Pjenušac je to od  chardonnayja i pinota crnog koji će svaki gost prihvatiti za dobrodošlicu koju su Zagrepčankama priredile Milica Jovanović, rukovoditeljica prodaje i marketinga, Tea Trošelj iz digitalnog marketinga, Eva Matoković, domaćica vinskog turizma i Jenette Šimić, voditeljica vinskog turizma.

Milica Jovanović, Tea Trošelj, Eva Matoković i Jenette Šimić

Nakon pjenušca, odvažne su žene krenule u upoznavanje vinarije i linije vina Dika. Naime, brand Dika, je u potpunosti vizualno rebrandiran – etikete odišu modernim dizajnom, pune su boja i svaka sadrži prepoznatljive elemente upravo za pojedinu vrstu vina, a u bocama se nalaze okusi vinove loze Slavonskog kraja.

Priča o Diki

Priča o Diki je kompleksna – etikete otkrivaju priče o slavonskoj šumi hrasta, nepozvanim gostima u vinogradima koji se slade bobicama, o eleganciji i profinjenosti Dore Pejačević koja je bila inspiracija za priču o vinu odvažnih žena.

 

Dika, kao vinski brand nastao je 2009. godine, doznale su žene na radionici koju će pamtiti. Dok su domaćice pričale o Diki, gošće su od cvijeća radile buketiće koji su na kraju, poput šeširića krasile bocu Dika rosé vina.

Rebranding etiketa

Rebranding etiketa Dika vina 2023. došla je u pravom trenutku: kada postoji široko razumijevanje toga da je vino najbolji pratitelj dobrom ručku ili večeri, da u vinu možemo uživati i da postoji čitav spektar boja, okusa, aroma… unutar kojeg svaka suvremena žena može pronaći nešto za sebe.

Ljepotu prirode, vinograda i proizvodnje vina Dika doživjele su odvažne žene vožnjom u kočiji. Do poznatog položaja vinarije Enosophia – Goveđa glava, a potom su, vođene iskusnim ženama krenula u upoznavanje linije Dika.

 

Dika vino odvažnih žena ispričano na osam različitih načina

Dika Graševina predstavlja pravo osvježenje u čaši. Zelenkasto – žute je boje, svježe s mirisom limuna i zelene jabuke. „U vremenu dok je živjela, skladateljica Dora Pejačević se nije smjela potpisati na svoje skladbe. Stotinu godina nakon njezine smrti, njoj u čast potpisujemo ovo vino. Ovo je graševina za odvažne žene“, poručuju iz vinarije Enosophia.

Dika Sauvignon blanc se izdvaja se po svom svježem karakteru i aromama koje donosi iz Slavonije. Zelenkasto-žute boje, ovo vino obiluje mirisima bazge i limete. „U Feričancima srne i jeleni dobro žive. I vole uživati. Zato su nam pojeli prvi urod“ kažu u vinariji Enosophia, pa su ih stavili na etiketu. Ovo je sauvignon Novog svijeta za ljude drugačijih pogleda, za žene koje streme napretku!

 Dika Chardonnay donosi doživljaj slavonske prirode na jedinstven način. Ovo vino privlači zlatno – žutom bojom i nudi mirise ananasa, vanilije i žute jabuke. „Vinograd u Feričancima je okružen hrastovom šumom. A naš se hrast koristi čak u Pijemontu i Toskani za bačve. Kad se pije ovo vino, osjeti se strast kada chardonnay ljubi hrast“ kažu u vinariji Enosophia za ovo vino koje na etiketi ima, a što drugo nego – žir.

Dika Frankovka, rubinsko-crveno vino ima mirise šljive, kupine i trešnje, a na nepcu pruža suho i zaobljeno iskustvo s naglašenom svježinom i začinskim aromama. „Nije tajna da je ova sorta naša najveća ljubav. Imamo toliko dugu povijest da je postala tradicijia. Kraljica u našem kraju, frankovku baš svi znaju“ kažu u vinariji Enosophia za vino čiju i etiketu krasi kraljičina kruna.

