Arhiva oznaka za: Irena Lučić

Na Vinskoj shpitzi plavci osvojili Zagrepčane

/u /od

Na protekloj Vinskoj shpitzi u zagrebačkom diWine Baru vinoljupcima su se predstavili vinari Pelješca i Komarne te vina sa dva susjedna, srodna, a ipak po mnogočemu različita vinogorja. Tom je prigodom okupljenim predstavnicima medija, vinskim profesionalcima, kao i ljubiteljima dobre kapljice predstavljena i manifestacija Dani otvorenih podruma, koja se na Pelješcu tradicionalno održava svakog prvog vikenda u prosincu – i tako već šesnaest godina.

„Vinska shpitza je manifestacija koja se u diWine Baru održava jedan do dva puta mjesečno, a svaki puta stavlja u fokus neku drugu vinsku destinaciju, stvarajući tako ne samo priliku za uživanje u dobrom vinu, već i snažan edukativni moment.“ – objašnjava vlasnica bara Irena Lučić.

„Posjetitelji Shpitze s lakoćom pamte vinarije, autohtone i tipične sorte, pa čak i značajne položaje, kada te informacije dobiju izravno od vinara, paralelno kušajući vina. Samim time raste i njihova vinska znatiželja kao i potreba da pobliže upoznaju, pa čak i posjete destinaciju iz koje dolazi vino koje im se toliko sviđa. Stoga zahvaljujem Turističkoj zajednici Dubrovačko-neretvanske županije na ovoj krasnoj suradnji, kao i na prilici da udružimo snage u predstavljanju ovih važnih vinskih destinacija Zagrebu i Zagrepčanima.“ – nastavila je Lučić

U diWine Baru se tako predstavilo ukupno devet peljeških vinarija – Marlais, Putniković, Pelješki vrhovi, Edivo, Bezek, Matuško, Matković, Violić i Jurović, te dvije vinarije iz Komarne – Opus i Terra Madre. U ponudi vina, očekivano, prevladavali su plavci – hrvatska najznačajnija crna sorta, ujedno i autohtona, koja upravo na području Dubrovačko-neretvanske županije daje najbolje rezultate.

Vina Marlais i Matuško.

Pelješko vinogorje jedno je od tradicionalnih, te svakako jedno od najznačajnijih vinogorja u cijeloj Hrvatskoj. Obuhvaća oko 850 ha pod nasadima vinove loze, od čega čak 90% otpada na plavac mali, no ipak s tendencijom povećanja nasada bijelih sorti (također autohtonih rukatca, pošipa i grka) u posljednjih nekoliko godina – s ciljem pružanja adekvatnog odgovora na zahtjeve tržišta koje sve više traži laganija, svježa vina.

Vina Opus

Na Pelješcu djeluje oko sedamdeset proizvođača vina, nekada udruženih u poljoprivredne zadruge, a danas sve odvažnijih u stvaranju vlastitih vinskih brendova. Valja istaknuti i dva vrlo značajna položaja – Dingač (45ha) i Postup (60ha), pri čemu je Dingač ujedno i najstariji Hrvatski vinski položaj pod zaštitom, zaštićen davne 1964. godine u Ženevi.

Vina Matković

Za razliku od Pelješca, Komarna – s koje pogled puca upravo na ovaj najjužniji hrvatski poluotok, kao i na reprezentativni Pelješki most – najmlađe je hrvatsko vinogorje. Nastalo je zahvaljujući dosezima moderne tehnologije – konkretno, tehnici melioracije krša – koja je omogućila da se na kamenoj podlozi dobije savršeno tlo za uzgoj vinove loze. Komarna broji svega sedam vinarija, čija vina kvalitetom nimalo ne zaostaju za pelješkim susjedima, udruženih oko ideje ekološke proizvodnje – vrlo značajnog trenda za budućnost vinogradarstva.

