Evo 10 razloga zašto posjetiti Tkon na otoku Pašmanu

/u , /od

Hrvatski otoci vrlo su posjećeni turistički biseri koje svakodnevno otkrivaju zaljubljenici u prirodu, divne plaže i nasmijane domaćine. Mogu biti udaljeni od kopna, potpuno osamljeni ali i s pogledom na živahne gradove na obali.

Otok Pašman i mjesto Tkon posebna su destinacija koju istražite ovog ljeta. Od Biograda n/m je udaljen svega 12 minuta vožnjom trajektom, a ono što ćete na njemu doživjeti potaknuti će vas na višednevni boravak. Mjesto je jedinstveno – zeleno u svojoj unutrašnjosti, s mirisom crnogorične šume, s različitim plažama koje svojim položajem i izgledom zadovoljavaju svačije ukuse i sadržajem koji će vam slobodno vrijeme učiniti posebnim.


 Mjesto po mjeri obitelji!
Tkon je po mnogočemu destinacija za cijelu obitelj. Vrlo ga je lako istražiti, a gdje god pogledate vidjet ćete kristalno čisto more. Plažu odaberite po vlastitim afinitetima. Želite li boraviti u osami i to je moguće, jer uz obalu Tkona sakrivene su brojne uvale i plaže na kojima možete biti potpuno sami. Uz to, mjesto je urbanizirano, ali na svu sreću, gradnja nije narušila prirodne ljepote koje Tkon pretvaraju u zelenu oazu mira. U Tkonu nema hotela, smještaj je apartmanski što vam omogućuje da se vrlo brzo povežete s domaćinima te uživate u blagodatima ovog mjesta – svježoj ribi, finom maslinovom ulju, ovčjim sirom…  I da – blizina kopna Tkon pretvara u divno mjesto za jednodnevni izlet, posebno boravite li u Biogradu, Zadru ili Filip Jakovu.


Plaže kojima je teško odoljeti
Duž cijele obale Tkon ima prekrasne plaže na kojima se izmjenjuju pijesak i stijene. Glavne plaže prostiru se u odnosu na trajektnu luku s lijeve strane sve do kraja otoka na kojem se nalazi FKK kamp Sovinje.

Južna plaža

Prva plaža naziva se Južna a povezana je šetnicom koja spaja živahniji dio obale s Ga-Ga barom, molom uz kojeg je lako pristati i brodom te pješčanom plažom kojoj hlad rade stogodišnji borovi ali i posebno dizajnirani suncobrani. More je uz piješčanu plažu jednom dijelom plitko što će obožavati klinci.

Nakon Južne plaže nalazi se plaža Studenac (pješčana, dobila ime po izvoru pitke vode/ probajte na nekim se mjestima manje miješa s morem), nakon kojih je plaža Plažine jednim dijelom betonirane obale, dok je drugi dio pješčani.

Hawai plaža

Za ljubitelje instagramskih fotografija tu je Hawaii beach Poljane koje su prirodno sakrivene trstikom koja buja na ovom mjestu. Ulazak u plažu je s polja bogatih podzemnom vodom koja pomaže da trstika stvori prirodnu ogradu. Sredinom ljeta na ovoj se plaži organizira i velik techno party. Najudaljenije od Tkona su uvala Bartovica i oku skrivena plažu Sovinje koja je vezana za FKK kamp.

Plaža Vruljice

Za one koji se žele na brzinu osvježiti kad stignu u Tkon neka krenu desnom stranom od trajektne luke jer ih čekaju tri lijepe plaže – Vruljice, Mrvisko i plaža Ugrinić!

Krenite u razgled mjesta u društvu vodiča!
Tkon je poznat po dobrim domaćinima i svi se trude ispričati neku od priča vezanih za mjesto u kojem žive. Sve priče skupio je i redovito ih priča licencirani turistički vodič Dražen Pribilović. Njega angažirajte u TZ Tkon (nalazi se na samoj rivi) i poslušajte što sve zna o mjestu i otoku.

Vodič Dražen Pribilović

Ispričat će vam priču o položaju Tkona, njegovom prvom spominjanju 950.godine pod nazivom Katan, ali i nešto kasnije 1067. godine kao Katun, što znači pastirsko naselje, pasište. S Draženom napravite ‘đir mjestom’ čujte priču o kolešću gdje se nalazi bunar još iz rimskog doba i veliki plac s gusternom izgrađenom početkom 20 st.

Na zanimljiv način će ‘zagrebati’ u bogatu povijest ovog mjesta (zamislite u centru mjesta se nalazi ladanjski sklop plemićke obitelji De Erco iz 18/19 st.) otkrivajući kako općina Tkon ustrojena tek 1997. godine obuhvaća naselja Tkon i Ugrinić i broji oko 800 stanovnika.

Brda iznad Tkona
Približavajući se Tkonu s mora vidjet ćete kako je mjesto brdovito. Čak se i stara jezgra mjesta nalazi na brdašcu Kalvarija iznad kojeg bdije danas crkva Gospe od sedam žalosti.

Iz centra Tkona pogled se zaustavlja na brdašcu na čijem je vrhu danas jedini benediktinski samostan sv. Kuzme i Damjana u Hrvatskoj – Ćokovac.

Ćokovac

Oku nevidljivo iz centra mjesta ali jedinstveno, s pogledom na Tkon je vidikovac Straža, ali i Pustograd nekadašnja Bizantska utvrda iz 6. stoljeća koja je služila kao vojna utvrda koja je čuvala Pašmanski i Zadarski kanal od napada gusara.   Utvrda, od koje je danas ostao samo obris, građena je od kamenih blokova širine više od dva metra s izrazito malim prozorima.

Pustograd

Pustograd upisan u Registar kulturnih dobara RH i kad ste u Tkonu svakako je posjetite. Svakako odjenite tenisice i ponesite vodu, a u podnožju Pustograda odaberite planinarsku ili turističku rutu.

Kad se popnete na vrh prepustite se prekrasnoj panorami – s jedne strane se vidi sjeverni Velebit, Sveto brdo i Crnopac, Biograd n/m i Vransko jezero a na desnoj strani otočić Gnalić između kojeg je još jedan važan podmorski lokalitet. Naime kraj otočića Gnalića kriju se ostaci galije “Gagliana grossa”, mletačkog broda koji je potonuo 1583. godine nakrcan raznovrsnom skupocjenom robom za obnovu harema Murata III u Carigradu. Dio pronađenog tereta danas se čuva u gradskom muzeju Biograd n/m.

Pogled s Pustograda

Sakralna baština koja oduševljava!
Boravite li više dana u Tkonu, jedan dan odaberite za razgledavanje sakralne baštine. Prva stanica neka bude Ćokovac, za turiste otvoren svaki dan od 16-18 sati. Do njega možete doći pješice, glagoljaškom stazom, biciklom ili automobilom. Koji god način odaberete pazite na odjeću – u samostanu vrijede jasna pravila i nije dopušten ulaz u majicama bez rukava i kratkim hlačama.

Ćokovac

Po čemu je ovaj samostan toliko poseban? Dolazak benediktinaca na brdo Ćokovac dogodio se nakon mletačkog rušenja benediktinskog samostana u Biogradu na Moru 1125.godine nakon čega je brdo iznad Tkona postalo novi dom samostana sv. Kuzme i Damjana koji je danas spomenik nulte kategorije i jedini preostali muški samostan u Hrvatskoj. Jaki su centar glagoljaštva u Hrvatskoj i imaju najviše kamenih spomenika pisanih glagoljicom. Monasi s Ćokovca utemeljili su u Pragu glagoljaški benediktinski samostan “Emaus” od kojeg je kasnije nastalo Praško sveučilište.

Ćokovac

U sakralnu turu dalje krenite u samom Tkonu. Kroz nju će vas provesti vodič Dražen kojem najavite da želite vidjeti crkve iznutra. Naime, neke su kad se ne održavaju mise, zaključane, pa će svima poznati vodič uzeti ključ!

Crkva sv. Ante

Posebno će vas oduševiti crkvica Sv. Ante podignuta 1672. godine po oporuci glagoljaša mještanina Ante Palaškova. Oduševit će vas oltarna pala koju je oslikao poznati hrvatski slikar Celestin Medović 1883. godine. Naime na oltarnoj slici je prikazan lik Gospe kojoj noge obavija svijetli oblak a ispod nje u sredini nalazi se lik Sv. Ante. Njemu desno je sv. Metod a lijevo sv. Ćiril. Ova crkvica je otvorena svega nekoliko puta godišnje, ali njezino zvono svakog dana označava podne.

Crkva sv. Tome

Od crkve Sv. Ante laganom šetnjom možete doći do Župne crkva sv. Tome koja je podignuta na temeljima crkve Sv. Marije u 11. stoljeću. U današnjem obliku trobrodne bazilike sagrađena je 1742. a obnovljena 1938. godine.

Crkva Gospe od sedam žalosti

I na kraju – spomenuta ‘čuvarica’ Tkona, crkva Gospe od sedam žalosti s križnim putem ‘Kalvarijom’ nalazi se na brdašcu s kojeg puca pogled sve do Zadra. Jedna od legendi ovog kraja kaže kako se brdo nazvalo Kalvarijom zbog mnogih djevojaka koje su brdo posjećivale želeći vidjeti dolazi li njihov mornar s daleke pučine. S ovog mjesta se kamenim stepenicama lako spustiti u centar Tkona.