 Dika Rosé je vino koje poziva na uživanje. Osvježava svojim mirisima jagode, maline i trešnje, a na nepcu donosi polusuho i zaobljeno iskustvo. „Nastalo od ljubljene nam frankovke, ovo je vino za sve koji znaju uživati polako. Jer ovo se vino voli polako, ali do kraja“ poručuju iz vinarije Enosophia za rosé na čiju se etiketu stavili – ženske nožice koje gaze grožđe, jer tako se to radilo u prošlosti.

Dika Cabernet Sauvignon rubinski crveno vino odležano u drvu, krije bogate arome crvenog voća te nota začina. A iz vinarije Enosophia poručuju: „Na istoj smo geografskoj širini kao Bordeaux, domovini ove sorte. Kreirati toliko slično vino, mirisno, suho i punog okusa nije lako. Ovo je Cabernet sauvignon na slavonski način“

 Dika sinergo bijeli nosi poruku iz vinarije Enosophia: „Kada se ove sorte spoje, počinje zabava. To su voćni chardonnay, aromatični sauvignon bijeli i nezaobilazna graševina. Zato je zavodljivo, slatkasto i lagano. Sinergo je vino koje crta osmijeh na usnama“

 Dika Sinergo crni opisuju u vinariji Enosophia ovako: „Slavonija-Bordeaux. Ista paralela, isti cuvée. Uz twist: u cabernet sauvignon i merlot dodali smo frankovku. Za razigranost, voćnost i pitkost. Ovo slavonsko vino miriše na Bordeaux“.

Uspomena na etiketi

Odvažne su žene iz Zagreba bile oduševljene odvažnim i vrijednim ženama iz vinarije Enosophia. Dakako, oduševljene su bile i vinima, a susret kojeg će još dugo pamtiti, „pamititi“ će i etiketa pjenušca Memoria, na kojoj su (nakon što su ispraznile bocu!) upisale datum. Za uspomenu.

Živjele odvažne žene koje uživaju u vinu!

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Nikola Zoko

 

Dvorec Gregorčič, oaza hedonizma i odlična anti stresna terapija

/u /od

Život u gradu, radni dani puni stresa, napetost… sve ostavlja posljedice na naš organizam. Stoga, potreban mu je odmor, relaksacija, prijeko potrebna prilika da se „napuni baterije“, pa će biti lakše podnijeti predstojeći radni tjedan.

Otkrili smo mjesto gdje je to moguće, a samo je sat vremena vožnje automobilom udaljeno od Zagreba. Mir, tišina, predivna priroda i pjev ptica okružuju slovensko mjestašce Šmarjeta, na čijem se glavnom trgu nalazi Dvorec Gregorčič, odnosno boutique hotel Gregorčić.

Ne samo da je gradić Šmarjeta ušuškan u prirodno okruženje, nego je Dvorec Gregorčič kao u bajci okružen kapelicom, crkvom i pitoresknim kućicama koje zovu da ih fotografirate. Ponekad prođe koji automobil, ali budući da je glavna cesta udaljena od središta, mir je zajamčen.

Hotel ima 15 vrlo moderno uređenih soba za 30 osoba, a na recepciji, će vas dočekati uvijek nasmijano osoblje ili dobri duh hotela i chef u kuhinji, čovjek koji je zaslužan za pozitivne vibre koje vladaju u hotelu, Robert Gregorčič, jedan od najboljih kuhara u Sloveniji.

Robert Gregorčič

Dvorec Gregorčič je rodna kuća Jože Karlovšeka, poznatog slovenskog etnografa, stručnjaka baštinske arhitekture i slikara. Njegovo ime nosi soba u kojoj se, uz glavnu salu, može ručati ili večerati, a njemu u čast, cijeli je hotel oslikan motivima koje je obožavao: raznobojnim cvjetnim uzorkom.

Zgrada je potpuno renovirana, no ipak, ostavljene su originalne stepenice koje su se dobro uklopile u priču o hotelu, a zanimljivo je otkrivati detalje koji krase hodnike dok se hoda do soba. Stepenice će vas odvesti do zadnje postaje u hotelu – pravog aviona koji je „sletio“ na krov nadograđenog djela.