Slobodan Rosić i Vina pelješki vrhovi

„Vinari udruženi u udruge Plavac mali i Pelješki vinski puti već dugi niz godina promoviraju vinski turizam poluotoka, stvarajući tako brend Pelješca kao nezaobilazne vinske destinacije kako za domaće, tako i za strane turiste.“ – istaknuo je legendarni promotor plavca malog Slobodan Rosić, koji je ujedno i organizator manifestacije Dani otvorenih podruma.

Otvoreni podrumi na rasporedu od 1. do 3. prosinca 2023. Riječ je o trodnevnom slavlju u čast plavca malog – sorti koja je prehranila mnoge generacije vinara, te koja je Hrvatsku dovela na vinsku mapu svijeta i tamo je desetljećima i – održala. Neka vam stoga Pelješac ne bude predaleko početkom prosinca, jer riječ je uistinu o manifestaciji koju vrijedi posjetiti. Više informacija o Danima otvorenih podruma saznajte na linku. Živjeli!

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić, arhiva Udruge Plavac mali i Pelješki vinski puti

Martin Albus: vrhunski okusi Orahovice

/u /od

U srcu Orahovice, poznate po svojoj bogatoj vinskoj povijesti, otkrili smo pravo blago – brand Martin Albus koji polako ali sigurno osvaja srca vinoljubaca. Vina iz linije Martin Albus kušali smo na posljednjem Vinskom čvenku u diWine Baru gdje je predstavnica vinarije Anita Tepeš, u društvu vlasnice bara Irene Lučić, predstavila pet etiketa s prestižnih položaja.

Anita Tepeš i Irena Lučić

Interaktivna vinska prezentacija omogućila je okupljenim ljubiteljima vina kušanje četiri etikete Martin Albus: Silvanac zeleni, Grand cuvée, Rosé i Frankovku, te kasnu berbu Jezerac iz redovne linije PP Orahovica. Svako vino pričalo je priču o terroiru, o vinogradima koji su njegov dom, o suncu i kiši koji su oblikovali njegov karakter, ali i o slavonskoj nadaleko poznatoj gostoljubivosti.

Silvanac zeleni, sa osvježavajućim notama jabuke i vinogradarske breskve, bio je istinsko osvježenje za naše nepce i s pravom nosi titulu perjanice vinarije. Grand cuvée, sa svojim bogatim aromama dobivenim odležavanjem čak 12 mjeseci u drvetu, pobudio je naša čula, dok nas je Rosé svojom snažno ružičastom bojom i voćnim aromama vratio u ljetnu bezbrižnost.

Frankovka, vino s karakterističnim crvenim voćnim notama, pokazala je kompleksnost i dubinu koja se rijetko sreće, pa nas ne čudi osvojeno zlato na prošlogodišnjem Mundus Vini ocjenjivanju. Sva vina bila su praćena malim sljubljenim zalogajima koje je kreiralo osoblje diWine Bara, a koji su pokazali kako se ovaj bar sa svojim maštovitim zalogajima i Create-A-Plate platama sve više okreće prema dobroj hrani.

Posljednje vino – kasnu berbu Jezerac – publika je morala „zaslužiti“ na način da opiše svoj „prvi čvenk“ sa izmišljenim plemićem Martinom Albusom. Nizali su se vrlo kreativni scenariji, a najzanimljiviji je ipak ponudila Milica Šundov, vlasnica Milyfood bloga koja je detaljno opisala eno-gastro doživljaje s orahovačkim plemićem i time osvojila nagradnu butelju vina.

Anita Tepeš i Milica Šundov

No, vrijeme je da ispričamo priču o nazivu brenda! Iako na prvi pogled zvuči kao ime i prezime, riječ je o dva orahovačka prestižna položaja – Martin i Albus – na kojima su obnovljeni nasadi vinove loze. Sva vina rade se na single vineyard principu, a namijenjena su publici koja je spremna istraživati nove vinske okuse. Ipak, sami nazivi položaja dobili su nazive po Martinu Nagyju, orahovačkom plemiću koji je krajem 19. stoljeća bio vlasnik prvog vinskog podruma u tome kraju, a u kojem je stvarao i čuvao – najbolju frankovku. G. Albus je pak vinogradar koji je brinuo o tim vinogradima.