Pogled na Ćokovac

Gdje je najbolji zalazak sunca?
Tkon je jako romantičan reći će mnogi koji uživaju u zalascima sunca. Ono posebnom mekanom žućkastom bojom obasjava mjesto najavljujući prolaznost još jednog dana. No postoji i jedinstveno mjesto iznad Tkona gdje je zalazak sunca najljepši.

Pogled s vidikovca Straža

Krenite do vidikovca Put Straže koji je udaljen nekoliko kilometara (12 minuta automobilom) s kojeg puca pogled na Kornate, Žut, Iž, Dugi otok pa prema obali na Biograd n/m, Vransko jezero, Ravne kotare sve do Zadra. Prije nego li sunce zađe istražite ovo mjesto.

Nekadašnja vojna utvrda, osmatračnica u drugom svjetskom ratu s koje su njemački vojnici čuvali Pašmanski kanal i ovaj dio Dalmacije danas je vrlo zanimljiv turistički lokalitet. Na samom vrhu nalazi se u živoj stijeni ukopan rov i vidikovac s kojeg se danas pazi na požarni put.

Hrana o kojoj ćete pričati mjesecima (i rado se vraćati u Tkon)
Tkon u kojem se jedu ‘kunjke’ vrsta školjke koja se sprema na buzaru mjesto je u kojem gastronomija ostavlja dubok trag na svakog posjetitelja. U Tkonu možete jesti tradicionalno i moderno odnosno puno svježe ribe po izuzetno povoljnim cijenama, uživati u kruhu ispod peke uz kojeg će vam servirati domaće maslinovo ulje.

Trta Mrta

Budući da su konobe i restorani skriveni, a eno gastro preporuke se često prenose ‘od usta do usta’ evo gdje i što jesti kad ste u Tkonu.

Najstarija eno gastro adresa je konoba i pizzerija Trta Mrta. Otvorena je prije više od 30 godina, prvi su pekli pizzu u krušnoj peći, a uz nju, koja je tada bila hit (što je i danas), nude i svježu ribu. Tu nećete pogriješiti pojedete li maneštru od sipe i tjestenine s plodovima mora među kojima će se, ako im je sezona, naći i kunjke. Volite li meso – kušajte pršut koji će izrezati pred vama i poslužiti ga s čašom domaćeg merlota.

Restoran Sovinje

Restoran Sovinje druga je adresa u Tkonu koju treba posjetiti. Njega ćete vidjeti u centru, a iznenadit ćete se kad sjednete na terasu s pogledom na more. Restoran za svakog nudi ponešto, poslužuju doručak, ručak i večeru a na vama je samo reći što više volite – ribe ili meso. Za ljubitelje ribe tu je brudet koji poslužuju s pravom, četrdesetak minuta kuhanom palentom, odlična plata s predjelima, riblje plate, a za ljubitelje mesa jedinstvena plata na kojoj će vam poslužiti pet komada različitog mesa s prilogom.

Konoba Leut

Tradicionalne plate, ali i gradele po Dalmatinski kušajte u konobi Leut. Sakrivena je u staroj gradskoj jezgri i nudi doživljaj stare otočke konobe s domaćom ‘spizom’. Na ovom mjestu pitajte što bi vam preporučili, sjednite i pričekajte hranu. Zamirisat će vam hobotnica na gradele, blitva iz vrta, riba iz dnevnog ulova, a dok to čekate započnite svoju gastro avanturu varivom od boba i sipe. Uz sve to ljubazni konobar Ljubo poput vinskog znalca sljubit će vam lokalna vina. Na ovom mjestu ne zaboravite na desert – slasticu Šljivu.

Konoba Leut

Uz tradicionalne specijalitete Tkon nudi i moderne eno-gastro doživljaje. U restoranu Đardin zamirisat će vam burgeri čija je baza sočno juneće meso, uz koje poslužuju pržene domaće krumpiriće.

Restoran Đardin

U Đardinu svakako kušajte i pizze po uzoru na one iz Napulja. Da bi bi doživljaj bio jedinstven preporuka je ili pizza Napoletana ili Mortadela.

Restoran Đardin

Od ovog ljeta Tkon još bogatiji za još jedan eno-gastro kutak. Tik uz plažu nalazi se konoba Pinkovac u kojoj će vas oduševiti mesne i riblje plate, domaće vino i jedinstvene plate sa steake-om.


Sajam otočnih proizvoda koje ćete rado ponijeti kući
Kad prošećete centrom Tkona vidjet ćete modernu zgradu u kojoj se nalazi Interpretacijski centar pomorske baštine Tkon u kojem se (ili uz njega) svaki tjedan održava Sajam otočnih proizvoda. Riječ je o jedinstvenoj manifestaciji na kojoj se predstavljaju lokalni OPG-ovci, kreativci i zaljubljenici u tradiciju sa svojim proizvodima koji nose oznaku HOP (hrvatski otočni proizvod). Na taj se način promiče tradicija, potiče ručna proizvodnja ali i predstavlja destinacija kroz proizvode koji su najbolji suvenir Tkona.

Ne stignete li na sajam, u blizini pošte potražite vrata OPG-ovke Katice Mušćet. Tu ćete čuti priču o Tkoneti (začinu koji se radi jedino u Tkonu), ali i probat ukiseljeni motar i nazdraviti danu rakijom od smokava. Volite li modu, kod Katice kupite torbu napravljenu od recikliranih traperica.

K.U.U. Kunjka

Naučite pjevati, plesati, raditi fritule i nahranite magarce
Tkon živi cijelu godinu, a žila kucavica je K.U.U. Kunjka. Ova kulturno umjetnička udruga broji skoro trideset članova koji svaki tjedan vježbaju pjesmu i ples. Tijekom ljeta uključuju se u ljetne manifestacije, pozivajući goste da s njima zapjevaju ili zaplešu. Vidite li ih na rivi, pridružite im se.

OPG Rajna Brzić

Nešto dalje, u unutrašnjosti otoka, na farmi magaraca Marin krč dočekat će vas nasmijana Rajna Brzić s kockama šećera i kruhom – jer to obožavaju njeni magarčići. Pitomi su pa kad ih hranite možda dobite i koju pusu, ili će vas pronjuškati od glave do pete.

Kad magarci odu na spavanje vrijedna gazdarica Rajna odijeva nošnju i kreće na rivu kako bi turistima ispekla i poslužila svježe fritule. Kako doći do farme i o detaljima raspitajte se u Turističkom uredu Tkon.

Pogled s vidikovca Straža

U Tkonu je najstariji FKK kamp u Hrvatskoj
Kad je 1972 na kraju Tkona otvoren FKK kamp Sovinje bilo je to, kako se danas priča ‘svjetsko čudo’. ‘Golaći’ kako su ljubitelje nudizma prozvali stari ‘Kunjani’ turizmu su dali posebnu dimenziju. Kamp je od male parcele s vlastitom plažom do danas izrastao u jedan od značajnijih kampova u Hrvatskoj s posebnom ponudom – divnim parcelama za kampiranje, glamping kućicama i plažom zaklonjenom od pogleda na kojoj se nalaze ostaci nekadašnje rimske vile i kameni gat iz Rimskog doba.

 

Foto: Nikola Zoko

Zelena gastronomija – budućnost Like

/u , /od

Na ulazu u grad Gospić niknuo je novi poslovni centar Kroma, a u sklopu njega mali fast food restoran pod nazivom Zona Organic. Bila bi to još jedna usputna zalogajnica u gastronomski pomalo zaboravljenoj Ličko-senjskoj županiji – osim što to nije! Zona Organic vrlo je moguće sjeme iz kojeg će se razviti čitava zelena gastronomija Like.

Interijer fast fooda Zona Organic

Ideja o spravljanju jela koja su zdrava, ukusna te imaju provjereno i lokalno porijeklo namirnica nije nova, ali malo koje područje Hrvatske ima savršene preduvjete za razvoj upravo takve, „zelene“ gastronomije kao Lika. Iako je riječ o samoposlužnom fast-food restorančiću, kojeg bi – ruku na srce – bilo lakše i jeftinije voditi provjerenom ugostiteljskom metodom „kupim jeftino u supermarketu, prodam skupo u restoranu“, vlasnici Vesna Tolić-Tomičić i Davor Tomićić odlučili su se za ekološki(ji) pristup u koji i sami vjeruju te su odlučni u namjeri da njihov restoran zaista bude drugačiji.

Bariša Dejanović i obitelj Tomičić – uzgajivači buše

Buša – lička gastro zvijezda

Obzirom da su i sami vlasnici malog OPG-a, odlučili su svojim gostima servirati upravo onakvu hranu kakvu i sami jedu kod kuće – organski uzgojenu, lokalnu i zdravu. Okosnica restoranske ponude vrti se oko mesa buše, koja predstavlja istinsku gastro-deliciju, a zbog teške dostupnosti mesa rijetko se nalazi u ponudi hrvatskih restorana.

