Arhiva oznaka za: Irena Lučić

Vinum Academicum – pametan vinski izbor

Akademska vina Zlatne doline pod vodstvom doc.dr.sc Berislava Andrlića, prodekana za razvoj i poslovanje, stvaraju se na požeškom Fakultetu turizma i ruralnog razvoja, a predstavljaju izvrsnu vrijednost za novac.

Požeška Zlatna dolina jedan je od nazjnačajnijih vinogradarskih krajeva Hrvatske. Povijest uzgoja vinove loze na ovom prostoru seže još od Rimljana, koji su je i nazvali „zlatnom“ (Vallis Aurea) upravo zbog – zlatne vinske kapljice, odnosno izvrsne kvalitete vina. Čak i nakon nesretne filoksere, u drugoj polovici 19. stoljeća, ovaj je kraj bio među prva tri u Hrvatskoj u kojima je započela obnova nasada po naputku vinogradarskih stručnjaka sa Austrougarskog dvora. Zlatna dolina danas je sinonim za vinsku izvrsnost, a upravo ovdje započinje i priča o novom vinskom brendu Vinum Academicum.

Josip Mesić, Berislav Andrlić i Tomislav Soldo

Na ukupno 8ha površine, studenti požeškog Fakulteta turizma i ruralnog razvoja, koji je odnedavno dio osječkog Sveučilišta, uzgajaju čak 12 internacionalnih sorti vinove loze. Uz najznačajniju i domicilnu graševinu, tu su još sauvignon blanc, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, muškat žuti, merlot, pinot crni, zweigelt, cabernet sauvignon i syrah.

Uz stručnu pomoć svojih profesora i mentora – među kojima su i neki od najznačajnijih enologa istočne Hrvatske, poput doc.dr.sc Josipa Mesića – stvaraju vrhunska, pretežno monosortna vina koja su odnedavno brendirana i plasirana na tržište pod nazivom Vinum Academicum. „Vina proizvedena na našem Fakultetu već otprije imaju svoje vjerne kupce, no smatramo da snažnijim brendiranjem ovih vina širimo i glas o uspjesima naših studenata – koji nerijetko prelaze granice Hrvatske. Stoga smo odlučili postati tržišno vidljiviji.“ – ističe doc.dr.sc Berislav Andrlić, prodekan za razvoj i poslovanje, inicijator (re)dizajna brenda Vinum Academicum

Dizajn etiketa potpisuje renomirani Vanja Cuculić, a kao središnji motiv preuzete su čuvene Rudinske glave – kamene konzole s isklesanim ljudskim licima i cijelim ljudskim figurama koje potječu iz Srednjeg vijeka, a danas se čuvaju u Gradskom muzeju Požega.

Na prezentaciji brenda Vinum Academicum u zagrebačkom diWine Baru predstavljeno je ukupno sedam etiketa, sljubljenih sa prigodnim malim zalogajima. Kušali smo redom Sivi pinot sa položaja Kumovo, Chardonnay, Bijeli pinot, Merlot, Cabernet Sauvignon, dva arhivska Syraha iz 2013 i 2011 godine, te izbornu berbu Crnog pinota. Vina su prezentirali predstavnici Fakulteta – spomenuti doc.dr.sc Josip Mesić, doc.dr.sc Berislav Andrlić te nastavnik Tomislav Soldo, dipl.ing.

Svo grožđe za ova sjajna vina uzgojeno je u vlastitim vinogradima, te je prerađeno u fakultetskom podrumu i laboratoriju. Studij turizma i enogastronomije sve je traženiji obrazovni smjer, što ne čudi obzirom na značaj turističkog sektora u ukupnoj ekonomiji Hrvatske, ali na značaj enogastronomije kao sve važnijeg „alata“ u brendiranju turističkih destinacija. Ako je suditi po vrhunskoj kvaliteti kušanih vina, uopće ne iznenađuje činjenica da su upravo studenti ovog Studija osvojili brojne nagrade na razini EU u području sljubljivanja hrane i vina, te da aktivno sudjeluju u Erasmus programima.

Najsretnija vijest za sve ljubitelje vrhunske vinske kapljice jest da ova vina predstavljaju apsolutnu vrijednost za novac. Tržišne cijene ovih, zaista izvanrednih butelja, kreću se između 5 i 9 EUR što ih čini pristupačnima za svačiji džep. Uopće ne sumnjamo da je pred brendom Vinum Academicum sjajna budućnost – kako akademska, tako i enogastronomska. Požurite naručiti svoja vina i napravite – pametan izbor, jer se na ovakve prilike ne nailazi često. Podsjećamo i da određene vinske etikete Vinum Academicum možete pronaći i na vinskoj karti diWine Bara po vrlo ugodnim cijenama. Živjeli!

 

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić

Pelješki vinari na zagrebačkoj Vinskoj shpitzi

Pelješki vinari su na Vinskoj shpitzi u zagrebačkom diWine baru najavili Dane kamenica i obilježavanje 60- godina zaštite Dingača kao oznake izvornosti.

Ove godine itekako imaju razloga za ponos i slavlje. Naime, najstarija hrvatska oznaka izvornosti kada je riječ o vinu, odnosi se upravo na vina proizvedena od grožđa sa svjetski poznatog položaja Dingač. Riječ je, dakako, o sorti plavac mali, najznačajnijem hrvatskom crnom sortimentu koji u ukupnoj proizvodnji sudjeluje sa preko 10%.

Vina Matkovič

Upravo na položaju Dingač, u pelješkom mjestu Potomje ovo je grožđe posađeno na nevjerojatno strmim padinama koje se spuštaju sve do mora. Loza ovdje, osim izravno od Sunca, toplinu dobiva i refleksijom od mora i od kamene podloge, što je fenomen poznat kao trostruka insolacija. Upravo je ona zaslužna za visoke razine sladora, pa kasnije i snažna, tanična, visokoalkoholna vina. Osim prirode, važnu ulogu u ovoj vinskoj priči imaju i vinari, čijim mukotrpnim radom (jer riječ je, naravno, o ručnoj berbi u otežanim uvjetima) i vještinom podrumarenja nastaju svjetski cijenjena vina.

