Vis u Zagrebu

/u /od

Prvo zajedničko predstavljanje viških vinara u Zagrebu organizirala je Turistička zajednica grada Visa, u pizzeriji Karijola u Vlaškoj ulici. Mjesto druženja vinskih profesionalaca i medija s viškim vinarima nije slučajno izabrano – vlasnici Karijole, Kristina i Josip Dujmić veliki su obožavatelji Visa, na terasi svoje pizzerije imaju fotografije Visa, a i u gradu Visu imaju Karijolu. Ne moramo naglasiti da se u Karijolama nude i piju viška vina koja vlasnici promoviraju od početka rada u ugostiteljstvu. Dogodilo se (slučajno ili ne) da se viški vinski događaj, dogovoren još u siječnju ove godine, zbio baš na Kristinin rođendan, stoga su okupljeni, na početku kušanja zapjevali poznatu rođendansku “Sretan ti rođendan…!”

Uz viške aperitivne mjehuriće Vislander, predstavljanje vinara otvorio je Marko Dragojević, direktor Turističke zajednice grada Visa, napomenuvši da se u literaturi često spominje Vis kao sinonim vinogradarstva i vinarstva u nas. ”Iako nemamo veliku površinu poput drugih otoka, kod nas je puno obradivih površina, a položaj i zemljište povoljni su za uzgoj vinove loze. Agatarhid, grčki povjesničar i geograf  u 2. st. pr. n. e., zapisao je da vino s Isse svojom kvalitetom prednjači pred svim ostalima. “,  ponosno je rekao.

Josip i Kristina Dujmić, Monika Roki Radišić, Marija Vukelić, Marko Dragojević, Ante Senjanović i Sanda Vojković

Zlatno vrijeme viških vina bilo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, kada je na Visu, koji je cijeli ukupne površine 9.000 hektara bilo čak 3.000 hektara vinograda. (Danas je na Visu tek 138.55 hektara vinograda, prema podatcima agencije APPRRR iz 2023., što nam govori da se nalazimo na povijesnom minimumu u milenijskoj povijesti vina Visa” ). Mnoge sorte, poput palaruše, rukaca (maraštine), bratkovine, cibiba, kurtelaške od bijelih, te glavanjuše i crnjenka od crnih, na rubu su izumiranja. Tu su još krivjača, kardinal (bijele sorte), babić i vranac (crne sorte), no najznačajniji udio u viškoj vinogradarskoj proizvodnji imaju kuč (trbljan), vugava i plavac mali. Dok se kuč isticao izuzetnim prinosima a ne visokom kvalitetom, vugava je jedno od najkvalitetnijih bijelih vina Hrvatske, a isto tako i plavac mali među crnima.

Vina Lipanović i Ivčević

Viški vinari u Zagrebu to su i potvrdili, vugave (ili bugave ) vinarija Senjanović, Monissa, Vislander i Lipanović gosti su kušali diveći im se, svježima i odležanima, jer sve su bile mirisne, moćne, trajne, s dušom Mediterana u mirisu makije i ostaloga otočkog bilja. Vugave su najpoznatije iz Dračevoga polja, dok je mlada vinarija Monissa dodala dva nova terroira za vugave, Kulu i Zoborje. Nakon vugava, kušala su se vina Kuč Senjanović i Monissa, sorte koja se polako izdiže iz cuvéea s drugima, vinificirajući se u zadnje vrijeme samostalno. Educiranjem mladih naraštaja i upornošću starijih, iskusnih, neke se sorte ponovno bude poput palaruše Lipanović i palagružonke Ivčević. Moderna vinarija Vislander stvorila je pjenušava vina od izvornih sorti (kuč, vugava, plavac) koji su ovo događanje otvorili radosno pokazavši da i Vis ima svoje mjehuriće !

Vina Vislander

Posebnu pozornost Višani posvećuju svom plavcu malom. Na Visu naša najrasprostranjenija crna sorta grožđa daje mekane, pitke i “terroirske” plavce iz pješčanih polja. Lozi plavaca pijesak čuva vlagu kad je suša, a propušta je kad ima previše kiše. Loza sebi uzme onoliko koliko joj treba za stvoriti pitke i jedinstvene plavce.  Poznata viška polja u kojima vlada plavac mali su Tihobraće (Plavac Tihe braće vinarije Senjanović), Milna (Vislander), Velo i Molo Jubišća, Zlopoje i Voščica.

Vina Monissa

Uz plavac na Visu stanuje i tribidrag (crljenak kaštelanski). Ondje se od renesanse naziva imenom cibidrag « o čemu se malo zna i piše, a povijesni dokazi postoje”. Upravo raznolikost viških tala usmjerilo je današnjen nasade vinograda, gdje ima najviše plavaca (76ha), kuča (35ha) i vugava (20ha). « Plavci su većinom u pijesku, a bugava i kuč vole crvenicu i zemlju bogatu kamenom koja daje dodatnu mineralnost bijelim vinima » objasnila je Monika Roki Radišić, iz poznate viške vinogradarske obitelji, sada enologinja u vinariji Monissa.

Vina Senjanović

 Svako polje važno je za viško vinogradarstvo i vinarstvo,  za povijest loze. Da biste ih dobro shvatili, « od pijeska do čaše », trebate doći na Vis. Uz višku pogaču, viške limune i – viške cvite (tradicionalni viški kolač s aromom anisa) nazočni su vinari nudili svoja vina i znalcima ispričali vinsku povijest otoka. A stručna je publika shvatila specifičnost Visa i važnost ovakvih manjih događaja, na kojima svi mogu s vinarom razgovarati i saznati puno informacija o vinu.