Lički sir škripavac

U eko-centru Kistanje u Šibensko-kninskoj županiji nedavno je održan kulinarski masterclass na kojem su popularni chefovi David Skoko i Mate Sučić u okviru projekta „Buša na pjatu“ spravljali vrhunske delicije od bušinog mesa. Sasvim je logično da je i Lika, domovina ove autohtone pasmine, odlučila svoj gastronomski identitet graditi upravo na ovoj namirnici.

Buše

„Riječ je o autohtonoj pasmini goveda staroj preko 6500 godina koja je iznimno prilagođena krškom podneblju i otporna na ne-baš-blagu ličku klimu. Tijekom ispaše prehranjuje se raznovrsnim biljkama koje rastu na kršu, koje njenom mesu i mlijeku daju jedinstvenu aromatičnost, ali i pomažu u stvaranju nekih iznimno zdravih spojeva poput, primjerice, konjugirane linolne kiseline (CLA) koja dokazano suzbija pretilost, a po najnovijim istraživanjima pomaže i u zaustavljanju rasta stanica raka.“  – objasnio nam je Bariša Dejanović, največi uzgajivač buše u Hrvatskoj i predsjednik Udruge uzgajivača buša, koji je ujedno i glavni dobavljač bušinog mesa za restoran Zona Organic.

Bariša Dejanović, najveći uzgajivač buše u Hrvatskoj

Revitalizacija ruralnog prostora Like

Na otvorenju restorana imali smo priliku kušati carpaccio od buše, lički škripavac, burger od buše sa domaćim ličkim krumpirićima te bušino pečenje. I moramo priznati – svidjelo nam se. „Centar za razvoj brdsko-planinske poljoprivrede i stočarstva strateški je projekt Ličko-senjske županije“  izjavio je ličko-senjski župan Ernest Petry, jedan od sudionika na otvorenju Zone Organic, te nastavio: „Ličko-senjska županija središte je brdsko-planinskog prostora (BPP) u Republici Hrvatskoj, a budući centar ima za cilj kreirati specifičnu infrastrukturu kojom se pruža podrška za industrijsku tranziciju poljoprivrede, stočarstva i srodnih sektora gospodarstva. Gastronomija predstavlja jedan od ukupno sedam modula koje ovaj projekt obuhvaća. Ideja je da postanemo destinacija koja se filozofije ‘od pola do stola’ ne drži samo na papiru, već želimo stanovnicima županije, ali i gostima – kojih će vjerujem u budućnosti biti sve više – osigurati zdravu i domaću hranu proizvedenu održivim načinima poslovanja. Potencijal Like je u tom pogledu ogroman.“ zaključio je Petry.

Carpaccio od buše

„Lika se sve više okreće ka održivom turizmu i vjerujem da će u skoroj budućnosti postati jedna od omiljenih zelenih destinacija domaćih i stranih turista. O tome svjedoči sve veći interes za centralnu turističku manifestaciju ‘Jesen u Lici’ kao i sve veći interes investitora i dionika u turizmu koji pokazuju zanimanje za našu županiju. Hrana i piće neizostavni su dio turističke ponude svake destinacije, te smatram da je vrijeme da tradicionalna lička jela dobiju značajnije mjesto u okviru hrvatske, pa i Europske gastronomije.“ – izjavio je direktor turističke zajednice Ličko-senjske županije Ivan Radošević.

Delicije od bušinog mesa

Gospićki eko punkt

„Ponuda našeg restorana koncipirana je oko organskog mesa autohtone pasmine buša koju već sedam godina uzgajamo na vlastitom OPG-u Lugarnica u Visuću. Imamo 50-ak grla, a ostatak mesa nabavljamo od OPG Dejanović. Ostale namirnice koje sačinjavaju dnevni meni trudimo se nabavljati od lokalnih proizvođača. Osim supruga i mene, u restoranu je zaposlen i naš sin Patrick te još dvije djelatnice iz Gospića.“ – kazala je vlasnica restorana i nositeljica OPG-a Vesna Tolić-Tomičić

Bariša Dejanović i Ernest Petry

Za kraj, moramo napomenuti kako Zona Organic nije jedini „zeleni biznis“ u sklopu poslovnog centra Kroma. Tu se nalaze i punionice za električne automobile, kao i ekološke autopraonice koje štede vodu. Bravo Gospić, bravo Lika!!

 

Tekst i foto: Irena Lučić

Dalmaland ima vodeni i zabavni park, a od danas i Pine Paradise!

/u , /od

Ljeto je vrijeme uživanja u moru i suncu, godišnjem odmoru koji je poseban začinite li ga odličnom zabavom u kojoj će uživati sve generacije! Boravite li u srednjoj Dalmaciji ili tražite inspiraciju za jednodnevni izlet posjetite Dalmaland.

Jedinstven zabavni park smješten na ulazu u Biogradu n/m koji je ujedno i jedini tematsko-vodeno-zabavni park u Hrvatskoj te jedan od najvećih u regiji. Prostire se na površini od 70.000 kvadratnih metara, tematski je podijeljen na vodeni i zabavni park i nudi preko 40 atrakcija u kojima uživaju posjetitelji svih dobnih skupina. Od svog otvorenja, park je posjetilo više od pola milijuna posjetitelja.

“Park je podijeljen na nekoliko tematskih zona, uključujući adrenalinske rollercoastere, Ferris Wheel, spinning coaster, horror house, Tornado i brojne vodene atrakcije poput tobogana Atlantis. U vodenom dijelu parka nalaze se tobogani različitih visina i intenziteta spuštanja. S ponosom mogu reći kako Dalmaland kontinuirano širi svoje kapacitete, a trenutno radi na proširenju aqua parka s novim bazenima i toboganima” – kaže Ivan Bobanović, direktor marketinga Dalmalanda, pokazujući i novu, relax zonu koja je od danas dostupna svim posjetiteljima.

Ivan Bobanović

Naime, budući da je Dalmaland mjesto na kojem se može uživati cijeli dan, za sve one koji sredinu dana žele provesti sakriveni od jakog sunca kreiran je poseban Pine Paradise. Riječ je o posebno osmišljenom dijelu Dalmalanda – skrivenom u borovoj šumi s ležaljkama raznih veličina prilagođenim obiteljima s djecom ali i svima koji se žele opustiti nakon doživljenog adrenalina u prvom dijelu Dalmalanda.

“Ovo je zona hedonizma, čija je investicija preko 1.000.000 €, pružit će posjetiteljima opuštajuće iskustvo s planiranim dodacima uključujući dva nova adrenalinska tobogana i dječje igralište za djecu od 5 do 8 godina. U Pine Paradiseu će se otvoriti i Sweet House s posebnom ponudom slastica” – kaže Bobanović, dodajući kako u Dalmalandu ne nedostaje i posebno kreirane zabave. Svaki tjedan je tematski, posjetiteljima se nude programi s dodatnom zabavom što je idealno za stvaranje uspomena na ljeto 2024.  Da su odlični domaćini i da posjetitelji vole ovakav način zabave govore i brojne pozitivne recenzije posjetitelja.


Evo što je to toliko posebno što privlači sve veći broj posjetitelja u Dalmaland?

Blizina
Ljetujete li u srednjem ili južnom Jadranu, Dalmaland neka bude mjesto na kojem će se zabaviti cijela obitelj. Nalazi se na ulazu u Biograd n/m – odmah uz magistralu i u blizini izlaza na autocestu što ovaj park pretvara i u IT mjesto za jednodnevni izlet. Volite li adrenalin Dalmaland je povoljnije i bliže mjesto za zabavu od sličnih parkova u Italiji i Njemačkoj, a u spoju vodenih i adrenalinskih atrakcija možete uživati koristite li dnevnu ulaznicu.

Odlična kombinacija vode i adrenalina
Da je spoj adrenalina i vode nešto najbolje što ćete doživjeti u Dalmalandu uvjerit ćete se bilo kojeg sunčanog i toplog dana ovog ljeta. U prvom dijelu dana fokusirajte se na vodene atrakcije zabavnog parka tražeći osvježenje na nekoj od vodenih atrakcija, a kad vam dosadi spuštanje po toboganima i kupanje, odjenite laganu odjeću i krenite istraživati adrenalinske atrakcije. Roller coasteri je nešto što ćete vidjeti čim uđete u park, ali mnogima su puno zanimljiviji skriveni biseri (7D kino, horor house) koje potražite na mapi.

Park po mjeri obitelji
U to ćete se uvjeriti čim prođete glavni ulaz. Na mapi pogledajte kako je park podijeljen, potražite oznake koje vam otkrivaju koji dio parka posjetiti s djecom, a u čemu možete uživati sami. Uz to, u parku ćete pronaći prsluke za zaštitu mališana dok su u vodi, ali i suncobrane, ležaljke i sve ono što vam je potrebno kako bi se zaklonili od sunca. Odjeću možete odložiti u ormarićima koji se nalaze na ulazu, a kad uđete u ovaj adrenalinski raj znajte da ćete moći uživati i u hrani i piću.