Vina Pelješki vrhovi

Osam peljeških vinarija – PZ Pelješki vrhovi, PZ Putniković, PZ Janjina, Matković, Violić, Matuško, Bezek i Marlais – prošle je subote u Zagrebu predstavilo svoja vrhunska vina, među kojima i brojne etikete Dingača. Na Vinskoj shpitzi – popularnom edukativnom vinskom kušanju u organizaciji diWine Bara – u plavcima su uživali brojni posjetitelji, kao sommelieri, vinski profesionalci i predstavnici eno-gastro medija.

Vina Violić

Slobodan Rosić, dugogodišnji vinski promotor i voditelj udruge Plavac mali – Pelješac, prisutne je pozvao da se pridruže nadolazećem Danu kamenica koji se održava u Stonu u subotu 16. ožujka 2024. godine. Malostonska kamenica je, baš kao i Dingač, foodie senzacija svjetskog ranga. Riječ je o događanju koje privlači posjetitelje iz cijele regije i igra važnu ulogu u brendiranju Pelješca kao iznimno važne enogastronomske turističke destinacije Hrvatske i Europe.

Dingač Matuško

„Danas, ovdje u diWine Baru možete uživati u pelješkim plavcima, ali i autohtonom rukatcu i pošipu. Idući vikend vas pozivamo da budete naši gosti na Danima kamenica i istražite koja kombinacija kamenica i vina najbolje odgovara vašem nepcu. A nadamo se i skorom obilježavanju 60-godišnjice ZOI Dingač, koju planiramo za travanj ove godine“,  izjavio je Rosić.

Smokvenjak

 

Vinska shpitza u diWine baru održana je u suorganizaciji sa Turističkom zajednicom Dubrovačko-neretvanske županije kao i u suradnji sa udrugama Plavac mali Pelješac i Pelješki vinski puti.

 

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić

Mirisi i okusi otoka Visa oduševili zagrebačke ljubitelje vina

Prvi Vinski čvenk održan na novoj lokaciji diWine Bara – Opatovini 29, iznad zagrebačke tržnice Dolac – ugostio je višku vinariju Vislander. Vijest o gostovanju ovog, sve popularnijeg, vinskog brenda brzo se proširio među ljubiteljima vina, koji su popunili sva raspoloživa mjesta u baru. Kroz zanimljivu priču o vinima i vinariji, u kojoj se isprepliću povijest, obitelj, tradicija i moderno vinarstvo, proveli su nas predstavnica vinarije Sanda Vojković i prodajni predstavnik Saša Zec.

Saša Zec, Sanda Vojković i Irena Lučić

Priča o Vislanderu priča je o otočanima – o Višanima i Britancima. Dok je oko njih bjesnio Drugi svjetski rat, Vis je skrivao britansku zrakoplovnu bazu. U izolaciji je Višanima nedostajalo hrane, a Britanci su čeznuli za mirnodopskim užicima. Zato su nona Franka i dida Jure s vojnicima s britanskoga otočja sklopili još jedan savez – razmjenjivali su vino za hranu: suhi vojni obrok za plavac. Savršen reljef pjeskovitih polja i neprekidan trud učinili su taj otočni savez pobjedničkim.

Vlasnici vinarije – Damir Radica, te Marko i Sanda Vojković – ovom su vinarijom odali svojevrsni hommage svojoj baki (noni) Franki Vojković i pradjedu Juri Dorotiću, koji su protagonisti ove uvodne priče. Stoga su se odlučili posvetiti proizvodnji vina upravo od viških autohtonih sorti – vugave, kuča i plavca malog, koji u specifičnom pjeskovitom terroiru daje potpuno drugačija vina od plavaca uzgojenih na kršu i kamenu.

Viško bonda

Autohtona vugava (bugava) vrlo je rijetka sorta – ukupne količine u Hrvatskoj, a samim time i u svijetu, ne prelaze 15ha, od čega je samo 1ha na Braču, a preostalih 14ha na Visu. Pa tako vinarija Vislander sa oko 7ha nasada ove sorte posjeduje 50% ukupne svjetske proizvodnje.

Vislander Bugava

Niz od četiri vina, prigodno sljubljenih sa malim zalogajima kreiranih vještom rukom vlasnice bara, Irene Lučić, započeo je rose pjenušcem Viško Bonda, kupažom kuča i plavca malog. Kušala se i Vislander Bugava Premier, te dva plavca sa različitih položaja – Milna i Tihobraće. Na plavce su u vinariji Vislander naročito ponosni, a zanimljivo je da ih sve proizvode single vineyard metodom. Svaka od četiri etikete priča drugačiju priču o viškim mikro-terroirima i apsolutno svaka posjeduje svoj jedinstveni stil i karakter.

Vislander Plavac mali – položaj Milna i Tihobraće

Za kraj, već ionako dobro raspoložene vinoljupce, čekalo je još jedno iznenađenje – koktel naziva „When Life Gives You Lemons…“, na bazi pjenušca i Vislander Limoncella napravljenog od čuvenih viških limuna. Valja napomenuti kako Vislanderi u svojoj destileriji, osim Limoncella, stvaraju i druge delikatese poput travarice, lozovače, kruškovače, rogačice i orahovače, a posebnu pozornost posvećuju proizvodnji gina od rogača.

Vislander Limoncello

Sve u svemu, Vislander je brend koji se svakako treba naći na radaru istinskih ljubitelja vina, te koji polako, ali sigurno osvaja (i zadržava) naklonost svojih kupaca.

 

Tekst: Irena Lučić, diWine Croatia

Foto: Irena Lučić, Vislander arhiva i Sunčana Barušić

Vina Trapan, ljubavna priča, dobre vibre i pozitivna energija

Prošlo je više od pet godina otkada je vinar Bruno Trapan u Zagrebu predstavljao svoja vina. Na istup pred publikom željnom kušati njegova vina, te poslušati što se novog zbiva u njegovoj vinariji u istarskom mjestašcu Šišan, nagovorila ga je vlasnica diWine Bara, Irena Lučić, zahvaljujući kojoj smo ove godine upoznali mnoge zanimljive vinare i kušali odlična vina.

Irena Lučić, Bruno Trapan i Irena Šoštarić

Ovaj susret, bio je jedan od zanimljivijih, a nadamo se da će i iduće godine biti mnogo ugodnih druženja i to, kako je najavljeno –  u novom prostoru. Naime, diWine Bar u novoj godini očekuje vinoljupce i sve ostale goste koji vole uživati u dobroj kapljici i ugodnom druženju, na novoj adresi – u centru Zagreba.