Robert Gregorčič će svakom gostu s ponosom ispričati kako je to prvi avion koji je vozio slovensku zastavu, iz njega su skakali padobranci, potom je služio za oprašivanje polja, a kada je bio spreman za penziju, smjestili su ga na krov i pretvorili u apartan.

Kad, rezervirate taj apartman, cijeli je krov vaš: bazen s kojeg se vidi cijeli gradić, te terasa sa udobnim naslonjačima i stolom za kojim, prema dogovoru možete doručkovati, ručati, večerati… I, dok se vanjski bazen može koristiti jedino uz najam avion-apartmana, welness u podrumu dostupan je svim godinama hotela.

Kad smo već kod podruma – drugi dio je ostavljen kakav je bio u prošlosti, pa (sada renoviran) kao stari podrum služi za vinske degustacije. U njemu će vas dočekati sommelier Klemen Rozman i ponuditi vas s vinima okolnih vinara.

Klemen Rozman i Robert Gregorčič

Preporučujemo da kušate pjenušce za čiju je proizvodnju ovaj kraj idealan, jer grožđe sadrži velik postotak kiseline, koja je pak bitna za nastanak omiljenog pića u kojem perlaju mjehurići. Degustacije se održavaju prema dogovoru, a chef Gregorčić će vam pripremiti zalogajčiće s tri različita namaza (slanutak, grah, svježi sir) uz dodatak kobasica, zrelog sira i ostalih divota koje rastu i uzgajaju se na ovom području.

Chef Robert Gregorčič u svojim jelima restorana Dvorec Gregorčič spaja tradicionalne sastojke, karakteristične za ovo područje, a priprema ih uz primjenu najmodernijih kuharskih tehnika. Za predjelo svakako kušajte fermentiranu pastrvu s bijelom mrkvom i u masti preprženim krušnim mrvicama.

Budući da chef Gregorčič kuha sa sezonskim namirnicama, trenutno je u restoranu hotela Dvorec Gregorčič hit juha od buče, ali… Iznenađanje – sa pireom od kestena i dodatkom cimeta. Spoj slanog, slatkog i aromatičnog sigurno će oduševiti gurmane željne novih okusa. Preprženo tanko razvaljano tijesto daje zabavan hrskav doživljaj, a može vam poslužiti i kao jestiva žlica.

Šmarješka knedla pripremljena je od bijele krupice, a chef ju je poslužio ne okruglu, jer to bi bilo uobičajeno, već oblikovanu u dugačkom kalupu s prilogom od pirjanih vrganja. Sezona im je, zar ne?

Za glavno jelo preporučujemo k´o putar mekanu teletinu uz koju su posluženi heljdini knedli i prženi špek. Umjetnost na tanjuru, posebni doživljaj na nepcu.

Pretpostavljamo da ćete u Dvorec Gregorčič doći preko vikenda, pa predlažemo da još tople i lijepe jesenske dane iskoristite za relaksaciju u njegovoj okolici. Kroz predivan krajolik malo duljom šetnjom od 45 minuta, ili turističkim vlakićem (a možete i automobilom, zašto ne?), svakako se uputite do izvora Klevevž.

Ovdje izvire termalna voda između 21 i 25 °C, koja je uostalom i zaslužna za nastanak Šmarjeških toplica koje se nalaze u blizini. Za toplih dana u kristalno čistom izvoru azurnog odsjaja ima mnogo kupaća, a oni hrabriji zakoračiti će u vodu i u jesenskim danima. U blizini izvora čuje se huk vode – to se glasa potok Radulja koji se kasnije spaja s rijekom Krkom.

Dolenjska je, kao što smo napomenuli, idealna regija za uzgoj vinove loze. Zbog položaja, sunčanih sati i terroira, grožđe sadrži više kiselina, što je idealno za pripremanje pjenušaca, a ovdašnji su vinari i jako ponosni na „modru frankinju“, odnosno sortu frankovka. Želite li kušati fina vina, posjetite vinariju Vinsku klet Colnar koja se nalazi 11 kilometara od hotela Dvorec Gregorčič.