Ipak, najljepše je vina i hranu te viški gin, rakije i cvite kušati ondje gdje nastaju : « Današnje predstavljanje Visa poziv je svima da dođu na naš otok i bolje ga upoznaju. Veseli nas da se viška vina nalaze i da će se naći na vinskim listama nekih zagrebačkih restorana, jer kušanje vrhunskih vina, najbolja je promocija  eno-gastro ponude Visa. Posjetite Vis i u predsezoni,  pogledajte internetske stranice naše turističke zajednice i stranice viških vinara. Siguran sam da ćete naći nešto što će vas privući k nama. Čekamo vas na našem lijepom otoku » zaključio je direktor TZ Marko Dragojević – pozvavši nazočne i na skorašnju proslavu dana grada Visa, 23. travnja 2024. !

 

Foto : Julio Frangen i Darko Poslek

Vrijeme je za….odlična vina vinarije Matić

/u /od

Pradjed Grgo je zasadio prve vinograde i masline u općini Višnjan, oko malog sela Baškoti, a generacije koje su ga naslijedile, nastavile su tradiciju vinarstva i vinogradarstva preko stotinu godina. Isprva bio je to uzgoj za vlastite potrebe i prodaju grožđa, a potom, nakon što imanje devedesetih godina prošlog stoljeća od oca Otavia preuzima Milenko, počinje novija povijest vinarije Matić. Danas uz njega stasa peta generacija vinara – sin Erik, školovani enolog na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Obitelj Matić svoje vinograde ima na položajima Markovac, Rožino, Njive, Konfin i Vrh i to ukupno 17, ha. Dakako, najviše je zasađeno malvazije, potom chardonnaya, te po 1 ha muškata ruže, mušakta žutog, merlota, terana i cabernet sauvignona. Zašto chardonnay u Istri – objasnio je Milenko Matić na druženju „Vrijeme je za…“ koje organizira Vjekoslav Madunić. „Dok sam, u prošlim vremenima radio u Agrolaguni, jako mi se svidio chardonnay. Zacrtao sam si da kad budem sadio svoje trsove, među ostalim sadit ću i ovu sortu. I eto, pokazalo se da daje dobra vina“.

Erik i Milenko Matić

Za svoja vina obitelj Matić je na Vinistri osvojila brojna priznanja i medalje. Njihov chardonnay je od 2008. godine, četiri puta zaredom bio zlatan i najbolje ocijenjeno vino u ovoj kategoriji. Njihova odležana malvazija Afrodita iz 2019. godine je na IWC-u 2021. godine osvojila srebro s najvećim brojem bodova te razina, a na Decanteru 2022. zlatno s velikih 95 bodova.

U vinogradu i podrumu uglavnom rade otac i sin. „Svjestan sam da neki vinari, pa i vinoznalci nisu oduševljeni mehaničkim branjem grožđa. Ali, odgovorno tvrdim da, otkada smo uveli mehanizaciju, kvaliteta naših vina raste. Više ne ovisimo o radnoj snazi, niti o danu i noći. Poznato je da je bolje grožđe brati noću, upravo zbog nižih temperatura. Tada sin ili ja sjednemo za volan, upalimo svjetla i kreće berba. Kad sunce svane i počne zagrijavati vinograde, naše je grožđe već u vinariji. Tako obranog ne treba posebno hladiti, troši se manje energije, manje dodataka da bi ga se zadržalo stabilnim…“  kazao je Milenko Matić na prezentaciji vina Matić, Vrijeme je za… koju je organizirao Vjekoslav Madunić, te dodao kako vlada i krivo mišljenje da stroj trga vinovu lozu. Naime, današnji su strojevi toliko sofisticirani da beru samo bobice, odnosno usisavaju ih i to bez peteljki!

Darko Lugarić i Milenko Matić

Vinska kuća Matić u ponudi imaju pjenušac Apolon (80% glere, 20% malvazije), rose Eros (85% muškata ruže i 15% muškata žutog), svježu malvaziju, potom malvaziju Afroditu (odležana godinu dana u drvu), chardonnay, merlot, teran i cabernet sauvignon, a uskoro će na tržište plasirati cuvée Dioniz, sastavljen od pet sorti: merlot, cabernet sauvignon, game, borgonja i teran.

Na vinskom druženju „Vrijeme je za…“ Milenko i Erik prezentirali su osam vina karakterističnih sorata svoga kraja u vrlo dobrim i odličnim varijantama, a Erik, koji je kao stipendista proveo četiri mjeseca u Kaliforniji, prošao više vinarija, kao i vinariju Merry Edvards ekološke orijentacije, u suradnji s ocem sprema mali zaokret u proizvodnji vina vinarije Matić. Naročito kod crnih, odležanih vina jer, kako je napomenuo „Veliki je obožavatelj takvih kapljica“.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Marko Čolić, arhiva vinarije Matić i Sunčana Barušić

 

Velika iznenađenja na Vinistrinom ocjenjivanju, otkrijte tko su šampioni!

/u /od

Bastian ima najbolju svježu malvaziju, a Deklićeva malvazija iz 2020. najbolja je odležana malvazija. Oba su vina dobila 95 bodova, platinaste medalje i prvi put titulu šampiona na Vinistrinom ocjenjivanju, dok je je grčka Monemvasia-Malvasia iz 2011. najbolje ocijenjena malvazija s osvojenom titulom Best in Show na 15. izdanju Svijeta malvazija, održanog 10. i 11. travnja u Poreču.