Druženje s vinarom Brunom Trapanom i njegovom suprugom Irenom Šoštarić ostat će nam u lijepoj uspomeni, što zbog iznimnih ljudi, što zbog posebnih vina koja smo kušali.

„Danas je idealan dan, sve se posložilo za kušanje ove malvazije“, kazao je na početku druženja Vinski čvenk, Bruno Trapan jer kao vino dobrodošlice točila se odležana malvazija Uroboros 2020., te nastavio: „Uniformiranu malvaziju više ne želimo proizvoditi. Rade je masovno, gotovo svi istarski vinari i jedna je nalik na drugoj i to iz godine u godinu“, zaključio je, dajući do znanja da je Uroboros malvazija proizvedena po biodinamičkim principima.

Bruno Trapan

„Kada sam upoznao Irenu odmah sam znao da je ona moja srodna duša. Zahvaljujući Ireni, počeo sam shvaćati biodinamičke principe o kojima ona zna jako puno. Iako sam i danas ‘nevjerni Toma’, jer još učim, dobio sam dovoljno dokaza da ta priča ima smisla”, kazao je Trapan i nastavio:

“Jedan od trenutaka u kojem sam se uvjerio u moć biodinamičkog pristupa bio je taj kada nisam mogao dočekati da se moja malvazija Uroboros razbistri. Činilo se da je nešto pošlo po zlu te sam bio uvjeren kako će mi čitava berba propasti. No tada je Irena izračunala točan datum kada vino treba pretočiti, uzevši u obzir ne samo mjesečeve mijene već i druge važne parametre koji utječu na našu lokaciju. Nisam imao što izgubiti, te sam učinio točno kako je rekla. Već idući dan vino se počelo bistriti i proces se vratio u svoj normalni tijek. Danas je Uroboros 2020. jedno od naših najprodavanijih i najnagrađivanijih vina.“ ispričao je Trapan naglasivši kako se uvjerio da je za kvalitetu i okus vina bitan i datum punjenja vina u boce. „Ovo je punjeno baš u pravo vrijeme, a kao što sam rekao, danas je dobar dan za kušanje takvih vina“, dodao je, a mi smo s uživanjem pijuckali njihovu posebnu malvaziju.

„Kad smo počeli uzgajati lozu i proizvoditi vino po biodinamičkim principima, uglavnom smo kod kolega i mnogih drugih nailazili na podsmijeh. Međutim, taj se put pokazao ispravnim i smatram da je takav način proizvodnje, ne samo vina nego hrane općenito – budućnost. Invazivnom eksploatacijom, učestalim i prekomjernim tretiranjem kemijskim sredstvima te uzgojem bez poštivanja plodoreda i općenito bez poštivanja prirode, zemlja je u svijetu iscrpljena. Postala je jalova i uskoro iz nje ništa neće rasti, odnosno davati plodove.“ objasnila je Irena Šoštarić ukratko njihovu filozofiju o kojoj bi se dalo razgovarati satima.

Bruno Trapan i Irena Šoštarić

U međuvremenu, u čaše se točio macerat malvazije Istraditional 2018., tijekom čijeg kušanja je publika saznala odakle potječe istarska tradicija odležavanja vina u bačvama od akacije. „Tradicija potječe iz razdoblja kada je Istra bila pod vlašću Mlečana. Oni su obilno eksploatirali istarske resurse hrasta za izradu svojih brodova, te je svaka druga namjena bila strogo zabranjena. Za svaki posječeni hrast bilo je potrebno imati certifikat o prodaji Mletačkoj republici. Ali, bez obzira na sve zakone, u Istri je bilo sve manje hrasta, a vinari su bili prisiljeni pronaći zamjensku sirovinu za izradu bačvi, za što se akacija pokazala vrlo prikladnom.“ ispričala je Irena Šoštarić.

„Od 2008. godine intenzivno sam se družio s vinarima koji su odlučili raditi prirodna vina. To je u ono doba postalo pomodarstvo, a ja nisam tip koji će se, poput vojnika, uklopiti u većinu. Puno mi je godina trebalo da počnem proizvoditi jantarno vino, ali mislim da je ovo pun pogodak. U podrumu leži malo više od stotinu boca, a sljedeća berba takvog vina je ona iz 2022. godine. Naime, jantarna vina ne radimo svake godine, jer nam proizvodnju diktira priroda, a ona je, kao što znamo nepredvidiva i hirovita. Ovo vino je naš izričaj odležane, dugo macerirane malvazije i volimo reći da su naša vina elegantna, ali i prirodna iako se to u današnje vrijeme smatra oksimoronom. Naime, mnogi smatraju da biodinamika i elegancija u vinu ne idu zajedno.“ kazao je Bruno Trapan i najavio slijed crnjaka.

I dok su gosti kušali Irena’s Cab s oznakom AAC (All About Cabernet) čisti, precizni cabernet sauvignon iz 2019. godine, Bruno Trapan je napomenuo da je za njegovo nastajanje zaslužna Irena. „Ja sam bio samo ruke, fizički radnik, a cijela ideja i nit vodilja bile su Irenine.“, kazao  je.

Slijedio je the one, kupaža terena i syraha. „Ovo vino je napravljeno zahvaljujući mojoj tvrdoglavosti. Spojio sam dvije nespojive sorte: teran i syrah. Dvije sorte koje najviše volim, dvije sorte koje su svaka za sebe neukrotive i divlje, dovoljne same sebi. Ali, ja sam ih pripitomio i sada borave zajedno u boci i tvore ovo čudesno vino“, objasnio je Bruno Trapan ovo, za Istru krajnje neobično vino.

Kao i sva vina vinarije Trapan, tako i posljednje koje se kušalo te večeri ima svoju priču. „Kada mi je Irena ušetala u život, odlučio sam za nju napraviti nešto posebno i to od sorte syrah. Smijali su mi se kada sam ga sadio u vinograde čije tlo čini 70 posto mljevenog kamena. Oni koji se malo više razumiju u uzgoj loze, znaju da to nisu idealni uvjeti za rast ove sorte i većina je tvrdila da nema šanse da će syrah roditi, a kamoli da će se od njega moći napraviti dobro vino. Eh, tu sam se zainatio, napravio sam odlično vino i posvetio ga ljubavi svog života“, ispričao je priču o vinu Moia syrah iz 2017. godine, godine kada su se Bruno i Irena upoznali.