Ono što nas je oduševilo nije bila samo izvrsnost vina, već sjajan omjer cijene i kvalitete, koji uistinu predstavlja izvrsnu vrijednost za novac. Martin Albus nije samo brend, to je priča o ljubavi prema vinogradima i tradiciji iz koje ova vina dolaze. Orahovica, s svojim blagotvornim klimatskim uvjetima i plodnom zemljom, stvara idealno okruženje za uzgoj grožđa najviše kvalitete, a Martin Albus je prava manifestacija tog potencijala.

Na Vinskom čvenku, oduševljena publika nije samo kušala vrhunska vina, već je i dijelila smijeh, priče i trenutke radosti. Jer – vino povezuje.

Tekst: Irena Lučić

Foto: Domagoj Karačić i Sunčana Barušić

Na Vinskoj Shpitzi vrhunska vina vinara Labinštine oduševila zagrebačku publiku

/u /od

Zagrebački diWine Bar u suradnji s Turističkom zajednicom grada Labina bio je domaćin večeri posvećenoj vinima Labinštine. Događaj je privukao pažnju brojnih predstavnika medija i zaljubljenika u vino, koji su poželjeli saznati više o vinima istočne obale Istre te istražiti okuse i mirise ove vinske mikro-regije, koja je u snažnom usponu.

Astrid Glavičić, Irena Lučić i Valter Licul

Na Shpitzi se predstavilo ukupno šest vinarija labinskoga kraja okupljenih u Udruzi vinara i vinogradara Labinštine „Trs“. Posjetitelji su tako mogli kušati vrhunska „Vina z Kukurini“ obitelji Baćac koja se ponosi s četiri generacije vinarstva, potom vina Juričić koja nastaju već 13 godina u naselju Bartići, vina obitelji Kos, proizvode vinarije Prskalo čija je priča započela još 30-ih godina prošloga stoljeća, kao i proizvode mlade vinarije Fuhtar iz Nedešćine, iza koje je stoljetna tradicija vinarstva te odlična vina Vosilla iz Vozilići.

Vina Fuhtar – Malvazija odležana na dnu mora

„Udruga vinara Labinštine Trs osnovana je prije sedam godina. Tada nas je bilo 13 na osnivačkoj skupštini, a danas već brojimo 30 članova. Također, u tom trenutku, prije sedam godina, bilo je samo pet etiketa na tržištu, a sada ih imamo 12 s područja Labinštine. Cilj osnivanja naše udruge je, naravno, promocija vina, vinara i naše Labinštine koja je, nažalost, nekako uvijek izuzeta sa svih vinskih karata, jer se uvijek priča o zapadnoj i središnjoj Istri. Znamo da imamo jako dobrih vina u našim konobama tako da je i osnivanje naše udruge potaknulo male vinare da krenu ozbiljnijim koracima, povećaju proizvodnju i kvalitetu vina i da hrabro stanu na komplicirano tržište vinarstva u Hrvatskoj koje je sve veće i gušće“, rekao je predsjednik Udruge vinara i vinogradara Labinštine TRS Valter Licul.

Vina Kos

Kvalitetu Labinskih vina prepoznala je i struka, o čemu svjedoče brojna odličja sa prestižnih domaćih i međunarodnih ocjenjivanja poput Decantera, Concours Mondiala, Vinistre i Vina od davnina.

Lari Juričić, vina Juričić

Vinari Labinštine itekako su pokazali svoje vinsko umijeće. Na Vinskoj shpitzi okupljeni vinoljupci mogli su kušati mlade i odležane malvazije, terane – sorte tipične za istarski terroir, ali i nagrađivane pjenušce, vina potopljena pod morem, međunarodne sorte poput chardonnaya i merlota te sjajne muškate koji su naročito oduševili ljubitelje vina sa ostatkom šećera. Divnu večer upotpunila je živa jazz glazba talentirane mlade klarinetistice Blanke Marije Car, stvarajući savršenu atmosferu za uživanje u vinima.