Caroline Gilby

Vina Deklić dvostruki su šampion, s 92 boda ovu su prestižnu titulu osvojili i u kategoriji najboljeg mladog terana na 30. Ocjenjivanju vina i jakih alkoholnih pića, dok je bod više i titulu šampiona među zrelim teranima osvojio Benvenutijev teran Livio Benvenuti iz 2020.

S 95 bodova Refošk 2023., slovenske Vinske kleti Kralj, šampion je u kategoriji mladih, a s osvojena 93 boda Refošk 2015., slovenske vinarije Bordon, u kategoriji zrelih refoška.

Čak šest malvazija prešlo je prag od 95 bodova i zaslužilo platinastu medalju. Među njima su Malvazija istarska Selection 2023., Vina Siljan, Malvazija istarska Kadum 2023, Vina Kadum, Malvazija Korona „Sur Lie“ 2019, Vina Franković, Filomena 2022., vinarije Anđelini, La Vanda 2018, B-Istra, slovenske ekološke vinarije Besednjak, i Na’jm Malvasia delle Lipari 2022., talijanske vinarije Cantine Colosi.

Platinastu medalju osvojila su i dva istarska muškata, s 97 bodova San Salvatore 2019., Benvenuti vina, a s 95 bodova Muškat žuti 2023., Vina Siljan.

U kategoriji jakih alkoholnih pića platinastom medaljom okitili su se Šinjora barrique 2021. – Komovica, Destilerije Frane te Aura Teranino 2024. i Aura Medenica 2024., destilerije Aura. Sva tri destilata dobila su visokih 95 bodova.

„S veseljem ističem kako je broj platinastih medalja veći nego prošlih godina. Posebno nas veseli što su čak tri svježe istarske malvazije osvojile platinastu medalju. To samo potvrđuje izvrsnost autohtone sorte malvazije istarske, usprkos zahtjevnoj berbi 2023. godine“, istaknuo je predsjednik udruge Vinistra, Luka Rossi.

Podsjetimo, u Poreč je na 15. Svijet malvazija i 30. Ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića pristiglo rekordnih 740 uzoraka vina, od toga 340 malvazija iz 11 zemalja te 75 uzoraka jakih alkoholnih pića.

Udruga Vinistra najavila je objavu ostalih rezultata do kraja tjedna na web stranici, a odličja će se vinarima dodijeliti uoči jubilarne 30. Vinistre koja se održava od 10. do 12. svibnja.

 

Foto: Merlo De Graia

Ivica Džapo u Wine Storyju predstavio svoja vina

/u /od

„Otkada se bavim vinarstvom, najveća mi je bila želja od sorte debit napraviti posebno vino. Vino koje će biti primijećeno i pohvaljeno od struke i tržišta, odnosno kupaca. Po svemu sudeći, nakon komentara i nagrada za moj Debit, mislim da sam to i uspio“ kazao je vinar Ivica Džapo na gostovanju u Wine Storyju Dijane Grgić.

Ivica Džapo i njegova obitelj jedni su od većih vinogradara u Oklaju, u prominskom kraju, između Drniša i Knina. Rođen u vinogradarskoj obitelji, Džapo je, sada kaže – na njegovu žalost, završio ekonomiju i odradio puni staž u banci. Zaslužena mirovina nije značila mirovanje za Džapu koji se konačno mogao posvetiti onome što najviše voli – radu u vinogradu i podrumu, biti u dodiru s prirodom, boriti se protiv nje ali i surađivati s tako moćnim i hirovitim „gospodarom“.

„Moji se bave vinogradarstvom preko šezdeset godina. Za vrijeme Domovinskog rata živjeli smo kao prognanici, ali smo se vratili na zemlju. U kakvom smo stanju našli vinariju i vinograde, bolje je ne sjećati se, ali smo odlučili ostati i pomalo sve obnoviti. I zgradu i podrum i vinograde. Neke smo trsove morali počupati, neke „vratiti u život“, a i zasadili smo dosta novih. Danas se naši vinogradi prostiru na nešto više od 6 ha, odnosno njegujemo preko 32.000 trsova. Sada vidim da se trud isplatio“, kazao je Džapo dok se za početak točila njegova Maraština. Najprije se kušala iz berbe 2021., a potom 2022.

Ipak, najiščekivaniji je bio Debit, perjanica vinarije. „Naši se vinogradi nalaze… pa kako bi vam opisao: negdje između planine Promine i rijeke Krke koja nas omeđuje. Promina nam daje klimu koja pogoduje uzgoju vinove loze: topli dani i svježe noći. Krka, naravno osim vode kao da unosi nježnost u klimu, ublažava turbulencije i tako stvara dodatne povoljne uvjete koje vinova loza obožava. Ma, i mi ih obožavamo. Mi koji smo ostali, volimo svoj kraj, svaki trs koji uzgajamo pa je ljubav možda i dodatni razlog proizvodnje dobrih vina“, kazao je Džapo. Debit iz njegove vinarije Lasin do sada je osvajao nagrade, a te je večeri na Wine Storyju osvojio publiku.

Vinarija Ivice Džape nosi naziv Lasin, po još jednoj autohtonoj sorti. U njegovom kraju sortu zovu lasin, službeno se zove lasina, a pitko, mekano crno vino koje daje, neki su te večeri prvi puta kušali. Nije niti čudo jer su rijetki vinari koji ga buteljiraju. Uglavnom završava u kupažama, međutim zainteresiranost za Lasin Ivice Džape dokazala je da takva vina imaju sjajnu budućnost. Naime, na tržištu pada potražnja crnih teškaša koji nakon popijene čaše „bacaju u krevet“ i traže se pitka crna vina s manje alkohola, što je upravo lasina, odnosno Džapin – Lasin.