Bruno Trapan i Irena Šoštarić

Bila je to poseban večer, a atmosfera je bila ispunjena vinskim i ljubavnim pričama, dobrom energijom i pozitivnim mislima. Bruno i Irena su dokazali kako ljubav uistinu čini čuda, te (do)kazali kako iskrena biodinamika, doduše uz puno rada i truda u vinogradu, može dati precizna i sortna vina, bez pogrešaka koje se biodinamičarima često zamjeraju, te koja – ništa manje važno – imaju itekako dobru tržišnu prolaznost.

Vinariju Wine Station Trapan, smještenu u malom mjestu Šišan na jugu Istre, ciljano posjećuju putnici-namjernici iz cijelog svijeta, a pohvale nerijetko dobivaju i od zahtjevnih Francuza poznatih po tome što „priznaju“ samo francuska vina. Svakako navratite, a dočekat će vas uvijek nasmijani Irena Šoštarić, Bruno Trapan, njihove četiri djevojčice i čak devetnaest pasa.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić i Irena Lučić

Na Vinskoj shpitzi plavci osvojili Zagrepčane

Na protekloj Vinskoj shpitzi u zagrebačkom diWine Baru vinoljupcima su se predstavili vinari Pelješca i Komarne te vina sa dva susjedna, srodna, a ipak po mnogočemu različita vinogorja. Tom je prigodom okupljenim predstavnicima medija, vinskim profesionalcima, kao i ljubiteljima dobre kapljice predstavljena i manifestacija Dani otvorenih podruma, koja se na Pelješcu tradicionalno održava svakog prvog vikenda u prosincu – i tako već šesnaest godina.

„Vinska shpitza je manifestacija koja se u diWine Baru održava jedan do dva puta mjesečno, a svaki puta stavlja u fokus neku drugu vinsku destinaciju, stvarajući tako ne samo priliku za uživanje u dobrom vinu, već i snažan edukativni moment.“ – objašnjava vlasnica bara Irena Lučić.

„Posjetitelji Shpitze s lakoćom pamte vinarije, autohtone i tipične sorte, pa čak i značajne položaje, kada te informacije dobiju izravno od vinara, paralelno kušajući vina. Samim time raste i njihova vinska znatiželja kao i potreba da pobliže upoznaju, pa čak i posjete destinaciju iz koje dolazi vino koje im se toliko sviđa. Stoga zahvaljujem Turističkoj zajednici Dubrovačko-neretvanske županije na ovoj krasnoj suradnji, kao i na prilici da udružimo snage u predstavljanju ovih važnih vinskih destinacija Zagrebu i Zagrepčanima.“ – nastavila je Lučić

U diWine Baru se tako predstavilo ukupno devet peljeških vinarija – Marlais, Putniković, Pelješki vrhovi, Edivo, Bezek, Matuško, Matković, Violić i Jurović, te dvije vinarije iz Komarne – Opus i Terra Madre. U ponudi vina, očekivano, prevladavali su plavci – hrvatska najznačajnija crna sorta, ujedno i autohtona, koja upravo na području Dubrovačko-neretvanske županije daje najbolje rezultate.

Vina Marlais i Matuško.

Pelješko vinogorje jedno je od tradicionalnih, te svakako jedno od najznačajnijih vinogorja u cijeloj Hrvatskoj. Obuhvaća oko 850 ha pod nasadima vinove loze, od čega čak 90% otpada na plavac mali, no ipak s tendencijom povećanja nasada bijelih sorti (također autohtonih rukatca, pošipa i grka) u posljednjih nekoliko godina – s ciljem pružanja adekvatnog odgovora na zahtjeve tržišta koje sve više traži laganija, svježa vina.

Vina Opus

Na Pelješcu djeluje oko sedamdeset proizvođača vina, nekada udruženih u poljoprivredne zadruge, a danas sve odvažnijih u stvaranju vlastitih vinskih brendova. Valja istaknuti i dva vrlo značajna položaja – Dingač (45ha) i Postup (60ha), pri čemu je Dingač ujedno i najstariji Hrvatski vinski položaj pod zaštitom, zaštićen davne 1964. godine u Ženevi.

Vina Matković

Za razliku od Pelješca, Komarna – s koje pogled puca upravo na ovaj najjužniji hrvatski poluotok, kao i na reprezentativni Pelješki most – najmlađe je hrvatsko vinogorje. Nastalo je zahvaljujući dosezima moderne tehnologije – konkretno, tehnici melioracije krša – koja je omogućila da se na kamenoj podlozi dobije savršeno tlo za uzgoj vinove loze. Komarna broji svega sedam vinarija, čija vina kvalitetom nimalo ne zaostaju za pelješkim susjedima, udruženih oko ideje ekološke proizvodnje – vrlo značajnog trenda za budućnost vinogradarstva.

Slobodan Rosić i Vina pelješki vrhovi

„Vinari udruženi u udruge Plavac mali i Pelješki vinski puti već dugi niz godina promoviraju vinski turizam poluotoka, stvarajući tako brend Pelješca kao nezaobilazne vinske destinacije kako za domaće, tako i za strane turiste.“ – istaknuo je legendarni promotor plavca malog Slobodan Rosić, koji je ujedno i organizator manifestacije Dani otvorenih podruma.

Otvoreni podrumi na rasporedu od 1. do 3. prosinca 2023. Riječ je o trodnevnom slavlju u čast plavca malog – sorti koja je prehranila mnoge generacije vinara, te koja je Hrvatsku dovela na vinsku mapu svijeta i tamo je desetljećima i – održala. Neka vam stoga Pelješac ne bude predaleko početkom prosinca, jer riječ je uistinu o manifestaciji koju vrijedi posjetiti. Više informacija o Danima otvorenih podruma saznajte na linku. Živjeli!