Odlična ponuda hrane i pića

Po uzoru na svjetski poznate adrenalinske parkove i u Dalmalandu ne nedostaje kornera na kojima ćete uživati u osvježavajućim pićima, finoj hrani kreiranoj tako da se razlikuju dječji tanjuri od onih za odrasle. Caffe Bar Tinel nudi veliki izbor osvježavajućih pića (isprobajte koktel Dalmacija u mom soku), sladolede i finu kavu, Pirates restoran je odlično mjesto za ručak gdje se može birati između 15 posebno osmišljenih tanjura. Za mališane tu su popularni pohanci i pommes, fini burgeri i pizza, a za odrasle tanjuri na kojima se može naći i riba. U ovom restoranu možete pronaći i veganske tanjure. Ručak ili večeru zasladite ručno rađenim slasticama čija je selekcija okusa i u Sweet House kućici u novootvorenom Pine Paradise dijelu parka.

Čistoća
Kad ste u zabavnom parku u kojem se mogu kombinirati vodene i adrenalinske atrakcije jedna od važnih stavki svakako je čistoća. U Dalmalandu se voda iz bazena svakodnevno kontrolira, a ono što će oduševiti sve roditelje s djecom je činjenica da su sanitarni čvorovi izuzetno čisti, da se posebno pazi na kornere za djecu te da postoji VIP zona u kojoj je moguće odmoriti se mališanima na krevetima koji su uredni, zaklonjeni od pogleda i idealni za dnevni odmor.

 

 

Foto: Nikola Zoko

Sajmom otočnih proizvoda počela ljetna sezona u Tkonu na otoku Pašmanu

/u /od

Život na otoku ima svoje prednosti o kojima u vrijeme sezone dragim gostima pričaju njegovi stanovnici. Riječima, ali i svojim radom: na štandove stavljaju ručno rađene suvenire, posebno izrađene otočne proizvode u kojima se nalaze ekološki uzgojene namirnice, masline, vino, ali i kreativne proizvode koji opisuju posebnost otoka.

KUU Kunjka

U Tkonu, malom ribarskom mjestu, ali ujedno i najvećem na otoku Pašmanu, srpanj je počeo Sajmom otočnih proizvoda (2. srpnja 2024.) u organizaciji općine Tkon i Turističke zajednice Tkon.

Jelena Ugrinić i Anđelko Palaškov

Manifestaciju je otvorenom proglasio načelnik Anđelo Palaškov, poseban doživljaj dali su Lovre Bojmić na mandolini te K.U.U. “Kunjka” koji su otpjevali tradicionalne pjesme i otplesali popularno Kunjsko kolo.

Lovre Bojmić

Na cjelodnevnoj manifestaciji u prostorima Interpretacijskog centra pomorske baštine predstavili su se kreativci s ovog ali i susjednih otoka s ručno rađenim proizvodima koji nose oznaku HOP. Riječ je o proizvodima koji su prošli analize Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU s ciljem identificiranja, brendiranja i promocije otočnih proizvoda u Hrvatskoj i svijetu. Prilikom dodjele oznake HOP njeguje se inovativnost onih koji proizvode kreiraju  stavljajući ih u fokus brojnih turista.

Kako izgleda kad nastaju ručno rađeni proizvodi pokazala je jedna od HOP-ovki u Tkonu, Vesna Zalović koja je okupljenima pokazala kako nastaje jedan od najpopularniji jestivih suvenira iz Tkona – keks Maslinko.

Kako mu samo ime kaže Maslinko je napravljen od domaćeg brašna, finih začina i ekološki uzgojenog maslinovog ulja s ovog otoka. U radionici su sudjelovali i mladi i stari nestrpljivo čekajući da se keksić ispeče.

Vesna Zalović

Radionicu su održali i članovi KUD-a Koledišće Jezera (Nenad Milin) pokazujući kako se izrađuju nakit i ribarski pribor od pruća i drveća, a kako se pletu pramcobrani i bokobrani pokazao je Ivan Longin iz Tkona.

Da susjedni otok Pag ima što pokazati ispričala je Ivana Fabijanić pričajući priču o HOP proizvodu otoka Paga – daleko poznatoj paškoj soli.

Ivana Fabijanić

“Trudimo se svim posjetiteljima otoka u ljetnim mjesecima pokazati što sve mjesto kao što je Tkon ima za ponuditi. Sajam otočnih proizvoda i priča o HOP oznaci inovacije i kvalitete otočnih proizvoda samo su jedan od načina kako zainteresirati turiste iz cijelog svijeta da kući ponesu nešto proizvedeno na mjestu na kojem su proveli svoj godišnji odmor”, rekla je direktorica Turističke zajednice Tkona Jelena Ugrinić.

Sudionici Sajma otočkih proizvoda

Zadovoljna odazivom posjetitelja na otvorenju naglasila je da su na Sajmu otočnih proizvoda sudjelovali vrijedni stanovnici Tkona s proizvodima koji nose HOP oznaku ali i oni koji će je tek dobiti. Isto tako pohvalila je veliki odaziv kreativaca s ostalih otoka ali i onih koji otok vole i žele se pridružiti ovom sajmu.

U vrijeme sezone Sajam otočnih proizvoda organizirat će se svaki tjedan kako bi baš svaki turist pronašao za sebe po nešto.

Evo tko su bili sudionici na Sajmu otočnih proizvoda Tkon, te koje svakako potražite kad ovoga ljeta posjetite otok Pašman.

Kako i priliči Sajmu otočnih proizvoda štandovi su bili puni finih likera, marmelada, maslinova ulja, ali i vrlo kreativnih proizvoda zanimljivog naslova. Tako se na sajmu mogao vidjeti prirodno napravljen serum, nakit od maslinova drva, kušati keksić Maslinko, ali i zasladiti se tradicionalnim fritulama čiji se recept pomno čuva. Svi proizvodi dobiveni su od otočnih sirovina, mahom tradicionalne proizvodnje koja je potaknula mnoge da duge zime na otoku provedu uz veselje samozapošljavanja i inovacije.


Neobični eno-gastro spojevi
Na Sajmu otočnih proizvoda Tkon jasno se moglo zaključiti na kojim se štandovima priča o hrani. Degustirala se tako rakija ‘Izuvača’ s OPG-a Ivana Haderle iz Posedarja, kušala se marmelada od maginja OPG-a I&I Ivana Haberle, nazdravljalo lijepo provedenom danu likerima OPG-ovke Rozalinde Banić. Njezin su likeri ali i arancini nositelji HOP oznake i kao takvi vrlo čest suvenir koji putuje u svijet.

 

Za one koji vole konkretno, boravak na otoku je nezamisliv bez pršuta (OPG Bačić), ali i finog maslinova ulja. Da se u Tkonu često jede slatko pokazali su štandovi opegeovaca Stjepana Smoljana (tradicionalni kolači i prirodni sirup), Marina Zalovića (keksi) i Rajne Brzić čije su fritule planule u trenu.


Suveniri koje obožavaju žene
Boravak na otoku mnogim je ženama prilika da kući ponesu unikatni suvenir koji će rado nositi cijele godine. Za one koje posebno cijene rukotvorine Sajam otočnih proizvoda ima što ponuditi.

Nakit od drveta masline i epoksi smole HOP-ovke Egon Majer, ručno rađene heklane torbice različitih stilova OPG-ovke Ljubice Ugrinić, pletene torbe i novčanici Gordane Orgulan, šivane torbice na koje se lijepo kombiniraju pleteni ukrasi obrta Tinka i Potonka, nakit od keramike Maje Zečević i perlica Jadranke Lukin članice udruge ‘KIS’, ali i divni ukrasi za interijere Marte Marinčić.

Da prirodna kozmetika može na poseban način njegovati lice i tijelo pokazala Ivanka Šmit sa svojim brendom Natura Škoj koja se proizvodi svakog dana u malom laboratoriju otoka Prvića i nosi oznaku HOP.


S daškom mora
Ljepota otoka i mora koji ga okružuje lako se može osjetiti i na kontinentu posebno ponesete li sa Sajma otočnih proizvoda nešto posebno, s daškom mora. Na Sajmu otočnih proizvoda tako se mogla kupiti HOP sol solane Pag, posebno cvijet soli u atraktivnom pakiranju.

Ljubitelj mora Ivan Longin godinama izrađuje ručno pramcobrane i bokobrane koji osim uporabne funkcije mogu biti i lijepi suveniri, a kako more najčešće okružuje maslinike na otocima zaljubljenicima u drvo stoljetne tradicije HOP-ovac Željko Jerolimov iz Ugljana turistima nudi ručno rađene predmete od maslinovog drva i maslinovo ulje.

“Sajmom otočnih proizvoda započeli smo još jednu ljetnu sezonu u našem Tkonu kojeg svake godine posjećuje i otkriva sve veći broj domaćih i stranih turista. Trudimo se svakom ponuditi nešto jedinstveno zbog čega će nam se uvijek vraćati i u sezoni ali i pred i posezoni koja je u našem mjestu prekrasna” – rekao je načelnik Anđelo Palaškov zadovoljan odazivom posjetitelja ovom turističkom biseru.