Ipak, na listi kušanja našao se i jedan „bilder“: Merlot 2020. sa 15,1 posto alkohola. „Nemojte me pitati kako sam to uspio. To je djelo majke prirode. Jednostavno, te su se godine poklopili uvjeti za dobivanje takvog vina“, odgovorio je Džapo ovom rečenicom na mnoga pitanja.

„Danas stoji izreka da se vino proizvodi u vinogradu, a ne u podrumu. Naime, ako želiš imati kvalitetno vino, najbitnija je sirovina – grožđe dobre kvalitete. A potom u podrumu, ako poštuješ „upute“ i ne napraviš neku kardinalnu grešku, dobivaš dobro vino. Danas je sve moguće, pa čak i ispravljati greške podrumara, a s kvascima se rade čuda. Ali, ja nisam poklonik takvog načina proizvodnje vina. Trendovi se mijenjaju i danas kupci traže i vina koja nisu „popeglana“. Traže se vina kakva je proizvodio moj nono – prirodna, bez previše uplitanja, pogotovo bez dodavanja kemije. Eksperimentiram ja u podrumu, maceriram, miješam taloge… Ne znam vam reći što će ispasti, ali to me zabavlja. Trendovi se mijenjaju, a loza ostaje. Ona je jedina sposobna preživjeti sve nedaće, pa i one koje dolaze nakon što smo zeznuli prirodu, a ona nam vraća pokazujući svoju snagu“, kazao je Džapo prije nego što je publici pročitao svoju poeziju. Uostalom, i proizvoditi vino je umjetnost!

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Mario Draušnik i Sunčana Barušić

Na ocjenjivanje 15. Svijeta malvazija, stigle malvazije čak iz Australije

/u /od

“Ocjenjujte izvrsnost i kvalitetu, nagradite vina u kojima biste rado uživali u društvu vama drage osobe”, tim je riječima Caroline Gilby, predsjednica ocjenjivačke komisije Vinistrinog Međunarodnog ocjenjivanja vina i jakih alkoholnih pića i Svijeta malvazija otvorila ova dva iznimno cijenjena događaja na vinskoj sceni koja se održavaju u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna od 9. do 12. travnja.

Caroline Gilby

Ponovo su pali novi rekordi. U Poreču se ukupno ocjenjuje 740 uzoraka, 40 više nego lani!

„Od tog broja čak je 340 malvazija iz 11 zemalja. Za usporedbu prošle godine ih je bilo 317 iz sedam zemalja. Ove godine malvazije su nam stigle iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Španjolske, Portugala, Grčke, Crne Gore, Srbije, Njemačke, a imamo i dvije premijere – jednu malvaziju iz Makedonije i tri malvazije  Australije. Sve se pristigle malvazije već treću godinu bore za titulu Best in Show, najbolje malvazije na svijetu. Rekordan je i broj uzoraka jakih alkoholnih pića, ocjenjuju se pića samo iz Istre i Kvarnera, a pristiglo ih je 75, dok ih je lani bilo 57. Ove je godine u Poreč stiglo 50 ocjenjivača i 20 vježbenika iz 15 zemalja“, istaknuo je predsjednik udruge Vinistra Luka Rossi.

Luka Rossi, Loris Peršurić, Nenad Velenik i Emil Perdec

Caroline Gilby već je deset godina na čelu ocjenjivačke komisije, kaže kako je iznimna privilegija biti dio ovog ocjenjivanja koje potvrđuje da kvaliteta vina iz godine u godinu raste, ali i samopouzdanje vinara.

„Činjenica da je prijavljeno najviše vina do sada, čak i nakon teške 2023., a to je uistinu ogromno priznanje za udrugu Vinistru i potvrda da je riječ o profesionalnom i dobro organiziranom natjecanju. Željela bih istaknuti i vrlo uspješnu suradnju s Vinistrom kao organizacijom koja ove godine slavi 30. rođendan. Nije bilo lako osnovati udrugu 1994. na ovim prostorima, a udruga Vinistra je primjer kako pridonijeti prosperitetu vinske regije poput Istre. Čestitam svima koji su uključeni od početka. Ovo je mala regija u velikom vinskom svijetu i teško je ostaviti dojam, no to je udruzi Vinistra itekako pošlo za rukom“, poručila je Gilby koju je udruga Vinistra nagradila plaketom za poseban doprinos suvremenom istarskom vinarstvu.

Luka Rossi i Caroline Gilby

Slavljenička atmosfera na jubilarnoj 30. Vinistri

Na Međunarodnom ocjenjivanju vina i jakih alkoholnih pića i Svijetu malvazija tradicionalno se najavljuje Vinistra, najiščekivanija vinska manifestacija u regiji, koja ove godine slavi jubilarnu 30. obljetnicu pa će u porečkoj dvorani Žatika od 10. do 12. svibnja atmosfera biti slavljenička.

Gradonačelnik Poreča Loris Peršurić istaknuo je kako Vinistra nije samo sajam nego i brend za grad Poreč, ali i čitavu Istru. Zahvalio se svim vinarima, članovima udruge Vinistra koji su u proteklih 30 godina bili uključeni u ovu prekrasnu istarsku vinsku priču. Danas kada govorimo o istarskim vinima, govorimo o sinonimu kvalitete, a u vrijeme Vinistre u Poreču je sve popunjeno do posljednjeg mjesta, rekao je gradonačelnik, a to je potvrdio i direktor TZ grada Poreča Nenad Velenik.