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić, arhiva Udruge Plavac mali i Pelješki vinski puti

Martin Albus: vrhunski okusi Orahovice

U srcu Orahovice, poznate po svojoj bogatoj vinskoj povijesti, otkrili smo pravo blago – brand Martin Albus koji polako ali sigurno osvaja srca vinoljubaca. Vina iz linije Martin Albus kušali smo na posljednjem Vinskom čvenku u diWine Baru gdje je predstavnica vinarije Anita Tepeš, u društvu vlasnice bara Irene Lučić, predstavila pet etiketa s prestižnih položaja.

Anita Tepeš i Irena Lučić

Interaktivna vinska prezentacija omogućila je okupljenim ljubiteljima vina kušanje četiri etikete Martin Albus: Silvanac zeleni, Grand cuvée, Rosé i Frankovku, te kasnu berbu Jezerac iz redovne linije PP Orahovica. Svako vino pričalo je priču o terroiru, o vinogradima koji su njegov dom, o suncu i kiši koji su oblikovali njegov karakter, ali i o slavonskoj nadaleko poznatoj gostoljubivosti.

Silvanac zeleni, sa osvježavajućim notama jabuke i vinogradarske breskve, bio je istinsko osvježenje za naše nepce i s pravom nosi titulu perjanice vinarije. Grand cuvée, sa svojim bogatim aromama dobivenim odležavanjem čak 12 mjeseci u drvetu, pobudio je naša čula, dok nas je Rosé svojom snažno ružičastom bojom i voćnim aromama vratio u ljetnu bezbrižnost.

Frankovka, vino s karakterističnim crvenim voćnim notama, pokazala je kompleksnost i dubinu koja se rijetko sreće, pa nas ne čudi osvojeno zlato na prošlogodišnjem Mundus Vini ocjenjivanju. Sva vina bila su praćena malim sljubljenim zalogajima koje je kreiralo osoblje diWine Bara, a koji su pokazali kako se ovaj bar sa svojim maštovitim zalogajima i Create-A-Plate platama sve više okreće prema dobroj hrani.

Posljednje vino – kasnu berbu Jezerac – publika je morala „zaslužiti“ na način da opiše svoj „prvi čvenk“ sa izmišljenim plemićem Martinom Albusom. Nizali su se vrlo kreativni scenariji, a najzanimljiviji je ipak ponudila Milica Šundov, vlasnica Milyfood bloga koja je detaljno opisala eno-gastro doživljaje s orahovačkim plemićem i time osvojila nagradnu butelju vina.

Anita Tepeš i Milica Šundov

No, vrijeme je da ispričamo priču o nazivu brenda! Iako na prvi pogled zvuči kao ime i prezime, riječ je o dva orahovačka prestižna položaja – Martin i Albus – na kojima su obnovljeni nasadi vinove loze. Sva vina rade se na single vineyard principu, a namijenjena su publici koja je spremna istraživati nove vinske okuse. Ipak, sami nazivi položaja dobili su nazive po Martinu Nagyju, orahovačkom plemiću koji je krajem 19. stoljeća bio vlasnik prvog vinskog podruma u tome kraju, a u kojem je stvarao i čuvao – najbolju frankovku. G. Albus je pak vinogradar koji je brinuo o tim vinogradima.

Ono što nas je oduševilo nije bila samo izvrsnost vina, već sjajan omjer cijene i kvalitete, koji uistinu predstavlja izvrsnu vrijednost za novac. Martin Albus nije samo brend, to je priča o ljubavi prema vinogradima i tradiciji iz koje ova vina dolaze. Orahovica, s svojim blagotvornim klimatskim uvjetima i plodnom zemljom, stvara idealno okruženje za uzgoj grožđa najviše kvalitete, a Martin Albus je prava manifestacija tog potencijala.

Na Vinskom čvenku, oduševljena publika nije samo kušala vrhunska vina, već je i dijelila smijeh, priče i trenutke radosti. Jer – vino povezuje.

Tekst: Irena Lučić

Foto: Domagoj Karačić i Sunčana Barušić

Na Vinskoj Shpitzi vrhunska vina vinara Labinštine oduševila zagrebačku publiku

Zagrebački diWine Bar u suradnji s Turističkom zajednicom grada Labina bio je domaćin večeri posvećenoj vinima Labinštine. Događaj je privukao pažnju brojnih predstavnika medija i zaljubljenika u vino, koji su poželjeli saznati više o vinima istočne obale Istre te istražiti okuse i mirise ove vinske mikro-regije, koja je u snažnom usponu.

Astrid Glavičić, Irena Lučić i Valter Licul

Na Shpitzi se predstavilo ukupno šest vinarija labinskoga kraja okupljenih u Udruzi vinara i vinogradara Labinštine „Trs“. Posjetitelji su tako mogli kušati vrhunska „Vina z Kukurini“ obitelji Baćac koja se ponosi s četiri generacije vinarstva, potom vina Juričić koja nastaju već 13 godina u naselju Bartići, vina obitelji Kos, proizvode vinarije Prskalo čija je priča započela još 30-ih godina prošloga stoljeća, kao i proizvode mlade vinarije Fuhtar iz Nedešćine, iza koje je stoljetna tradicija vinarstva te odlična vina Vosilla iz Vozilići.

Vina Fuhtar – Malvazija odležana na dnu mora

„Udruga vinara Labinštine Trs osnovana je prije sedam godina. Tada nas je bilo 13 na osnivačkoj skupštini, a danas već brojimo 30 članova. Također, u tom trenutku, prije sedam godina, bilo je samo pet etiketa na tržištu, a sada ih imamo 12 s područja Labinštine. Cilj osnivanja naše udruge je, naravno, promocija vina, vinara i naše Labinštine koja je, nažalost, nekako uvijek izuzeta sa svih vinskih karata, jer se uvijek priča o zapadnoj i središnjoj Istri. Znamo da imamo jako dobrih vina u našim konobama tako da je i osnivanje naše udruge potaknulo male vinare da krenu ozbiljnijim koracima, povećaju proizvodnju i kvalitetu vina i da hrabro stanu na komplicirano tržište vinarstva u Hrvatskoj koje je sve veće i gušće“, rekao je predsjednik Udruge vinara i vinogradara Labinštine TRS Valter Licul.

Vina Kos

Kvalitetu Labinskih vina prepoznala je i struka, o čemu svjedoče brojna odličja sa prestižnih domaćih i međunarodnih ocjenjivanja poput Decantera, Concours Mondiala, Vinistre i Vina od davnina.