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić

Predškolci iznenadili Esplanadinu cheficu Anu Grgić Tomić

/u /od

Nakon što su mališani iz skupine Zvjezdice Dječjeg vrtića Čigra u ožujku ove godine posjetili zagrebački hotel Esplanade i ondje u raskošnom ugođaju restorana Zinfandel’s uživali u zdravom doručku i jelima koja su za njih pripremali Esplanadini chefovi na čelu sa cheficom Anom Grgić Tomić, ovog se puta Ana našla u ulozi gosta. Predškolci su sa svojim odgajateljicama u boravku vrtića uz pjesmu „Volim zeleno ja” dječjeg benda Zelena jabuka veselo dočekali Anu i goste, a obilazak su zaokružili zdravom užinom pripremljenom prema Aninu receptu.

„Oduševljena sam. Klinci su fantastični, jako su me iznenadili i razveselili. Drago mi je što aktivno nastavljamo s ovom pozitivnom pričom i partnerskim projektom te jednostavnim aktivnostima potičemo ideju koju smo započeli kod nas u Esplanadi. Djeca su iznenađujuće lako i brzo prihvatila zdrave zalogaje. Veseli ih što su uključeni u aktivnosti, a to je zapravo i najbolji način za usvajanje zdravih navika – putem razgovora, zajedničke nabavke, pripreme i igre. Izvrsno su pripremili moj recept za jednostavan i nutritivno zdrav zeleni namaz, a svi smo zajedno uživali u finim i zdravim zalogajima”, istaknula je chefica Esplanadine kuhinje Ana Grgić Tomić.

Uz Anu su u zdravoj užini u društvu mališana uživali i partneri projekta – direktor tvrtke Profil Klett Dalibor Greganić, izvršna direktorica predškolskog odjela tvrtke Profil Klett Vedrana Škrabo, kao i tim Dječjeg vrtića Čigra te menadžerica za PR i marketing hotela Esplanade Sanda Sokol i generalni direktor hotela Esplanade Ivica Max Krizmanić, koji je pritom izjavio: „Ovaj me projekt posebno veseli zato što kao hotel i svojevrsna institucija možemo dati svoj doprinos zajednici. Svojim primjerom možemo pokazati roditeljima i djeci kako pristupiti prehrani te da zdrava priprema može biti vrlo zabavna i jednostavna. Nevjerojatno je kako uz malo volje i mašte djecu možete zainteresirati da kušaju nešto novo i da im se to svidi. Djecu prije svega educiraju roditelji, a tu su i odgojne ustanove, ali i restorani i hoteli. Svi oni trebaju mijenjati percepciju da su zdrava jela neukusna i komplicirana za pripremu i prestati linijom manjeg otpora nuditi nutritivno lošu hranu koja naposljetku može štetiti zdravlju i razvoju. Zanimljivo je bilo vidjeti mališane kako kušaju štapiće mrkve sa zelenim namazom i istinski uživaju u zalogajima.”

 

Djeca su se posebno razveselila Aninu dolasku, a Vito je pritom izjavio: „Teta, zeleno je nekad stvarno fino!” Luka je rekao: „Namaz mi je najfinije jesti s celerom! Nisam ni znao da je on fin!” Mališanima su nakon druženja i kušanja nove užine uručena priznanja za aktivno sudjelovanje u projektu Biti Green je IN, kao i recept za pripremu zdravog namaza s potpisom Esplanadine chefice Ane Grgić Tomić, koji možete pronaći na ovoj poveznici.

Martina Petrović, voditeljica kreativnih projekata u Dječjem vrtiću Čigra istaknula je: „Bilo nam je istinsko zadovoljstvo primiti Anu i tim hotela Esplanade u naš vrtić! Njihov posjet ima posebno značenje za nas te s radošću primjećujemo da naš zajednički projekt napreduje. Proveli smo divno jutro na jednoj od naših lokacija, a Anin recept za zdravi zeleni namaz već smo uvrstili u jelovnik vrtića, uz zdrave krekere sa smanjenim udjelom soli, kao i štapiće od povrća. Svi smo uživali u degustaciji, a mališani su bili posebno veseli. Naš je cilj promijeniti percepciju djece prema zelenoj hrani koju često odbijaju zbog boje, no Ana je uspjela osvojiti srca i malih i velikih! Reakcije roditelja na dosadašnje aktivnosti u projektu Biti Green je IN izrazito su pozitivne, imamo veliku podršku, a neki se i aktivno uključuju! Radujemo se svim budućim aktivnostima koje nas očekuju.”

Tvrtka Profil Klett, koja je dio grupacije KLETT, jedne od vodećih europskih izdavačkih kuća edukativnih materijala, aktivno se uključila u ovu inicijativu, kao i gastronomsko udruženje Chaîne des Rôtisseurs, čiji je ujedno predsjednik i direktor Dalibor Greganić pritom naglasio: „Odgoj od najranijih dana ima ključnu ulogu u oblikovanju navika koje će djeca zadržati tijekom života. Prepoznajući ključnu ulogu ranog obrazovanja, naš vrtić projektom Biti Green je IN nastoji djeci usaditi pozitivne zdrave navike i vrijednosti koje će im pomoći u razvoju odgovornog i pozitivnog odnosa prema hrani, ali i u usvajanju kulture blagovanja. Privilegirani zbog činjenice da imamo utjecaj na rani razvoj i oblikovanje djeteta, pristupamo tome s velikom odgovornošću. Pozorno oblikujemo prostor i stvaramo situacije koje djecu potiču na iskustveno učenje, a povezivanjem djece, roditelja, odgajatelja i lokalne zajednice stvaramo okruženje kojem je krajnji cilj sretno i zdravo dijete. Razvoj kvalitetnog i modernog obrazovanja putem edukativnih sadržaja, njihove suvremene primjene i putem vlastitih odgojno-obrazovnih institucija misija je tvrtke Profil Klett. Biti Green je IN primjer je jedinstvenog projekta kojim uz individualan pristup svakom djetetu u našem vrtiću omogućujemo ekskluzivno iskustvo kao čvrst temelj za razvoj i uspjeh u daljnjem obrazovanju i životu.”

Organizatori projekta Biti Green je IN najavljuju nastavak aktivnosti, a sve iz velike želje da se roditelje, odgojne ustanove i ponajprije djecu potakne na razmišljanje o zdravim navikama od malih nogu.

 

Foto: Marko Šolić

U sklopu projekta Murari Green Angus, u Istri, jedini u svijetu, Black Angus goveda hrane industrijskom konopljom

/u , /od

Da je Istra regija koja ne prestaje oduševljavati gastronomskom ponudom svima je poznato. Proteklog četvrtka posjetili smo prvu farmu Green Angusa i sudjelovali na revolucionarnom eventu u vinariji Tomaz. Naime u novootvorenoj vinariji poznatog Istarskog vinara predstavljen je Murari Green Angus projekt, odnosno farma na kojoj se, prvi puta u svijetu, Black Angus goveda hrane industrijskom konopljom.

Naime, tvrtka Hemp Histica u selu Murari podno Motovuna posjeduje farmu na kojoj uzgaja konoplju. Uz uzgoj konoplje uzgajaju i Black Angus goveda koja su vlasnici sami išli birati na licenciranu farmu u Irsku i transportirali ih na istarsko tlo. Radi se o najvećoj farmi Black Angusa u Istri i o jedinoj farmi u svijetu koja je u prehranu svojih goveda uvela konoplju.

„Imamo dvjestotinjak grla, od toga je većinom pasmine Black Angus, a imamo i istarske boškarine te magarce s kojima smo prvobitno krenuli s takvim načinom prehranjivanja. Uz standardnu prehranu, većinski dio nadohrane radimo s konopljom što je prema prvim analizama pokazalo jako pozitivni utjecaj na kvalitetnu i nutritivnu vrijednost mesa.“, kaže direktorica Rafaela Babić.

Rafaela Babić

Idejni začetnik cijelog projekt i stručni savjetnik je Karlo Kovačić, a riječ je projektu na svjetskoj razini jer, koliko znaju, nitko u svijetu goveda ne hrani konopljom. „Krenuli smo s idejom da pokušamo revitalizirati stočarstvo u ovim našim krajevima. Odlučili smo s konopljom razvijati gastronomiju, a uz nju uzgajamo i kamilicu i rajčicu.

Od konoplje radimo čajeve, tinkture, različite pripravke i kozmetiku, ali mnogi dijelovi biljke ostajali su nam neiskorišteni. Sada možemo reći da je iskorištavamo od cvijeta do korijena, a uključivanjem konoplje u prehranu grla pokušat ćemo dobiti veću koncentraciju omega 3 masnoća u njihovom mesu te time uvelike povećati njegovu kvalitetu. Budući da konoplja ima veliki proteinski udio u biomasi, njome se može djelovati i na razvoj razvoj strukture mesa. Krajnji cilj ovog projekta je terapeutsko meso.“, rekao je Karlo Kovačić u svom zahvalnom govoru.

Ova svjetska priča predstavlja spoj tradicionalne izvrsnosti Black Angus pasmine i suvremenih metoda uzgoja koje koriste industrijsku konoplju kao ključnu komponentu prehrane goveda. Rezultat toga je meso iznimne kvalitete, bogatog okusa i visoke nutritivne vrijednosti. Cijela proizvodnja odvija se u Istri, podno Motovuna u malom mjestu Murari. Jedna od ključnih karakteristika mesa Black Angusa je mramoriranost, odnosno izbalansirana količina intermuskularnog masnog tkiva koja mesu pruža sočnost i bogat, maslačan okus.