Vinska klet Colnar

U obitelji već devet generacija muškoj djeci daje ime Janez, pa će vas u vinariji dočekati Janez Colnar. Za svoja su vina osvojili mnogo domaćih i međunarodnih priznanja, a u vinariji se može kušti (i kupiti) Modra Frankinja, Dolenjsko belo, Collis suho, Rose suho, Laški rizlig i Crveni Velvet. Odličan im je i pjenušac, a u ponudi imaju dakako i Cvičeka. Degustacija vina uz domaće nareske i domaći kruh mora se unaprijed dogovoriti.

Janez Colnar

Povratkom u Dvorec Gregorčič ne smijete zaobići Vinsku fontanu Izvor Cvička. Uostalom, ona se nalazi par koraka ispred hotela. Uz najam čaše od 9 eura, na kojoj je čip, na automatskoj fonatani možete natočiti i kušati tri vina od kojih se radi Cviček.

Naime, to je jedino vino nastalo kupažom bijelog i crnog grožđa, niskih alkohola i blagih aroma, a nakon ulaska u EU, Slovenci su ga zaštitili. Nakon kušanja vina od sorata dolenjsko belo, žametovka i frankovka, četvrti puta u čašu si možete natočiti Cviček.

Vino uvijek traži hranu, pa na trgu možete kupiti i Karloškovu slanu pogaču od heljdinog brašna s posipom od oraha. A, za uspomenu kupite „Cvičkove praline s eko cvičkom v medu“, odnosno praline od bijele čokolade punjene medom i Cvičekom“.

Predivan pitomi kraj, spavanje i raskošan boravak u hotelu Dvorec Gregorčič, odlična jela chefa Roberta Gregorčiča, vrhunska vina i ljubazno te uvijek nasmijano osoblje hotela još dugo će vam ostati u uspomeni, a možda postati i razlog za ponovni posjet gradiću Šmarjeta.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Rene Karaman i Sunčana Barušić

Na Vinskoj Shpitzi vrhunska vina vinara Labinštine oduševila zagrebačku publiku

/u /od

Zagrebački diWine Bar u suradnji s Turističkom zajednicom grada Labina bio je domaćin večeri posvećenoj vinima Labinštine. Događaj je privukao pažnju brojnih predstavnika medija i zaljubljenika u vino, koji su poželjeli saznati više o vinima istočne obale Istre te istražiti okuse i mirise ove vinske mikro-regije, koja je u snažnom usponu.

Astrid Glavičić, Irena Lučić i Valter Licul

Na Shpitzi se predstavilo ukupno šest vinarija labinskoga kraja okupljenih u Udruzi vinara i vinogradara Labinštine „Trs“. Posjetitelji su tako mogli kušati vrhunska „Vina z Kukurini“ obitelji Baćac koja se ponosi s četiri generacije vinarstva, potom vina Juričić koja nastaju već 13 godina u naselju Bartići, vina obitelji Kos, proizvode vinarije Prskalo čija je priča započela još 30-ih godina prošloga stoljeća, kao i proizvode mlade vinarije Fuhtar iz Nedešćine, iza koje je stoljetna tradicija vinarstva te odlična vina Vosilla iz Vozilići.

Vina Fuhtar – Malvazija odležana na dnu mora

„Udruga vinara Labinštine Trs osnovana je prije sedam godina. Tada nas je bilo 13 na osnivačkoj skupštini, a danas već brojimo 30 članova. Također, u tom trenutku, prije sedam godina, bilo je samo pet etiketa na tržištu, a sada ih imamo 12 s područja Labinštine. Cilj osnivanja naše udruge je, naravno, promocija vina, vinara i naše Labinštine koja je, nažalost, nekako uvijek izuzeta sa svih vinskih karata, jer se uvijek priča o zapadnoj i središnjoj Istri. Znamo da imamo jako dobrih vina u našim konobama tako da je i osnivanje naše udruge potaknulo male vinare da krenu ozbiljnijim koracima, povećaju proizvodnju i kvalitetu vina i da hrabro stanu na komplicirano tržište vinarstva u Hrvatskoj koje je sve veće i gušće“, rekao je predsjednik Udruge vinara i vinogradara Labinštine TRS Valter Licul.