Lari Juričić, vina Juričić

Vinari Labinštine itekako su pokazali svoje vinsko umijeće. Na Vinskoj shpitzi okupljeni vinoljupci mogli su kušati mlade i odležane malvazije, terane – sorte tipične za istarski terroir, ali i nagrađivane pjenušce, vina potopljena pod morem, međunarodne sorte poput chardonnaya i merlota te sjajne muškate koji su naročito oduševili ljubitelje vina sa ostatkom šećera. Divnu večer upotpunila je živa jazz glazba talentirane mlade klarinetistice Blanke Marije Car, stvarajući savršenu atmosferu za uživanje u vinima.

Vina Baćac

“Vinska Shpitza je koncept sastavljen od niza malih vinskih kušaonica, koje u fokus stavljaju određenu vinsku regiju ili destinaciju. Na taj način, osim uživanja u vinu, posjetitelji na nenametljiv način prolaze i kroz svojevrsnu edukaciju o vinima. Naime, na tako usko fokusiranim prezentacijama, sa svega šest do osam vinara, lako je zapamtiti autohtone i tipične sorte nekog kraja, dok kroz razgovor sa vinarima posjetitelji mogu saznati detaljne informacije o proizvodnji vina, uzgajanim sortama, te tradiciji vinogradarstva određenog kraja“ – pojasnila je Irena Lučić, voditeljica diWine Bara i vinska promotorica.

Andrej i Jelena Prskalo

„Izuzetno nam je drago da imamo priliku predstaviti našu destinaciju i vinare naše Labinštine u Zagrebu. Nalazimo se na istočnoj obali Istre i posljednjih nekoliko godina uspješno surađujemo s vinarima Labinštine na brojnim manifestacijama na području Labina i Rapca, ali jednako tako želimo doći do izražaja u cijeloj Hrvatskoj, jer labinska vina to zaslužuju“, izjavila je direktorica Turističke zajednice grada Labina Astrid Glavičić.

Vina Vosilla

Prisutni ljubitelji dobre kapljice složili su se kako je Labin, sa svojim sve boljim vinima, zaslužio veću pozornost eno-gastro scene. Ne pretjerujemo previše kada kažemo kako je Labinština nova zvijezda na – zvijezdama ionako bogatom – istarskom vinskom nebu te svakako preporučujemo posjet ovoj, za sad još pomalo skrivenoj, vinskoj destinaciji.

 

Foto: Ognjen Karabegović, Irena Lučić i Sunčana Barušić

diWine bar proslavio prvi rođendan i najavio suradnje sa Darkom Lugarićem, Željkom Suhadolnikom i Enosophiom

U proteklih godinu dana, diWine bar smješten nedaleko Britanca, postao je popularno odredište zagrebačkih vinoljubaca, ali i brojnih turista u potrazi za vođenim prezentacijama i autohtonim vinskim sortama, koje su okosnica vinske karte ovog vinskog bara.

„Naša prva godina bila je izazovna na mnogo načina, doživjeli smo najbolje i najgore od ugostiteljstva.“ – kazala je vlasnica bara Irena Lučić prilikom male medijske konferencije upriličene povodom proslave prvog rođendana bara.

Irena Lučić

Koncept sa kojim smo startali, a koji se bazira na isključivo hrvatskim vinima, malim boutique vinarijama, autohtonim sortama, te pretežno organskim i biodinamičkim proizvođačima pokazao se kao dobra priča. Sva vina točimo na čaše, a broj vinskih etiketa sa početnih petnaest porastao je na dvadeset i šest. Zbog lokacije koja nema tu sreću da se nalazi u žiži ugostiteljskih i turističkih kretanja, odlučili smo polako i sigurno stvarati svoju vinsku publiku, kreirajući za njih ne samo ugodnu atmosferu, već i sadržaje vezane za vino i vinsku kulturu. Sada, nakon godinu dana, mogu reći da smo se pretvorili u pravi mali event-centar u kojem gotovo da nema dana u tjednu bez nekog vinskog događanja.“ – nastavila je Lučić.

Tako su u proteklih 365 dana u diWineu održane četiri Vinske shpitze, šest vinskih radionica, pet Glazbi iz dekantera (pod sjajnim vodstvom glazbenog urednika Kornelija Hećimovića), četiri Vinska čvenka… Petkom ovo cool mjesto dodatno živne uz zvuke jazz i blues svirke, dok su srijede predviđene za mindfulness druženja koja uz dobru kapljicu omogućuju podizanje kvalitete života. Pokrenut je i diWine Club, namijenjen vinskim entuzijastima i redovnim gostima bara, koji omogućuje sudjelovanje na vinskim radionicama, prezentacijama i kušaonicama po iznimno popularnoj cijeni.

Glazba iz dekantera

Sva ova događanja povezuje – jasno – izvrsno vino. Iz diWinea poručuju kako su neizmjerno zahvalni svim vinarima koji su ih pratili u ovoj prvoj i najtežoj godini poslovanja, a čija se vina svakodnevno (i sve više toče na čaše): Anđelini, Bačić, Glavica, Klet Romić, Opus, Fiolić, Jakovac, Bedalov, Poletti, Bolfan, Zigante, Lovrec, Rogić, Cmrečnjak, Šain-Marelić i Enosophia.

Za budućnost diWine ima velike planove. Najavili su veći fokus na hranu, te je na okupljanju premijerno predstavljen Create-A-Plate koncept, koji je, koliko znamo, jedinstven u Hrvatskoj. Ovaj jednostavni, no vrlo inovativni model omogućuje gostima bara da sami dizajniraju svoju sirno-mesnu platu i na taj način konzumiraju proizvode koji najviše odgovaraju izabranom vinu, ali i njihovim zdravstvenim, okusnim i dobnim preferencijama. Hrana koja se nalazi u ponudi dolazi u malim pakiranjima od 80-150 grama, pa je tako već za cijenu od 25-30EUR moguće kreirati bogatu platu po vlastitom ukusu.