Provedenom analizom pokazalo se da je meso goveda hranjenog konopljom još bogatije Omega-3 i Omega-6 masnim kiselinama čime ono postaje još bogatije nutritivnim vrijednostima. Uzgoj Black Angus goveda hranjenih konopljom osigurava ne samo visokokvalitetno meso, već i etički održiv pristup poljoprivredi. Goveda su na slobodnoj ispaši, hrane se prirodnom travom, žitaricama i konopljom, što osigurava idealni balans okusa i teksture, a istovremeno doprinosi očuvanju okoliša. Cijeli projekt i podršku od samoga početka pružila je i Agencija za ruralni razvoj Istre AZZRI, pogotovo oko posebnih rezova steakova.

Meso iznimne kvalitete ovog goveda moglo se kušati u istarskoj vinariji Tomaz. Moderna vinarija otvorila je svoja vrata u listopadu prošle godine. Ono čime se ima za pohvaliti osim odličnim vinima je moderni interijer i zapanjujući pogled prema Motovunu i cijeloj dolini Mirni.

Upravo su rijeka Mirna, istarsko tlo i motovunske šume bile inspiracija i razlog specifičnosti vina Tomaz koja su rezultat predanog rada, ljubavi i odricanja cijele obitelji.

Kušaona vinarije Tomaz

Renomirani hrvatski chef David Skoko pripremao je večeru od 4 slijeda u kojoj je cilj bio sljubiti steakove Black Angusa s vinima vinarije Tomaz. Prvi slijed bio je Green Frikando sa skutom u kombinaciji s laganim pjenušcem Pier blanc de noir.

David Skoko

Potom je slijedio Green Denver steak s fažoletima koji je nadopunjavao delikatni Rose teran Flaminio 2023. Green Pikanja s radičem i teran Barbarossa 2020 bili su treći slijed, a večera je završila Green Entractom s melanzanom i teranom Superior 2020.

Meso je bilo pripremljeno na vrlo jednostavan način i u svojim prirodnim aromama, a degustaciju mesa bila je jednako životopisno kao i degustaciju vina. Svaki je slijed pokazao kako se radi o zaista kvalitetnom mesu. „Ne znam da li bih ovo meso stavio na prvo ili drugo mjesto najboljeg mesa koje sam ikada kušao.“, kazao vlasnik vinarije Klaudio Tomaz koji prije vinarstva ima 20 godina mesarskog iskustva.

Klaudio Tomaz sa suprugom Danijelom

„Ovo je jedan korak prema naprijed, nikad još u svijetu realiziran. Ja sam samo zagrebao po površini ovog projekta i danas smo napravili pretpremijeru kušanja tog mesa koje se još nije pojavilo na tržištu – kod nas niti igdje u svojetu.“, izjavio je chef David Skoko koji na projektu surađuje od samih početaka.

Ovo je samo početak priče o povećanju kvalitete mesa i čvrsti korak prema mijenjanju gastronomske ponude u Istri i ostatku Hrvatske, a Hemp Histica postala je pravi svjetski pionir u otkrivanju uključivosti industriijske konoplje u unapređenje kvalitete mesa Black Angus goveda.

 

Foto: Creative studio Mosaic, Sunčana Barušić i Facebook Hemp Histrica

Projekt „I ja putujem“ ove godine razveselio 64 djece

/u /od

Ljetne radosti, prva kupanja, upoznavanje Hrvatske i zbližavanje obitelji odlike su projekta I ja putujem Zaklade “Hrvatska za djecu”. Ove je godine projektom obuhvaćeno 19 obitelji i 64 djece od kojih je velika većina prvi put vidjela more i provela nezaboravne trenutke u morskim avanturama. Posebno emotivno putovanje bilo je u Zaton pored Zadra za sedmeročlanu obitelj Ilić iz Pakraca. Prvi put more su zahvaljujući ovom projektu vidjeli najstariji od petero braće 9-godišnji Leo, Teo koji ima šest godina, Sara 5, Lara četiri te najmlađa dvogodišnja Danijela.

“Djelatnici Zaton Holiday Resorta dočekali su nas kao da smo njihovi najbliži. Klinci su se oduševili morem, ali kad su vidjeli bazene i tobogane, njihovoj sreći nije bilo kraja. Za svaki uzrast je bilo nešto što ih je zaista oduševilo. Izlet na pedalinama bio je posebna avantura!” – otkriva majka Ivana Ilić iz Pakraca i dodaje: “Uživali smo u morskim delicijama, palačinkama i lubenicama. Djeca su vrijeme provodila i u igraonicama, a teta Slađana nam je svima ispred Resorta uručila darove!”

 

Hotelske kuće iz cijele Hrvatske godinama rado sudjeluju u projektu kojem je cilj potrebitim obiteljima omogućiti putovanja, kako na moru tako i na kontinentu. Zbližavanje obitelji i kvalitetno provedeno zajedničko vrijeme kroz ovaj projekt ono je na što su u Zakladi “Hrvatska za djecu posebno ponosni. U 19 obitelji je i obitelj samohrane majke Đurđice Plavšić koja je s trojicom sinova, Davidom (14), Rafaelom (11) te Viktorom (10) boravila u Kampu Rehut na Murteru.

“Bila sam iznenađena i u pozitivnom šoku kad sam dobila poziv da smo jedna od obitelji kojima Zaklada zajedno s partnerima osigurava besplatno ljetovanje. Oduševljena sam ne samo radom Zaklade, već i pristupom, brzom i srdačnom komunikacijom!” – govori samohrana majka Đurđica Plavšić iz Osijeka te dodaje: “Po dolasku u kamp primili su nas kao dio obitelji i pobrinuli se da nam ništa ne nedostaje. Domaćini su bili predivni od prvog trenutka. Bili smo smješteni u mobilnoj kućici doslovno 15 metara od plaže koja je pješčana i djeca su se time odmah oduševila. S obzirom na to da nam je vrijeme bilo idealno, svaki dan smo uspjeli iskoristiti za kupanje, a ostatak vremena smo proveli u obilasku okolnih mjesta i vidikovaca s kojih se vidi nadaleko, s jedne strane kopno i Velebit, a s druge strane Kornati. Ovaj odmor definitivno nikada nećemo zaboraviti!”

 Projekt I ja putujem sedmu je godinu zaredom razveselio brojne mališane i roditelje. Uspomene s prvog ljetovanja punog emocija dugo će se prepričavati.

Ljeto u Slavoniji i Podravini – jedinstveno iskustvo za vikend bijeg

/u , /od

Najtopliji dio godine je stigao pa želite li prije odlaska na more ispuniti vikende prekrasnim izletima u kojima će uživati cijela obitelj – Virovitica s okolicom je odličan izbor.

Virovitica – Dvorac Pejačević

Ovaj divan grad nalazi se na spoju Podravine i Slavonije kojeg određuju prirodne ljepote rijeke Drave i Papuka, ali i bogata povijest koju pričaju muzeji i ulice. Slavoniju i Podravinu krase inovacije ljudi koji na ovom dijelu Hrvatske žive, ‘dobra vibra’ koju destinacija pruža svakom gostu. Ovdje ćete uživati u moćnim pričama dvoraca – neki su muzeji a neki i lijepi hoteli, kušati odlične tradicionalne specijalitete, danu nazdraviti vinima koje kriju vinski podrumi. Kad se zasitite gradskog đira ovaj dio Slavonije će vas sačuvati od jarkog sunca šumskim proplancima i pričama koje čuva Papuk. Ljeto u Slavoniji i Podravini je jedinstveno pa uživajte u njemu poželite li vikend bijeg ili godišnji odmor!

Kako provesti ljeto u Slavoniji i Podravini?
Baza neka bude grad Virovitica. Elegantna i moćna Virovitica spaja Slavoniju i Podravinu, ali i priča priču o obitelji Pejačević koja je oblikovala užu gradsku jezgru današnje Virovitice. U njoj dominira Dvorac Pejačević, koji s parkom spada u jedan od najljepših kulturno povijesnih znamenitosti kontinentalnog dijela Hrvatske, a u kojem je smješten gradski muzej sa stalnim postavom ali i izložbama kroz koje se jača kulturna scena ovog grada. Krenete li u istraživanje Virovitice, do dvorca Pejačević doći ćete preko jednog od pet mostova koji pričaju priče o ljubavi, glazbi, gimnaziji, ali i položaju čovjeka u današnje vrijeme. Svaki od njih posebna je turistička priča koja svakodnevno oduševljava sve više turista koji otkrivaju ovaj grad.

Crkva sv. Roka

Sve što vidite s lijeve i desne strane dvorca Pejačević u Virovitici je zanimljivo – crkva Sv.Roka, zaštitnika grada s prekrasnim ružičnjakom, prolazi u kojima se nalaze zanimljivosti poput klavira kojeg mogu zasvirati baš svi, gimnazija s trgom na kojem se održavaju brojne manifestacije u Virovitici.