Luka Rossi, Loris Peršurić, Caroline Gilby, Nenad Velenik i Emil Perdec

„Nije mala stvar najaviti jubilarno 30. izdanje Vinistre i 15. Svijet malvazije, sad već tradicionalno u našem hotelu Parentium. Plava Laguna s ponosom ističe višegodišnje partnerstvo s Vinistrom, a puna tri desetljeća međunarodne izložbe vina dokaz su rasta istarskih vinara i domaće proizvodnje. Istarska vina na vinskim kartama naših hotela lako nalaze put do naših gostiju koji i time dobivaju zaokružen turistički doživljaj. Zahvaljujući i Vinistri, Istra se kao vinska regija čvrsto utvrdila na vinskoj karti svijeta, a time pridonijela i promociji destinacije“, istaknuo je Emil Perdec, food & beverage manager Plave Lagune, poznate porečke hotelijerske kompanije, ali i dugogodišnjeg partnera Vinistre.

Foto: Merlo De Graia:

 

Više na: http://www.vinistra.hr

U Ivanić-Gradu održana manifestacija ŠkrletOvO

/u /od

Hotel Sport u Ivanić-Gradu bio je domaćin šeste po redu manifestacije ŠkrletOvO, koja je privukla brojnu publiku željnu vrhunske zlatne kapljice.

Od 2018. godine, ŠkrletOvO je postao nezaobilazan događaj u kalendaru ljubitelja vina, s ciljem promocije škrleta, jedinstvene sorte koja raste na moslavačkim brežuljcima, ali i regije Moslavine. Gradonačelnik Ivanić-Grada, Javor Bojan Leš, istaknuo je važnost ove manifestacije u promicanju kulturne baštine i apelirao na promociju škrleta kao dijela lokalnog identiteta.

Janko Kezele, Tomo Jakopović, Zvjezdana Marković, Ana-Marija Jagatić Korenika i Saša Špiranec

Proizvođači okupljeni u Udrugu Škrlet Moslavina već sedam godina rade na popularizaciji škrleta, prepoznajući njegov veliki potencijal za rast i bolje pozicioniranje na vinskoj sceni. Održan je panel na temu budućnosti škrleta, koji je moderirala prof. dr. Zvjezdana Marković sa Agronomskog fakulteta, uz paneliste: vinski publicist Saša Špiranec, izvanredna profesorica pri Agronomskom fakultetu Ana-Marija Jagatić Korenika, te sommelier Tomo Jakopović. Kroz panel istaknuli su se izazovi s kojima se suočava vinogradarstvo i vinarstvo, uključujući utjecaj klimatskih promjena i nedostatak radne snage.

Vinski publicist Saša Špiranec naglasio je trend povećane kvalitete u konzumaciji vina te rastući interes za vinskim turizmom. Istaknuta je i potražnja za rosé i pjenušavim vinima, a škrlet se ističe kao ključna sorta koja može odgovoriti na ove trendove.

Tihana Likarević, Tomo Jakopović, Ivana Pranjić

U sklopu manifestacije, održana je radionica o potencijalima škrleta u gastronomiji, koju je vodio sommelier Tomo Jakopović, pružajući sudionicima jedinstvena iskustva sljubljivanja škrleta s delikatnim zalogajima iz cijele Hrvatske.

Gipsy jazz band “Oridano” upotpunio je večernji program promenadnog kušanja škrleta uz sudjelovanje 11 vrhunskih vinara. Nepca su mazila vrhunska vina iz Vinarije Kezele, Vinarije Voštinić – Klasnić, Vinarije Florijanović, Kleti Romić, Vina Glavica, Vina Seletković, Vina Košutić, Lagena Winery, OPG-a Zorana Jančara, Vinarije Miklaužić i Vinarije Mikša, nudeći širok spektar stilova škrleta – od pjenušaca do mladih škrleta, maceriranih i kupažiranih varijanti.

Štand vinarije Seletković

Organizatori događanja, Turistička zajednica Ivanić-Grada i Udruga škrlet Moslavina, pod vodstvom vinske promotorice Ivane Pranjić i predsjednika Udruge Janka Kezelea, postigli su još jedan uspješan događaj koji je oduševio posjetitelje i dao doprinos promociji vinskog turizma i kulturne baštine ovog područja.

 

Foto: Martina Prochazka Kovačić

Bliži se 11. izdanje festivala PINK DAY Zagreb

/u /od

U Laubi je održana konferencija za medije na kojoj je najavljen 11. Pink Day festival koji će se održati u Laubi u subotu 20. travnja od 11 do 20 sati, gdje će biti prisutno više od 150 etiketa rosé vina iz Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Srbije, Italije, Francuske…..kao i izlagači maslinova ulja na „Green in Pink“ powered by HTZ festivalu te izlagači na mini festivalu „Pink Mixology“ gdje će posjetitelji moći kušati ružičaste koktele.

Zrinka Jelić Belinić, Sanja Muzaferija, Zoltan Thuroczy i Slavija Jačan Obratov

Direktorica i osnivačica Pink Day Zagreb festivala Sanja Muzaferija u predstavljanju programa istaknula je da je ovogodišnja zemlja partner festivala Mađarska te se prisutnima obratio i  kulturni ataše u Hrvatskoj Mađarskog kulturnog centra – Instituta Liszt, Thuróczy Zoltán, a uz njega okupljenima se u ime Hrvatske turističke zajednice obratila Slavija Jačan Obratov, direktorica Sektora za sustav turističkih zajednica i razvoj proizvoda.