Vina Kos

Kvalitetu Labinskih vina prepoznala je i struka, o čemu svjedoče brojna odličja sa prestižnih domaćih i međunarodnih ocjenjivanja poput Decantera, Concours Mondiala, Vinistre i Vina od davnina.

Lari Juričić, vina Juričić

Vinari Labinštine itekako su pokazali svoje vinsko umijeće. Na Vinskoj shpitzi okupljeni vinoljupci mogli su kušati mlade i odležane malvazije, terane – sorte tipične za istarski terroir, ali i nagrađivane pjenušce, vina potopljena pod morem, međunarodne sorte poput chardonnaya i merlota te sjajne muškate koji su naročito oduševili ljubitelje vina sa ostatkom šećera. Divnu večer upotpunila je živa jazz glazba talentirane mlade klarinetistice Blanke Marije Car, stvarajući savršenu atmosferu za uživanje u vinima.

Vina Baćac

“Vinska Shpitza je koncept sastavljen od niza malih vinskih kušaonica, koje u fokus stavljaju određenu vinsku regiju ili destinaciju. Na taj način, osim uživanja u vinu, posjetitelji na nenametljiv način prolaze i kroz svojevrsnu edukaciju o vinima. Naime, na tako usko fokusiranim prezentacijama, sa svega šest do osam vinara, lako je zapamtiti autohtone i tipične sorte nekog kraja, dok kroz razgovor sa vinarima posjetitelji mogu saznati detaljne informacije o proizvodnji vina, uzgajanim sortama, te tradiciji vinogradarstva određenog kraja“ – pojasnila je Irena Lučić, voditeljica diWine Bara i vinska promotorica.

Andrej i Jelena Prskalo

„Izuzetno nam je drago da imamo priliku predstaviti našu destinaciju i vinare naše Labinštine u Zagrebu. Nalazimo se na istočnoj obali Istre i posljednjih nekoliko godina uspješno surađujemo s vinarima Labinštine na brojnim manifestacijama na području Labina i Rapca, ali jednako tako želimo doći do izražaja u cijeloj Hrvatskoj, jer labinska vina to zaslužuju“, izjavila je direktorica Turističke zajednice grada Labina Astrid Glavičić.

Vina Vosilla

Prisutni ljubitelji dobre kapljice složili su se kako je Labin, sa svojim sve boljim vinima, zaslužio veću pozornost eno-gastro scene. Ne pretjerujemo previše kada kažemo kako je Labinština nova zvijezda na – zvijezdama ionako bogatom – istarskom vinskom nebu te svakako preporučujemo posjet ovoj, za sad još pomalo skrivenoj, vinskoj destinaciji.

 

Foto: Ognjen Karabegović, Irena Lučić i Sunčana Barušić

Skenderica 1912. je opet otvorila svoja vrata

/u /od

Legendarno zagrebačko izletište, a potom i gostionica Skenderica 1912. “Kuća ljubavi, dobrog vina i hrane” od prošlog vikenda pozdravlja goste u novom ruhu.

Do nje se može doći automobilom, autobusom javnog prijevoza, a oni koji vole malo dulju šetnju, uputiti će se i pješice. Naime, legendarni restoran Skenderica 1912. nalazi se u ulici Remente 168, gotovo na njenoj najvišoj točki, tako da osim što s terase restorana puca pogled na Zagreb i vinograde Remeta, zbog prirode i tišine dobiva se utisak da ste na izletu. Jer, brdo Remete nalazi se podno Medvednice, a Skendericu su mnogi nazivali i izletištem.