I kad pomislite da ste Viroviticu upoznali, saznat ćete nešto novo. Crveno-plava stambena zgrada preko puta dvorca i klupa s brojevima hommage je umjetnici Editi Schubert koja je svojim radom zadužila Virovitičane, a metalna instalacija na istoj strani grada poziv da odsvirate Odu radosti. I da – i zgrada koja se nalazi u blizini je važna (ima zelenu fasadu) – riječ je o prvom hotelu izgrađenom u ovom kraju još u 19.stoljeću.

Andrea i Damir Kaša, Podrum Vineda

Kad ste u Virovitici svakako danu nazdravite čašom vina u kojoj se spaja moćna Podravina i zlatna Slavonija. Jedinstveni doživljaj, nedaleko centra grada nudi podrum Vineda. Nalazi se u selu Vukosavljevica u srcu Virovitičkog vinogorja na pjeskovitom tlu koje je uvelike doprinijelo tome da pod etiketom ove vinarije možete kušati pitka vina s posebnim aromama.

Osvježenje će vam u toplim mjesecima biti Vineda pjenušac Chardonnay, Graševina, Rose crni pinot a u sklopu degustacije u ovom podrumu poslužit će vam domaće specijalitete koji na tanjuru spajaju Podravinu i Slavoniju.

Pustara Višnjica

Iz grada u prirodu!
Virovitica pruža mogućnost da s betona pobjegnete u prirodu koja je ovdje veličanstvena. Komadić raja, kako mnogi nazivaju Pustaru Višnjicu udaljena je od Virovitice svega 20-ak kilometara, a nalazi se na ravnici koja spaja obronke Papuka i rijeke Drave. Riječ je o imanju bogate povijesti (dio nekadašnjih naselja bezemljaša, tzv. „pusta“ na kojem je nekad bila ambulanta i škola) koje je danas pretvoreno u prekrasno imanje otvoreno manjim i većim grupama ljudi.

Pustara Višnjica

Na ovom se mjestu može boraviti i nekoliko dana, a kad spustite kofere znajte da vas ovdje čeka jedinstven doživljaj – uživat ćete u ukusnoj domaćoj hrani, a na imanju naučiti timariti konje, jahati, raditi u štali, hraniti jelene, voziti se kočijom, vrtlariti u tematskom vrtu, pohađati gastronomsku, slikarsku i mnoge druge radionice. Za sve one koji vole biciklirati od Pustare Višnjice vodi obilježena cikloturistička ruta uz rijeku Dravu i planinu Papuk.

Park prirode Papuk – slap Skakavac

Ljeto na Papuku
Slavonski ljepotan Papuk prostire se na površini od 226 četvornih kilometara i prvi je geopark Hrvatske. Spada u park prirode / UNESCO svjetski geopark i u ljetnim mjesecima pruža odlično osvježenje. Papuk je vrlo inspirativan, pričajući priču o grofovima koji su tu živjeli, zabavan za cijelu obitelj bez obzira krenete li u park šumu Jankovac na kružnu šetnju sve do slapa Skakavca ili se popnete u Sekulinačke planine koju karakterizira look prašume s dominacijom šume bukve i jele stare preko 150 godina.

Geo info centar Voćin

Na ulazu u park prirode Papuk, u pitoresknom mjestu Voćin nalazi se jedinstveni Geoinfo centar. Smješten je u modernoj zgradi na dvije etaže s jako zabavnim 6D kinom u kojem možete pogledati filmić u trajanju od 20 minuta i saznati sve o prošlosti ovog prirodnog lokaliteta. Nakon što ćete pogledati film obilazak ovog dijela se nastavlja kroz postav geologije, biologije i kulturno-povijesne baštine – koji su praćeni multimedijalnim sadržajima (interaktivni ekrani, virtualna stvarnost u nišama), vjernim prikazima i rekonstrukcijama te stvarnim artefaktima i dijelovima prirode. Dio posjetiteljskog centra je geo kapsula kao prostor za dječje radionice te geo bar, prostor za odmor i okrjepu te geo suvenirnica.

 

Foto: Nikola Zoko, Sunčana Barušić i arhiva Park prirode Papuk

Egzotična papiga Pablo u Botanistu proslavila 5. rođendan

/u , /od

Prekrasna zelena oaza Botanist, koja nam u ovim vrućim mjesecima pruža prijeko potreban hlad i spaja nas s prirodom, proteklih je dana bila dom zaista posebnoj ljetnoj zabavi za cijelu obitelj. Povodom drugog rođendana Botanista i Pablos bara, ali i jubilarnog petog rođendana već prepoznatljivog ljubimca, papige Pablo, ovaj najljepši zagrebački zeleni vrt okupirale su egzotične papige iz cijele regije, klaunovi, zabavljači na štulama uz mnoštvo zabavnih iznenađenja koja su oduševila sve generacije.

Stoljetna stabla u prekrasnom vrtu Botanista tako su nakratko nastanile egzotične are, kakadui, šljivoglave papige i druge vrste koje su svojim šarenilom perja, simpatičnom pokojom izgovorenom riječi i druženjem s posjetiteljima probudile ljubav prema ovim prekrasnim životinjama. Najveće zanimanje zaokupio je slavljenik, žutočela amazona Pablo, koji je ujedno i simbol ovog jedinstvenog mjesta po kojem je caffe bar dobio ime.

Pravu čaroliju za najmlađe donijele su prekrasne face painting kreacije, ali i zabavni nastup mađioničara čiji su trikovi maštu pretvorili u stvarnost. Klaunovi su puhali balone, make up artistice djeci su slikale zanimljive likove na licima, a zabavljači na gotovo dva metra dugim štulama su izmamili osmijehe na brojna lica.

 “Veseli me što smo i ove godine uspjeli obilježiti dvije godine od otvorenja restorana i bara, a posebno me veseli što smo ovih godina puno napredovali unatoč brojnim izazovima u poslovnom svijetu. Kao i obično, tu godišnjicu slavimo kao rođendan našeg ljubimca Pabla. Drago nam je što smo okupili brojne nove i već znane goste, njihovu djecu i ljubimce, te se veselimo što smo ih imali prilike ugostiti i pružiti im nesvakidašnje iskustvo.”  – istaknuo je vlasnik ove popularne gastro oaze Antonio Križić.

Antonio Križić i slavljenik Pablo

Uz neodoljivo uređenje restorana kao i vrta koji ga okružuje koje je jednako lijepo danju kao i noću kad se pali mnoštvo lampica, posjetitelji su uživali u vrhunskim gastro delicijama i home made koktelima. Kako se ipak nalazimo na kontinentalnom dijelu, najčešći odabir bio je upravo kontinentalna kuhinja začinjena sezonskim namirnicama.

Proljetno – ljetnu gastro priču Botanista obilježava tatarski biftek i goveđa koštana srž. Ovaj specijalitet prepun minerala i vitamina osvaja kao ukusan namaz na prepečenom kruhu uz nekoliko kapi maslinovog ulja. Tu je je istarska purica s vrganjima, pinjolima i tostiranim jabukama. Menijem dominira i sporo pečena janjeća plećka s mladim krumpirom i povrćem te teleće pečenje koje se topi u ustima.  Tu su i biftek odležan u maslinovom ulju poslužen uz pire sa tartufima i narom te odličan izbor jela sa roštilja na drveni ugljen.

Tatarski biftek i goveđa koštana srž.

Pravu čaroliju okusa za nepce pak predstavlja toplo-hladna ljetna kombinacija kolača od kraljevske datulje u bijelom karamelu s zamrznutim šumskim voćem šumskim voćem. Njezina slatkoća nadopunjena je posebnim Botanist receptom od bijele karamele, a šumsko voće cijeloj priči daje raznolikost okusa i posebnu čar i osvježenje.

Kolač od datulja

Idealan ručak ili večera, gastro specijaliteti u prekrasnom zelenom okruženju Botanista prava su čarolija za nepce u kojoj ćemo s obitelji i prijateljima s veseljem predahnuti od ljetnih vrućina.

 

Na Rimskim danima u Vinkovcima otkrili smo recepte za kruh i jela gladijatora

/u , /od

Vinkovci su proteklog vikenda postali Rimkovci, a grad se na poseban način vratio u vrijeme Rimskog carstva. Doživljaj je jedinstven, a Vinkovci su ponovo pokazali kako su pravi biser hrvatskog turizma. Manifestacija je održana jedanaesti put, grad je bio prepun ljudi iz okolnih gradova ali i turista. Ne čudi kako se tražio krevet više.


Ono najglavnije u Rimskim danima događalo se u gradskom parku Lenije koji je postao pravi Rimski grad. U središnjem dijelu bila je Arena, oko nje tabor, a kako priliči gradu dio je bi kreiran i kao sajmište. Upravo na njemu najživahnije je bilo oko štandova na kojem su učenici Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci – RCK Vinkovci smislili nekoliko zanimljivih radionica – pleli su vjenčiće od lovora, smilja i lavandina, mjerili okupljene pokazujući u koju vrstu gladijatora spadaju ali i pričali o vrlo važnoj temi – hrani gladijatora.

Na tom je štandu mirisao kruh, jele su se tople kaše, a učenici Romina, Larisa, Veronika, Valeria i Luka nisu štedjeli riječi kako bi opisali što su sve pripremili za Rimske dane ove godine.