Sanja Muzaferija i Thuróczy Zoltán

Nakon službenog dijela konferencije u partnerstvu s vinarijom Kutjevo prezentirani su vrhunski Rosé 2023. i Rosé Premium 2023., a na samom početku prisutni su kušali Kutjevo rose pjenušac koji je sve oduševio. Uzvanici su uživali i u ukusnim slanim i slatkim zalogajima za koje se pobrinula slastičarnica Amelie.

Jedini hrvatski festival ružičastih vina PINK DAY Zagreb pripremio je i ovoga puta bogat i raznolik program s čak osam radionica i Masterclasseva.

Program festivala će se održavati i u tjednu prije festivala 16. i 17. travnja.  Masterclass „Roséi novog svijeta“ – powered by PBZ Card Premium Visa & Nexi zakazani su za 16. travnja u Bornstein wine baru,
a 17. travnja slijedi nekoliko izvrsnih radionica u Mađarskom kulturnom centru – Institut Liszt na Europskom trgu: Masterclass „Mađarski roséi“ –  powered by Mađarsko veleposlanstvo; radionica “Elegancija roséa: vina Belje i slastice u društvu Roberta Hromalića“ – powered by Belje te radionica „Sve o jednoj čaši“ – powered by Riedel.

Tijekom festivala 20. travnja u Laubi će se održati nekoliko radionica: radionica „Maslinova ulja“ powered by JGL, zatim masterclass „All About Rosé: Katherine Cole“ – powered by HTZ, koji će održati posebna gošća Katherine Cole koja stiže iz Amerike, a svojom knjigom „Rosé All Day“ je pokrenula svojevrsnu svjetsku „ružičastu vinsku revoluciju“. Radionica „Pink mixology“ – powered by Rossi bavi se pink koktelima, a u tu je i zanimljiv Okrugli stol „10 godina vrhunskog maslinarstva u Hrvatskoj“ – powered by HGK, koji moderira poznata „lovkinja“ Morana Zibar.
Službena voda festivala Romerquelle pripremit će udoban lounge u kojem će se posjetitelji moći odmoriti i osvježiti uz Romerquelle vodu.

PINK DAY Zagreb festival će i ove godine nagraditi najljepša izlagačka mjesta, pa će Lauba tijekom festivala opet biti okupana rosé detaljima, cvijećem, balonima i ukrasima….a za nagrade najkreativnijih izlagača pobrinuli su se partneri festivala; Embassy koji će darovati pink gradski bicikl, Croatia by the glass osigurava izlet u jednu divnu vinariju, Riedel čaše osigurava Miva Galerija vina, a tu je i Ikea paket s posebno izabranim roza artiklima.

PINK DAY je ponosan da među svoje partnere ubraja: PBZ Card Premium Visa – koji festival prate od prvog izdanja, zatim NEXI,  Romerquelle kao službena voda festivala, Hrvatska turistička zajednica, Hrvatska gospodarska komora, JGL- Jadran Galenski laboratorij, Talijansko hrvatska gospodarska komora, Ikea, Riedel, Amelie, Esplanade Zagreb hotel, Mađarski kulturni centar – Institut Liszt.

Thuróczy Zoltán kulturni ataše Mađarskog kulturnog centra Institu Liszt u Zagrebu i Beáta Siklósi

S obzirom da se festival održava u Laubi – kući za ljude i umjetnost, gosti tijekom festivala bit će Kolekcionart.com digitalna platforma na kojoj se zaljubljenici u umjetnost u bilo kojem trenutku, bilo gdje se nalazili, mogu upoznati s mnogo mladih hrvatskih umjetnika i u nekoliko koraka kupiti njihova umjetnička djela koja im se zatim dostavljaju na kućnu adresu. Kolekcionart  ima i galeriju u Zagrebu, a priprema zanimljivu mini izložbu za subotu i Pink Day festival.

Vlasta Pirnat i Sanja Muzaferija

Više informacija o radionicama i prijava na tomislav@croatiabytheglass.com  a sve o rasporedu festivala, izlagačima i partnerima  na društvenim mrežama Pink Day – IG i FB kao i na stranici www.pinkdayzagreb.com

 

Foto: Rene Karaman

Održana manifestacija “Najbolje od Međimurja” – promenadno kušanje pušipela i sauvignona

/u /od

Udruga međimurskih vinara Hortus Croatiae održala je u Zagrebu, u hotelu Esplanade  manifestaciju Najbolje od Međimurja. Na promenadnom kušanju svoja vina je predstavilo 18 vinarija članova udruge. Na kušanje i procjenu su bila ponuđena vina od dvije sorte, pušipela i sauvignona bijelog. Radi se o sortama koje su noseći stupovi međimurskog vinarstva i po kojima je prepoznato Međimurje na široj vinskoj sceni.