Ovu ideju prepoznali su partneri diWine bara – brendovi Dobro i The Meat. Riječ je o kvalitetnim domaćim proizvođačima suhomesnatih proizvoda, među kojima se ističu izvrstan pršut kao i sve popularniji proizvodi od crne slavonske svinje. Uz njih, Create-A-Plate koncept „začinjen“ je slatkim delikatesama OPG Vila Pelješca (ručno rađeni džemovi od grožđa pošipa i plavca malog), te Šinjorina smokva, 100% ekološko, ukuhano voće bazirano na isključivo jednom sastojku. Paletu okusa zaokružuju „kućni“, ručno rađeni namazi LaTegla koji su, zbog ograničenog roka trajanja, u diWine ponudi dostupni od četvrtka do subote, a baziraju se na svježim, ekološkim i sezonskim namirnicama.

Pekmezi iz OPG-a Šinjorina Smokva

Iz diWine bara ističu kako je sva vina, kao i spomenute proizvode Dobro, Pelješka vila, Šinjorina smokva i LaTegla moguće kupiti u pop-up shopu po trgovačkim cijenama, a od listopada će ukusne Create-A-Plate plate i prateća im vina biti dostupni putem Wolt dostave. „Željeli smo ponuditi brzo i ukusno rješenje za situacije kada imate kućne proslave ili vam stignu nenadani gosti. Lijepo aranžirane plate za koje sami birate sastojke i savršeno rashlađeno vino stižu na vaš kućni prag u roku 20-30 minuta, bez prethodnog plaćanja, rezervacija, dogovora i gnjavaža.“ – poručuju iz diWine bara.

Džemovi od pošipa i plavca iz OPG-a Vila Pelješca

Osim hrane, vlasnica bara Irena Lučić istaknula je kako je iznimno ponosna na dogovorene suradnje sa vinskim profesionalcima, koji će zasigurno u diWine dovesti i najzahtjevniju vinsku publiku. Jedna od suradnji je ona sa poznatim sommelierom Darkom Lugarićem, koji će već 19. listopada održati prvu sortnu radionicu na temu „Pošip“. Kreću i Game of Wines pod vodstvom vinske entuzijastice Vlaste Pirnat, a riječ je o zabavnim vinskim kvizovima kojima se umom i okusom „teleportirate“ u različite hrvatske vinarije dok fizički uživate u ugodnom ambijentu bara.

Ivana Pranjić i Darko Lugarić

Portal diWine Croatia bogatiji je pak za sjajnu suradnju sa najvećim hrvatskim vinskim perom Željkom Suhadolnikom – popularni blog „Suhi u čaši“ od sada će se redovno objavljivati na www.diwinecroatia.com.hr a u posebnoj rubrici bit će objavljeni aktualni, ali i neki stariji tekstovi vrijedni ponovnog čitanja. Također, dogovorena je suradnja sa vinskom kućom Enosophia, pa će tako svakog prvog petka u mjesecu posjetitelji bara moći uživati u promo kombinacijama butelja+plata po popularnim cijenama.

U planu su i brojna druga događanja koja spajaju vino sa umjetnošću, književnošću, kulturom, ljepotom, modom i putovanjima. „Iako definicija kaže da je vino prehrambeni proizvod, osobno smatram da je vino – društveni događaj!“ – u šali objašnjava Irena Lučić i nastavlja: „Ljubav prema vinu potiče nas na uživanje u životu i time kreira svojevrsni lifestyle koji stvara iskustva koja nas oplemenjuju i obogaćuju. Ukusna, zdrava i lijepo aranžirana hrana, dobra fotka, ugodan prostor, pogled na umjetničko djelo, odlomak knjige, pjesma, vinski koktel s dragom prijateljicom ili pak topli čaj u našem baru, u koji možete doći sa svojim kućnim ljubimcem… sve su to mali luksuzi koje si gotovo svatko može priuštiti, a koji u užurbanom ritmu svakodnevice predstavljaju mogućnost da se sastanemo sami sa sobom i uživamo u sadašnjem trenutku.“

diWine bar dio je inicijative diWine project koja od 2014. godine sustavno promovira vino i vinsku kulturu, hrvatske autohtone sorte te organski i biodinamički pristup vinarstvu. Više o svemu saznajte na www.diwine.com.hr ili zapratite njihove Facebook, Instagram i LinkedIN profile.

Foto: Irena Lučić, Marinko Petković, Marko Čolić i Sunčana Barušić

U diWine baru održana promocija knjige Znanost i umjetnost doživljaja hrane

U zagrebačkom diWine baru, više od 50 zaljubljenika u gastronomiju i umjetnost hrane okupilo se kako bi sudjelovalo na predstavljanju knjige Znanost i umjetnost doživljaja hrane, autorice dr. sc. Daniele Angeline Jelinčić. Događanje je podržala jedna od najstarijih hrvatskih vinarija Kutjevo d.d., a program je dodatno obogaćen živom gitarskom glazbom u izvedbi jazz virtuoza Darka Gulića Gule. Posebni gost večeri bio je poznati kuhar David Skoko, Ribarev sin, koji je za knjigu napisao predgovor.

Nakon uvodnog, prezentacijskog dijela večeri u kojem su sudjelovali Irena Lučić, vlasnica diWine bara kao moderatorica, te dr. Jelinčić i chef Skoko kao svojevrsni panelisti, prisutni su imali prilike uživati u finim zalogajima koje je prema načelima iz knjige pripravila sama autorica, te u čak tri vrhunske Kutjevo etikete: pjenušcu Maximo, graševini Vinkomir i Crnom pinotu iz linije De Gotho.

Vina je ukratko predstavio Matko Kovačić, predstavnik vinarije, istaknuvši kako je kušana graševina Vinkomir svojevrsna premijera, obzirom da je riječ o etiketi koja se na tržištu nalazi svega dva mjeseca, a dolazi u single vineyard varijanti, sa vrhunskog istoimenog položaja te je upravo dan prije promocije osvojila zlato na prestižnom ocjenjivanju Mundus Vini.