U Skenderici 1912. su blagovale i gostile se mnoge generacije, a nedjeljom se obavezno dolazilo na obiteljski ručak, pečenu puricu s mlincima, patku, pohance… Na žalost mnogih prije nekoliko godina zatvorila je svoja vrata, ali od prošlog je vikenda zasjala u novom ruhu, ali s ponudom koja dosadašnje obožavatelje njene kuhinje neće razočarati, a zasigurno će privući i nove.

Novi vlasnici, na čelu s poznatom zagrebačkom gastro poduzetnicom Anom Lisak i njenim timom, oživjeli su ovu zagrebačku priču u kojoj će se mnogi rado sastajati s prijateljima, odlaziti na ručak s obitelji ili pak gostima predstaviti jela koja su pripremale naše bake, a kojih danas gotovo da i nema u ponudi.

Ana Lisak

 “O tom projektu i restoranu razmišljamo već nekoliko godina, otkad smo vidjeli da je zatvoren. Oduvijek sam htjela imati restoran koji je topao, gdje će se ljudi osjećati kao da su ušli u dnevni boravak i gdje će se posluživati hrana kakvu i ja sama najviše volim jesti! kaže Ana Lisak.

Već pri samom ulasku u novu Skendericu 1912. imate dojam da se radi o mjestu koje ima tradiciju, pozitivnu energiju, a u kojem je bilo i bit će puno veselja. Prostorom dominira stari kamin koji će goste grijati u zimskim danima, a tu su i stari zagrebački zidni satovi koji su podsjetnik na prolaznost vremena. Koncept samog prostora je takav da podsjeća na vlastiti dom u koji se uvijek rado vraćamo.

Marija i Bruno Pavlic i Ana Lisak.

„Ponuda nove Skenderice 1912. bit će jela u koja se ulaže puno vremena da bi na stol došla u svom punom sjaju. Jela kakva smo nekada jeli kod baka!, otkriva voditelj Bruno Pavlić, dok Ana Lisak zaključuje: „Podržavat ćemo manje proizvođače iz okolice Zagreba, kupovati i kuhati s namirnicama bez nepotrebnih dodataka. Fokusiramo se na mikro-lokalno i tako nabavljamo sireve, meso, povrće. U hranu ne dodajemo nikakve pojačivače okusa. Sve što možemo, radimo sami!”

Najprije smo kušali ajngemahtec, legendarnu purgersku juhicu koju se rijetko gdje može pojesti i oduševila nas je. Pripremljena je stvarno kako su je pripremale bake: mrkvica, grašak, korijen peršina i noklice, a ne štedi se i na iznutricama bez kojih je ajngemahtec nezamisliv.

Okus nas je vratio u djetinjstvo, pa su neki za stolom i tri puta napunili tanjure koji svojim dizajnom dodatno uveseljavaju atmosferu. Potom smo naručili orzoto s vrganjima. Ječam se upravo zahvaljujući takvim restoranima, kao što je Skenderica 1912, ponovno vraća na jelovnike, a namirnica je to koja se u našim krajevima koristila od pamtivijeka. Za stolom se razvila rasprava, da li je lakše napraviti takvo jelo s rižom, pa se radi o rižotu, ili s ječmom (tal. orzo=ječam). Ovaj koji smo kušali je bio savršen, baršunast, taman kuhan da zrna ne budu žilava, začinjen koliko treba sa zamamnim mirisom vrganja.

Za glavno smo jelo kušali patku, a slušajući savjet ljubaznog konobara, umjesto mlinaca naručili smo luleke (po zagrebački njoke) s kestenom. Patka je bila odlično pečena, primamljiva hrskava kožica pucketala je pod nožem, a svaki smo zalogaj, osim s lulekima, kombinirali s prženim kriškama jabuke i kruške. Naime, pečena patka voli slatko, tako da je kombinacija bila savršena.

Desert nas je opet vratio u djetinjstvo: podloga torte, intenzivno čokoladna ali bez brašna i s vrlo malo šećera nosila je nadjeve od tučenog slatkog vrhnja pomiješanog s – linoladom. Neki su bili mišljenja da će biti preslatka, ali nakon prvog zalogaja su se razuvjerili.