Pušipel je sorta koju se u Hrvatskoj još može naći pod nazivima moslavac, šipon i furmint, međutim, kada dolazi iz Međimurja gdje pokazuje najbolje rezultate i kada je proizveden od neke od članica udruge Hortus Croatiae te kada ispunjava propisani kriterij kvalitete i zemljopisnog porijekla (može biti samo iz Međimurja), sorta nosi naziv pušipel. Projekt pušipela je započet 2007. godine kada je uz pomoć nadležnih lokalnih institucija, stari povijesni naziv zaštićen kao županijska robna marka. Zatim je osmišljen dizajn nove boce koja se i danas koristi samo za tu sortu, potom je 2011. pokrenut projekt klonske selekcije, kako bi se najbolji primjerci sa starih loza sačuvali i razmnožili za daljnji uzgoj, čime će pušipel u budućnosti očuvati svoj specifični međimurski izričaj, i na kraju je u suradnji s proizvođačem čaša Riedel u asortiman hrvatskog distributera uvedena čaša specijalno za tu sortu. Od pušipela se danas u Međimurju proizvodi čak četiri tipa vina. Pjenušci, zatim svježa vina, pa odležana više godina i u konačnici slatka desertna vina. Interes za tim vinom raste u cijeloj Hrvatskoj i van nje, zastupljenost u vinogradima također ponovno raste, pa se može reći da je projekt pušipel jedan od najuspješnijih projekata revitalizacije jedne tradicionalne sorte u Hrvatskoj.

Sauvignon je najznačajnija sorta Međimurja po zastupljenosti i gotovo da nema vinara koji je ne uzgaja. Iako se uzgaja diljem svijeta, jer radi se o jednoj od najpopularnijih sorti današnjice, u Međimurju je ona tradicionalna, to jest prisutna je jako dugo i nije izraz pomodnosti. Prvi vinograd sauvignona u Međimurju je zasađen još 1951. godine od strane oca modernog sauvignona u Hrvatskoj, legendarnog Franje Lebara, nakon čega se proširio po ostalim međimurskim vinogradima i drugim dijelovima Hrvatske. Međimurske sauvignone obilježavaju aromatičnost, svježina i elegancija. Alkoholi su niski do umjereni, što je pravo osvježenje u doba globalnog zatopljenja i evidentnog rasta razine alkohola u velikom broju drugih standardno popularnih sorti. Većina ili gotovo svi međimurski sauvignoni su sasvim suhi, ugodno osvježavajućeg karaktera, impresivnog intenziteta i trajanja okusa. Stilski gledano, međimurski sauvignoni se nalaze u vlastitoj kategoriji, sasvim različitoj od drugih popularnih regija poput Marlborougha s Novog Zelanda ili francuske Loire. Manje su zeleni od novozelandskih i cvjetniji od francuskih. Vibrantni su i živahni, ponajviše citrusnih aroma, s limetom i grejpom kao vodećima, zatim s jasnom herbalnom notom i svježinom, a potom i s blagim cvjetnim notama u vidu cvijeta bazge u pozadini. Neke primjerke krasi i mineralnost na finišu, koja se očitava kao vid saliniteta i bridećeg osjećaja na desnima.

“Najbolje od Međimurja” je izazvalo veliki interes stručne javnosti, kojoj je i bila namijenjena, i okupila je uzvanike iz segmenta trgovine vinom, ugostiteljstva, sommelierstva i drugog poslovnog svijeta vezanog uz vino, kao i medijskih predstavnika.Na manifestaciji su svoja ponajbolja vina od pušipela i sauvignona predstavile vinarije Cmrečnjak, Dvanajšćak-Kozol, Hažić, Horvat, Jakopić, Knehtl-Medenjak, Kerman, Kocijan, Kojter, Kovač, Kunčić, Munđarov breg, Novak, Preiner, St. Jerome, Štampar,Tomšić i Vuković.

 

Foto: Vinart

Vinum Academicum – pametan vinski izbor

/u /od

Akademska vina Zlatne doline pod vodstvom doc.dr.sc Berislava Andrlića, prodekana za razvoj i poslovanje, stvaraju se na požeškom Fakultetu turizma i ruralnog razvoja, a predstavljaju izvrsnu vrijednost za novac.

Požeška Zlatna dolina jedan je od nazjnačajnijih vinogradarskih krajeva Hrvatske. Povijest uzgoja vinove loze na ovom prostoru seže još od Rimljana, koji su je i nazvali „zlatnom“ (Vallis Aurea) upravo zbog – zlatne vinske kapljice, odnosno izvrsne kvalitete vina. Čak i nakon nesretne filoksere, u drugoj polovici 19. stoljeća, ovaj je kraj bio među prva tri u Hrvatskoj u kojima je započela obnova nasada po naputku vinogradarskih stručnjaka sa Austrougarskog dvora. Zlatna dolina danas je sinonim za vinsku izvrsnost, a upravo ovdje započinje i priča o novom vinskom brendu Vinum Academicum.

Josip Mesić, Berislav Andrlić i Tomislav Soldo

Na ukupno 8ha površine, studenti požeškog Fakulteta turizma i ruralnog razvoja, koji je odnedavno dio osječkog Sveučilišta, uzgajaju čak 12 internacionalnih sorti vinove loze. Uz najznačajniju i domicilnu graševinu, tu su još sauvignon blanc, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, muškat žuti, merlot, pinot crni, zweigelt, cabernet sauvignon i syrah.

Uz stručnu pomoć svojih profesora i mentora – među kojima su i neki od najznačajnijih enologa istočne Hrvatske, poput doc.dr.sc Josipa Mesića – stvaraju vrhunska, pretežno monosortna vina koja su odnedavno brendirana i plasirana na tržište pod nazivom Vinum Academicum. „Vina proizvedena na našem Fakultetu već otprije imaju svoje vjerne kupce, no smatramo da snažnijim brendiranjem ovih vina širimo i glas o uspjesima naših studenata – koji nerijetko prelaze granice Hrvatske. Stoga smo odlučili postati tržišno vidljiviji.“ – ističe doc.dr.sc Berislav Andrlić, prodekan za razvoj i poslovanje, inicijator (re)dizajna brenda Vinum Academicum

Dizajn etiketa potpisuje renomirani Vanja Cuculić, a kao središnji motiv preuzete su čuvene Rudinske glave – kamene konzole s isklesanim ljudskim licima i cijelim ljudskim figurama koje potječu iz Srednjeg vijeka, a danas se čuvaju u Gradskom muzeju Požega.