Vina Baćac

“Vinska Shpitza je koncept sastavljen od niza malih vinskih kušaonica, koje u fokus stavljaju određenu vinsku regiju ili destinaciju. Na taj način, osim uživanja u vinu, posjetitelji na nenametljiv način prolaze i kroz svojevrsnu edukaciju o vinima. Naime, na tako usko fokusiranim prezentacijama, sa svega šest do osam vinara, lako je zapamtiti autohtone i tipične sorte nekog kraja, dok kroz razgovor sa vinarima posjetitelji mogu saznati detaljne informacije o proizvodnji vina, uzgajanim sortama, te tradiciji vinogradarstva određenog kraja“ – pojasnila je Irena Lučić, voditeljica diWine Bara i vinska promotorica.

Andrej i Jelena Prskalo

„Izuzetno nam je drago da imamo priliku predstaviti našu destinaciju i vinare naše Labinštine u Zagrebu. Nalazimo se na istočnoj obali Istre i posljednjih nekoliko godina uspješno surađujemo s vinarima Labinštine na brojnim manifestacijama na području Labina i Rapca, ali jednako tako želimo doći do izražaja u cijeloj Hrvatskoj, jer labinska vina to zaslužuju“, izjavila je direktorica Turističke zajednice grada Labina Astrid Glavičić.

Vina Vosilla

Prisutni ljubitelji dobre kapljice složili su se kako je Labin, sa svojim sve boljim vinima, zaslužio veću pozornost eno-gastro scene. Ne pretjerujemo previše kada kažemo kako je Labinština nova zvijezda na – zvijezdama ionako bogatom – istarskom vinskom nebu te svakako preporučujemo posjet ovoj, za sad još pomalo skrivenoj, vinskoj destinaciji.

 

Foto: Ognjen Karabegović, Irena Lučić i Sunčana Barušić

diWine bar proslavio prvi rođendan i najavio suradnje sa Darkom Lugarićem, Željkom Suhadolnikom i Enosophiom

/u /od

U proteklih godinu dana, diWine bar smješten nedaleko Britanca, postao je popularno odredište zagrebačkih vinoljubaca, ali i brojnih turista u potrazi za vođenim prezentacijama i autohtonim vinskim sortama, koje su okosnica vinske karte ovog vinskog bara.

„Naša prva godina bila je izazovna na mnogo načina, doživjeli smo najbolje i najgore od ugostiteljstva.“ – kazala je vlasnica bara Irena Lučić prilikom male medijske konferencije upriličene povodom proslave prvog rođendana bara.

Irena Lučić

„Koncept sa kojim smo startali, a koji se bazira na isključivo hrvatskim vinima, malim boutique vinarijama, autohtonim sortama, te pretežno organskim i biodinamičkim proizvođačima pokazao se kao dobra priča. Sva vina točimo na čaše, a broj vinskih etiketa sa početnih petnaest porastao je na dvadeset i šest. Zbog lokacije koja nema tu sreću da se nalazi u žiži ugostiteljskih i turističkih kretanja, odlučili smo polako i sigurno stvarati svoju vinsku publiku, kreirajući za njih ne samo ugodnu atmosferu, već i sadržaje vezane za vino i vinsku kulturu. Sada, nakon godinu dana, mogu reći da smo se pretvorili u pravi mali event-centar u kojem gotovo da nema dana u tjednu bez nekog vinskog događanja.“ – nastavila je Lučić.