“Upoznajemo širu javnost, ali i potencijalno buduće učenike s načinom rada naše škole čiji je puni naziv Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci – RCK Vinkovci. Kao Regionalni centar kompetentnosti za poljoprivredu uz najmoderniju opremu i digitalnu tehnologiju svojim učenicima i polaznicima u podsektoru poljoprivrede pružamo znanja i vještine kako bi zavoljeli ono što rade i postali izvrsni u tome. Svojim redovnim obrazovnim programima i programima obrazovanja odraslih nastojimo pružiti najkvalitetnije znanje i vještine u poljoprivredi.” – rekla je ravnateljica škole Ružica Zucić dodajući kako je škola fokusirana na stalni razvoj i inovacije kako bi pratili trendove u poljoprivredi te bili u skladu s potrebama tržišta rada. Predanim radom i kvalitetnim školskim programom škola nudi mogućnost uključivanja u Erasmus+ projekte i različite  izvannastavne aktivnosti kroz koje učenici uvježbavaju javni nastup i razvijaju svoju kreativnost koje će ih učiniti prepoznatljivima i konkurentnijima na tržištu rada.


Jedan od načina da pokažu što su sve naučili tijekom svog školovanja učenici su pokazali na XI. Rimskim danima na kojima sudjeluju od početaka ove manifestacije. Posjetitelji školskog štanda imali su priliku kušati pekarske proizvode ispečene po recepturi starih Rimljana, kao i najčešće gladijatorske obroke u čijoj su izradi sudjelovali učenici smjera Pekar i izvannastavna skupina Mladi povjesničari smjera šumarski tehničar, a u okviru projekta „Kruh kroz povijest“ kojeg vodi nastavnica povijesti Ružice Lenđer.

“Tijekom izvannastavnih aktivnosti osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova u školskoj godini 2023./2024., a za čiju je provedbu financijska sredstva osiguralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, učenici su zaključili da je u gladijatorskoj prehrani prevladavala hrana bogata ugljikohidratima kao što je ječam, ali i druge žitarice te grahorice poput boba ili leće. Tome u prilog išao je naziv koji ih je pratio kroz povijesne izvore: hordearii (doslovno prevedeno: ječmeni ljudi ili „oni koji jedu ječam“)” – rekla je profesorica Lenđer, a učenici su priču potkrijepili činjenicom kako su baš zbog takve prehrane gladijatori imali povećanu tjelesnu masu i salo, koje ih je štitilo u borbama bez oklopa od dubljih rana nastalih od mača, noža ili trozupca.

Mirisne zdjelice i kruh na stolu učenici su opisivali vrlo stručno učeći prolaznike i to kako se prehrana starih Rimljana uvelike razlikovala. I tad je bila velika razlika između bogatih i siromašnijih Rimljana, kao i vojnika i gladijatora.

“Općenito je vrijedilo pravilo: što je tamniji kruh, to je niži stalež. U današnje vrijeme imamo upravo obrnutu situaciju. Međutim, ono što je vrlo zanimljivo jest povijesna činjenica da se u doba starih Rimljana kruh pekao i dijelio o trošku države, a stabilnost njihove države ovisila je upravo o podjeli žitarica po glavi stanovnika” – objasnili su učenici, a mi smo od njih dobili recepte za kruhove koji bi se trebali naći na jelovnicima suvremenih gladijatora. Posebno jer su nutritivno zdravi a umjesto u stvaranju suvišnih kilograma djeluju na stvaranje mišićne mase. Ispecite, pa javite dojmove!

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić

Panis Quadratus

Sastojci:

850 g integralnog pšeničnog brašna

40 g svježeg kvasca ili startera

500 ml tople vode

7 g soli

7 g maka

7 g sjemenki komorača

30 g nasjeckanog lista peršina

 

Postupak:

U brašno dodati sve suhe sastojke: mak, sol, komorač i nasjeckani peršinov list te sve dobro promiješati. Dodati vodu i dignuti kvasac (ili starter) te zamijesiti tijesto. Ostaviti tijesto na toplom mjestu da fermentira sat vremena. Tijesto premijesiti na radnoj površini, oblikovati u kuglu pa ponovno ostaviti da fermentira pola sata do sat. Zagrijati pećnicu na 190 C. Gornju površinu tijesta obilno posuti brašnom te kuhinjskim koncem ili špagom omotati dva puta kuglu tijesta po sredini te zavezati mašnu. Tupom stranom velikog noža gornju površinu tijesta podijeliti na osmine, tj. utisnuti 8 jednakih trokuta. U sredini kugle tijesta probušiti rupu, tj. napraviti šupljinu. Peći kruh oko 60 min na 200˙C

Jeste li znali?

Štruce ovog kruha oblikuju se na poseban način. Oko svakog kruščića vezuje se špagica. To i nije čudno s obzirom da se kruh pekao za prodaju pa se tako odmah prije pečenja pripremao za trgovanje. Zanimljivost je da se nosio se na motkama, na kojima je visio upravo uz pomoć te špagice, a to je za stare Rimljane bilo važno i zbog praktičnosti, a i zbog higijene kako bi se izbjeglo njegovo bespotrebno dodirivanje.

 

Kruh od ječmenog i pirovog bijelog brašna

Sastojci:

375 g ječmenog brašna

375 g pirovog brašna

1 žličica sode bikarbone

1 žličica praška za pecivo

1 žličica lanenih sjemenki

1 žličica soli

375 g mineralne vode

3 žlice maslinovog ulja

 

Postupak:

Pomiješati sve sastojke i kuhačom dobro promiješati. Prebaciti smjesu u kalup obložen papirom za pečenje ili u vatrostalnu posudu. Peći na 200°C oko 45 minuta.

Libum – žrtveni kruh u antičkom Rimu

Sastojci (za dva kruščića):

300 g ovčjeg feta sira (pola količine se može zamijeniti i sa 150 g svježeg kravljeg sira)

150 g glatkog brašna

1 vrlo malo jaje ili pola većeg jajeta

lišće lovora

Priprema:

Nadrobiti i pomiješati sireve pa ih prstima utrljati u brašno. Dodati jaje i umijesiti mekano tijesto. Oblikovati dva kruščića, zarezati svaki nožem na osmine i položiti na lim za pečenje obložen lišćem lovora. Peći 40-50 minuta na 200-220° C.

 

Savillum – slatki kruh

Sastojci:

100 g pšeničnog oštrog brašna

200 g feta sira

1 maleno jaje ili pola većeg

1 žličica meda

Za premazivanje i  posipanje:

1-2 žlice meda

1 žlica maslinovog ulja

malo maka

 

Priprema:

Fetu narezati na kockice i još dodatno usitniti vilicom pa pomiješati s brašno. Dodati med i jaje, umijesiti glatko tijesto, oblikovati kruščić i načiniti nožem četiri uzdužna zareza. Peći u uljem namazanoj keramičkoj ili vatrostalnoj posudi s poklopcem oko 40 minuta na 200°C. Nakon dvadesetak minuta premazati medom i maslinovim uljem, posuti makom i ostaviti još deset minuta da se peče pokriveno, a nakon toga skinuti poklopac i peći još desetak minuta da dobije koricu.

 

Panis militaris – vojnički kruh

Sastojci:

1 kg grubo samljevenog zrnja od pira, pšenice ili raži

0,5 l vode

sol

lovor (podloga za pečenje)

 

Priprema:

Od svih sastojaka, osim lovora, zamijesiti žilavo tijesto i oblikovati lepinje. Na lepinjama napraviti radijalne ureze da se kruh lakše lomi. Ispeći na listovima lovora.

 

Gladiatorum pulticula – Gladijatorska kaša

Sastojci:

300 g ječmenog griza

50 g sjemenki lana

20 g sjemenki korijandera

1 žličica soli

100 ml maslinovog ulja

800 ml vode

 

Priprema:

Sjemenke lana i korijandera samljeti, pomiješati ih s grizom od ječma i kuhati u vodi na srednjoj temperaturi uz stalno miješanje sve dok smjesa ne postane gusta kaša. Po potrebi dodati još vode. Gotovu kašu posoliti i preliti maslinovim uljem.

Jeste li znali?

Recept je rekonstrukcija prema pisanim fragmentima nađenim u Pompeji u školi za gladijatore, a zapisao ga je Plinije Stariji koji je stradao u erupciji Vezuva.

 

Pulticula fabata – Ječmena kaša s bobom

Sastojci:

250 g ječma

150 g boba

100 ml maslinovog ulja

1 glavica luka, sitno sjeckanog

3 režnja češnjaka, sitno sjeckanog

1 šalica vinskog octa

celer

voda

sol

Priprema:

Bob ako je osušen, potopiti u vodu dan prije kuhanja. Pomiješati sve sastojke i skuhati ih. Propasirati pa preliti vinskim octom.

 

Ječmena kaša sa suhim voćem

Sastojci:

ječmena kaša

kefir

suho voće (grožđe, šljive, datulje)

Priprema:

U veliki lonac staviti ječam i uliti toliko vode da prekrije ječam. Zakuhati vodu, a nakon što proključa, poklopiti lonac i kuhati 30 –45 min. Kaša se kuha dok ne upije svu vodu, a ječam ne utrostruči volumen i postane mekan. Ostaviti 15 min. bez miješanja, a prema potrebi ocijediti višak vode.