Slijedeći puta kada navratimo naručiti ćemo goveđu juhu s gris knedlima, tafelšpic, kopuna, kušati pohanog piceka s rizi bizijem, štrukle, knedle sa šljivama, šmarn… Ima na jelovniku još divota, a dobro je znati da meni za vikende neće biti fiksni – biti će prilagođen namirnica koje se tih dana mogu nabaviti od provjerenih, obližnjih OPG-ova.

Skenderica 1912. je mjesto novih susreta, ali i obnavljanje uspomena kojih se mnogi zasigurno prisjećaju na sam spomen izletišta „Kod Skendera“. Rezervacije za gastro putovanje starim zagrebačkim receptima možete osigurati na 091 753 5472 i 098 4344 90.

Vina Siber: 10 dragulja iz Erduta od pet sorta

/u /od

Zaboravljena butelja iz 2008. bila je najsjajnija zvijezda predstavljanja vina obiteljske vinarije Siber u zagrebačkom Business Clubu 5. U starom vinskom podrumu ukopanom ispod vinograda na malenom brijegu u Erdutu malo je bilo mjesta pa je vinarska oprema sakrila boce koje su godinama skupljale prašinu. A čađave butelje, pokazalo se, skrivaju zlato.

Zlatne je boje osvježene zelenkastim odsjajem 15-ogodišnji Siber Sauvignon bijeli. Miris je blag, ali jasno ukazuje na sortu, a okus ogrnut patinom i toliko mlad da bi se moglo pomisliti kako je 2018. obrano grožđe, a ne deset godina prije. Vino je to sa samo jednom manom: danas su još dvije boce manje na raspolaganju za uživanje.

Iz te uzgred spomenute berbe 2018. očarala su i dva vina vinarije Siber od cabernet sauvignona, kojem je bijeli roditelj. Sorta je nastala spontanim križanjem s cabernet francom, a vinarija Siber ružičastim pjenušcem i klasičnim crnjakom dokazala da slavnom Bordožaninu erdutski terroir gotovo savršeno odgovara.

Odličan pjenušac

Pjenušac je nježne, gotovo bijele boje. Nije bilo posebne maceracije, kako bi se izbjegli tanini, nego je sok povukao iz kožica samo ono što je stigao na putu od trsa do preše. Tako je bazno vino zadržalo svježinu, a nakon druge fermentacije u boci je prekrasno sazrio tijekom višegodišnjeg odležavanja na kvascima.

Ivana Siber

Na zrelost je, odmah po točenju, ukazao i miris mirnog petogodišnjeg Siber cabernet sauvignona. Nakon nekoliko minuta u čaši se otvarila košara crnog bobičastog voća isprepletena sa začinskim notama i uz dašak dima. Pun je alkoholne slasti koja je savršeno uravnotežena s mineralnom svježinom i obavijena najfinijim taninima.

Mister sauvignon

Od 10 predstavljenih vina vinarije Siber, čak je sedam bilo od spomenutih sortnih tate i sina pa je osnivač vinarije Mladen Siber opravdao nadimak Mister sauvignon. Prošlogodišnji bijeli intenzitetom mirisa podsjeća na novozelandske, ali je širi i slojevitiji. Sličan je okus, bogat i kompleksan s puno slasti i svježine. Prekrasan je i Sauvignon Orange 2019. Čistog je mirisa i okusa te sortno prepoznatljiv unatoč šestomjesečnoj maceraciji.

Jedinstveno je vino MS, što su Mladenovi inicijali i kratica za Muškat Sauvignon. Moglo bi se pomisliti da će se dvije mirisne sorte u boci ponašati poput rogova u vreći, no jako su se lijepo sprijateljile. Imale su i vremena: berba je 2017.

Vino, višnjevača i rakija

A treći cabernet sauvignon pojavio se pod nazivom Sibernet. Aromatiziran je višnjama i pojačan rakijom pa ima 18 posto alkohola koji nimalo ne opterećuje. Bilo je to krasno vino za kraj prezentacije, a lijepo bi zaokružilo i neki raskošan obrok u više slijedova. Uz desert, ili kao desert.