Daniela Angelina Jelinčić, David Skoko i Irena Lučić

Chef David Skoko u razgovoru je istaknuo koliko ga je knjiga oduševila. „Volio bih da sam jedan ovakav priručnik imao u svojim počecima. Tada ne bih napravio mnoge pogreške koje sam, eto, naučio na teži način, kroz životnu školu. Nije bilo jednostavno uklopiti moju ambiciju u zadani okvir malog obiteljskog restorana, koji se svodio na to kako što bolje prodati netom ulovljenu kašetu ribe. Kroz kuharsku sam praksu i sam došao do brojnih zaključaka koje Daniela navodi u knjizi i smatram kako bi svatko tko se, profesionalno ili amaterski zanima za gastronomiju trebao kod kuće imati svoj primjerak ove knjige.“ – kazao je Skoko

David Skoko

Nastavak večeri protekao je u ugodnoj atmosferi, uz potpisivanje knjige i zvuke jazza. Ukupnom dojmu svakako je pridonio ugodan ambijent diWine bara koji se etablirao među zagrebačkim ljubiteljima vrhunske kapljice kao mjesto koje nudi jedinstvenu kombinaciju vinskog užitka, gastronomskih delicija i umjetničke atmosfere, te je često domaćin događanjima koja slave gastronomiju i kulturu hrane.

Knjiga Znanost i umjetnost doživljaja hrane je znanstveno-popularno djelo koje ima za cilj objasniti načela stvaranja doživljaja pomoću svih osjeta. Temelji se na tehnikama ekonomije doživljaja kao suvremenog pristupa izgradnji publike u gastronomiji, kulturi i turizmu te postizanja psihološkog         zadovoljstva konzumenata kroz primjenjiva znanja.

Pored uvodnog, knjiga sadrži pet glavnih poglavlja. Prvo poglavlje nosi naslov Hrana u ekonomiji doživljaja i objašnjava osnovna načela stvaranja doživljaja pružajući tako znanstveno utemeljenje za daljnju razradu teme. U drugom poglavlju naslova Veza mozak – hrana opisano je svih pet osjetila i njihovo funkcioniranje kroz vezu s mozgom.

Kreiranje gastronomskog doživljaja naslov je trećeg poglavlja, koje pruža konkretne naputke za stvaranje doživljaja kroz pojedine osjete, odnosno kroz višeosjetilne podražaje. Četvrto poglavlje naslova Hrana i identitet naglašava njihovu snažnu povezanost, a što se razrađuje kroz sljedeće pod-teme: hrana kao brend, gastrodiplomacija, te hrana i turizam. Posljednje, peto poglavlje, posvećeno je temi Hrana i umjetnost, a temu predstavlja kroz dvostruku prizmu: hrana u umjetnosti odnosno hrana kao umjetničko djelo.

Svakako je riječ o djelu koje se ne čita samo jednom, već o svojevrsnom priručniku kojem se gastro profesionalci, ali i entuzijasti uvijek mogu vratiti u potrazi za odgovorima i boljim razumijevanjem teme. Okupljeni sudionici prezentacije svakako su toga svjesni te se tijekom večeri tražila knjiga više, naročito iz razloga što je uz promo cijenu i potpisani primjerak to bila i prilika za razgovor uživo s autoricom. Izniman interes za tematiku knjige dokazuje koliko je važno razumjeti znanost i umjetnost hrane u današnjem svijetu gastronomije.

Dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić

Dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić priznata je stručnjakinja u području kulturnog turizma. Njen rad istražuje spoj znanosti i umjetnosti u svijetu hrane i pića, a knjiga Znanost i umjetnost doživljaja hrane predstavlja njeno najnovije djelo u kojem dijeli svoje duboko znanje s čitateljima.

Foto: Tonka Hohnjec, Irena Lučić, i Sunčana Barušić

Najbolje ljeto uz ritmove reggea i Stručić vina

Obitelj Stručić njeguje vinograde iz kojih će pretočiti svoja srca u boce“. U ovu izjavu uistinu su nas uvjerili Sanja i Tomislav Stručić na nedavno održanoj glazbeno-vinskoj prezentaciji Glazba iz dekantera u diWine Baru.

Sanja i Tomislav Stručić

Pod vodstvom Kornelija Hećimovića, koji je Stručić vina sljubio s glazbenim naslijeđem Boba Marleya, zaključili smo kako su upravo reggae i Stručić vina najbolja kombinacija za ljeto.

Uvodni pjenušac Stručić Blanc de blancs, napravljen – podrazumijeva se – od sorte chardonnay, u kombinaciji sa reggae taktovima hita No Woman No Cry odmah je goste ubacio u vibru ljetne bezbrižnosti.

Uslijedila je Graševina 2021 u kombinaciji sa „zagorskim kanapeima“ – mini sendvičima sa svinjskom masti i orasima, a na vrhuncu večeri paralelno se kušalo dva godišta Rajnskog rizlinga – iz 2019. (odležavan u hrastu) i 2021. u kombinaciji s kockama od grisa s mladim lukom i prženom pancetom i preljevom od vrhnja i cikle.

Usprkos „dubinskoj analizi“ nikako se nije moglo odlučiti koji je bolji, zbog čega su se gosti iskreno, trenutak i zabrinuli. No tada se sa zvučnika začulo „Don’t worry about a thing, ’cause every little thing’s gonna be alright…“, pa se odlučilo poslušati savjet tri male ptice i kušati novo vino – završni Muškat žuti (2022.) kojeg se pijuckalo uz štrudlu od jabuke.

Uz sve kušane delicije, Kornelije je goste vješto proveo kroz glazbeno nasljeđe Boba Marleya, ponajviše biranim glazbenim brojevima, a i ponekom showbizz trivijom… Pa se tako doznalo,   primjerice, kako Bob Marley ima preko 30-ero djece (wow!) a Kornelije je pustio i trailer kojim se najavljuje film o Marleyjevom životu One Love.

Ivana Pranjić i Darko Lugarić

Valja ipak napomenuti kako iza ovih „bezbrižnih“ vina stoje itekako veliki trud i rad. To potvrđuju ovogodišnja Decanterova brončana priznanja, dobivena upravo za kušanu Graševinu i Muškat žuti, koja su zasluženo pristigla u vrijedne ruke ove ludbreške obiteljske vinarije.

Sanja i Tomislav Stručić

Vina Stručić prava su vrijednost za novac, pa ako želite da se i vaš novčanik osjeća bezbrižno dok vi pijuckate izvrsna vina uz reggae svakako prije godišnjeg potegnite do Ludbrega, razgledajte šarmantnu vinariju i opskrbite se dostatnim količinama.

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić, Ivana Pranjić, arhiva vinarije Stručić