Na prezentaciji brenda Vinum Academicum u zagrebačkom diWine Baru predstavljeno je ukupno sedam etiketa, sljubljenih sa prigodnim malim zalogajima. Kušali smo redom Sivi pinot sa položaja Kumovo, Chardonnay, Bijeli pinot, Merlot, Cabernet Sauvignon, dva arhivska Syraha iz 2013 i 2011 godine, te izbornu berbu Crnog pinota. Vina su prezentirali predstavnici Fakulteta – spomenuti doc.dr.sc Josip Mesić, doc.dr.sc Berislav Andrlić te nastavnik Tomislav Soldo, dipl.ing.

Svo grožđe za ova sjajna vina uzgojeno je u vlastitim vinogradima, te je prerađeno u fakultetskom podrumu i laboratoriju. Studij turizma i enogastronomije sve je traženiji obrazovni smjer, što ne čudi obzirom na značaj turističkog sektora u ukupnoj ekonomiji Hrvatske, ali na značaj enogastronomije kao sve važnijeg „alata“ u brendiranju turističkih destinacija. Ako je suditi po vrhunskoj kvaliteti kušanih vina, uopće ne iznenađuje činjenica da su upravo studenti ovog Studija osvojili brojne nagrade na razini EU u području sljubljivanja hrane i vina, te da aktivno sudjeluju u Erasmus programima.

Najsretnija vijest za sve ljubitelje vrhunske vinske kapljice jest da ova vina predstavljaju apsolutnu vrijednost za novac. Tržišne cijene ovih, zaista izvanrednih butelja, kreću se između 5 i 9 EUR što ih čini pristupačnima za svačiji džep. Uopće ne sumnjamo da je pred brendom Vinum Academicum sjajna budućnost – kako akademska, tako i enogastronomska. Požurite naručiti svoja vina i napravite – pametan izbor, jer se na ovakve prilike ne nailazi često. Podsjećamo i da određene vinske etikete Vinum Academicum možete pronaći i na vinskoj karti diWine Bara po vrlo ugodnim cijenama. Živjeli!

 

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić

Concours Mondial de Bruxelles: Hrvatska rosé vina osvojila 8 zlatnih i 9 srebrnih medalja

/u /od

Sjajne vijesti stigle su iz Bruxellesa, objavljeni su rezultati kušanja rosé vina međunarodnog natjecanja Concours Mondial de Bruxelles koje se održalo u Splitu od 20.-22. ožujka. Hrvatska su vina dobila ukupno 17 medalja, od 33 pristigla uzorka. Imajući na umu da natjecanje ima vrlo stroge kriterije kod ocjenjivanja te da samo 30-ak posto pristiglih uzoraka biva nagrađeno medaljama, vijest da je preko pola pristiglih hrvatskih vina dobilo odličje izvrstan je dokaz kvalitete.

Od ukupno 8 osvojenih zlatnih medalja, Dalmaciji su 4 donijele vinarije Grabovac, Prović, Testament i Ško vina, dok su preostale 4 otišle u Istru – dvije za Vina Laguna te po jedna za Bastian i Fakin.

Hrvatska je dobila i 9 srebrnih medalja od kojih su 2 stigle u Dalmaciju za vinarije Fiolić i Merga Victa, zatim 5 u Slavoniju za vinarije Belje, Kutjevo, Markota, Royal Hill i Jakovac te po jedna u Istru i Bregovitu Hrvatsku za vinarije Dešković i Bedekovich.

Na natjecanju je dodijeljeno ukupno 13 velikih zlatnih medalja, 168 zlatnih te 210 srebrnih. Pregled svih nagrađenih vina dostupan je na stranici Concours Mondial de Bruxelles na sljedećoj poveznici https://resultats.concoursmondial.com/en/results/2024.

Milan Grabovac naglasio je da ova zlatna medalja potvrđuje njihovu predanost kvaliteti i stručnosti u proizvodnji vrhunskih vina te ona nije slučajnost, već rezultat rada i istraživanja kroz zadnjih 25 godina. „Hvala našem timu i svima koji su prepoznali naš rad. Nastavljamo s istim entuzijazmom i posvećenošću stvaranju vrhunskih vina koja će oduševiti ljubitelje diljem svijeta”, kazao je Grabovac.

Monika Prović

Monika Prović, iz Vinarije Prović, a ujedno i menadžerica Udruženja Vino Dalmacije naglasila kako je ponosna na osvojeno zlato što je prava potvrda izvrsnosti cijelog tima obiteljske boutiqe vinarije. „Osobito sam ponosna na vrhunski posao koji je Udruženje na čelu s predsjednikom Gracinom te brojnim suradnicima odradilo oko organizacije natjecanja budući da su predstavnici Vinopresa, kao i ocjenjivači imali samo riječi hvale.  Otišli su iz Dalmacije puni izvrsnih dojmova i s obećanjem da se uskoro vraćaju, a što je najvažnije, stvoreni su temelji za daljnju suradnju s vinskim novinarima osobito nakon trodnevnog „Vino Dalmacije & Croatia Full Of Life Press Trip“ putovanja po Hvaru, Komarnoj, Pelješcu i Dubrovniku na koje smo poveli 10 najutjecajnijih novinara.“, istaknula je Prović.

 

Foto: Ante Gusić