Predstavila je Ivana Siber i prva obiteljska vina od najznačajnije hrvatske i najznačajnije svjetske bijele sorte. Graševina prošlogodišnje berbe fino gasi žeđ i krijepi duh, a Chardonnay 2020. je na tragu ponajboljih svjetskih primjeraka. Erdutsku vinsku “desetku” zaokružio je poluslatki Muškat žuti 2022. prepoznatljivog, ali nježnog mirisa te izvanredne svježine koja je slatkoću pretvorila u ugodnu slast.

Da je na predstavljanje stiglo i ružičasto mirno vino od cabernet sauvignona, bila bi to vinska reprezentacija poput nogometne. Nazvali su ga Crose, a moći će se, kao i ostala vina, kušati na Zagreb Vinocomu od 30. studenog do 3. prosinca u Esplanade Zagreb Hotelu.

 

Tekst: Ivo Kozarčanin

Foto: Nikola Zoko

U termama Olimia zvijezde bruncha – guska i mlinci na moderan način

/u /od

Nakon prvog bruncha na kojem su gosti uživali u jelima od gljiva, buče i kestena, Terme Olimia za 12. studenog najavljuju druženje uz glazbu, dječje animacije, brojne specijalitete, među kojima su i gastro-zvijezde studenog – guska i mlinci

Gljive, buče i kesteni – ima li boljih sinonima za jesen od ovih plodova prirode koji nas mame svojim aromama i okusima. A u kojoj mjeri mogu biti inspirativne u kreiranju vrhunske gastro priče uvjerili su se gosti prvog bruncha u Wellness hotelu Sotelia u Termama Olimia, koji su uživali u modernim varijantama ovih sezonskih namirnica.

Delicije na prvom brunchu

File losos pastrve s pečenim kestenima, pureća rolada s kestenom i bundevom, ravioli od bundeve u umaku od kestena…, samo su dio delicija posluženih na prvom brunchu u Termama Olimia, koji je oduševio posjetitelje, te na najbolji mogući način najavio ciklus gastro-događanja nedjeljom u ovim slovenskim termama.

Zvijezde mjeseca

Svaki mjesec chefovi Wellness hotela Sotelia predstavit će zvijezde mjeseca. Nakon listopada i uživanja u plodovima jeseni, tema u studenom bit će guska i mlinci na moderan način. Red fantastičnih zalogaja, red glazbe i animacija za djecu – šteta bi bila propustiti najnoviji brunch, koji se održava 12. studenog.

Štajerski sushi

Confit od guščjih bataka na Waldorf salati, dimljena pačja prsa na kesten pireu, pečena patka i guska po receptu naših baka, mlinci s vrhnjem…, samo su dio bogatog jelovnika. Za one koji nisu ljubitelji ove vrste mesa, na bogatom brunch stolu naći će se i druge delicije: od raznih juha, preko sporo pečenog svinjskog vrata, krvavica, šunke u medu i štajerskog sushija s dimljenim lososom i hrenom…, do nekoliko vrsta slastica.

Priprema bučnice pred gostima

Na slatkom stolu tako će biti posluženi vinska pita, tartufi od šljiva s čokoladom, čokoladna torta s vinom, kolač Staza kestena, kuhane kruške u crnom vinu, kolač od skute s muškatnom bundevom, a chefovi će se pobrinuti ne samo za fine okuse, već i za pravi show. Naime, pred samim će gostima demonstrirati i vještinu pripreme nekih jela, među kojima i bučnice.

Renesansa bruncha

Brunch, taj hibrid između doručka i ručka, doživljava posljednje vrijeme pravu ‘renesansu’, jer je modernog koncepta, prilagođen načinu života nove generacije i, ne manje važno, vrlo Instagram friendly. Cijena ovog nezaboravnog gastro događaje je 29 eura po osobi; za djecu do 12 godina 15 eura, dok je brunch za najmlađe, do četvrte godine, gratis.

Informacije i rezervacije: recepcija.sotelia@terme-olimia.com ili na broj telefona +386 3 829 60 00.

Foto: Terme Olimia