Tako su u proteklih 365 dana u diWineu održane četiri Vinske shpitze, šest vinskih radionica, pet Glazbi iz dekantera (pod sjajnim vodstvom glazbenog urednika Kornelija Hećimovića), četiri Vinska čvenka… Petkom ovo cool mjesto dodatno živne uz zvuke jazz i blues svirke, dok su srijede predviđene za mindfulness druženja koja uz dobru kapljicu omogućuju podizanje kvalitete života. Pokrenut je i diWine Club, namijenjen vinskim entuzijastima i redovnim gostima bara, koji omogućuje sudjelovanje na vinskim radionicama, prezentacijama i kušaonicama po iznimno popularnoj cijeni.

Glazba iz dekantera

Sva ova događanja povezuje – jasno – izvrsno vino. Iz diWinea poručuju kako su neizmjerno zahvalni svim vinarima koji su ih pratili u ovoj prvoj i najtežoj godini poslovanja, a čija se vina svakodnevno (i sve više toče na čaše): Anđelini, Bačić, Glavica, Klet Romić, Opus, Fiolić, Jakovac, Bedalov, Poletti, Bolfan, Zigante, Lovrec, Rogić, Cmrečnjak, Šain-Marelić i Enosophia.

Za budućnost diWine ima velike planove. Najavili su veći fokus na hranu, te je na okupljanju premijerno predstavljen Create-A-Plate koncept, koji je, koliko znamo, jedinstven u Hrvatskoj. Ovaj jednostavni, no vrlo inovativni model omogućuje gostima bara da sami dizajniraju svoju sirno-mesnu platu i na taj način konzumiraju proizvode koji najviše odgovaraju izabranom vinu, ali i njihovim zdravstvenim, okusnim i dobnim preferencijama. Hrana koja se nalazi u ponudi dolazi u malim pakiranjima od 80-150 grama, pa je tako već za cijenu od 25-30EUR moguće kreirati bogatu platu po vlastitom ukusu.

Ovu ideju prepoznali su partneri diWine bara – brendovi Dobro i The Meat. Riječ je o kvalitetnim domaćim proizvođačima suhomesnatih proizvoda, među kojima se ističu izvrstan pršut kao i sve popularniji proizvodi od crne slavonske svinje. Uz njih, Create-A-Plate koncept „začinjen“ je slatkim delikatesama OPG Vila Pelješca (ručno rađeni džemovi od grožđa pošipa i plavca malog), te Šinjorina smokva, 100% ekološko, ukuhano voće bazirano na isključivo jednom sastojku. Paletu okusa zaokružuju „kućni“, ručno rađeni namazi LaTegla koji su, zbog ograničenog roka trajanja, u diWine ponudi dostupni od četvrtka do subote, a baziraju se na svježim, ekološkim i sezonskim namirnicama.

Pekmezi iz OPG-a Šinjorina Smokva

Iz diWine bara ističu kako je sva vina, kao i spomenute proizvode Dobro, Pelješka vila, Šinjorina smokva i LaTegla moguće kupiti u pop-up shopu po trgovačkim cijenama, a od listopada će ukusne Create-A-Plate plate i prateća im vina biti dostupni putem Wolt dostave. „Željeli smo ponuditi brzo i ukusno rješenje za situacije kada imate kućne proslave ili vam stignu nenadani gosti. Lijepo aranžirane plate za koje sami birate sastojke i savršeno rashlađeno vino stižu na vaš kućni prag u roku 20-30 minuta, bez prethodnog plaćanja, rezervacija, dogovora i gnjavaža.“ – poručuju iz diWine bara.

Džemovi od pošipa i plavca iz OPG-a Vila Pelješca

Osim hrane, vlasnica bara Irena Lučić istaknula je kako je iznimno ponosna na dogovorene suradnje sa vinskim profesionalcima, koji će zasigurno u diWine dovesti i najzahtjevniju vinsku publiku. Jedna od suradnji je ona sa poznatim sommelierom Darkom Lugarićem, koji će već 19. listopada održati prvu sortnu radionicu na temu „Pošip“. Kreću i Game of Wines pod vodstvom vinske entuzijastice Vlaste Pirnat, a riječ je o zabavnim vinskim kvizovima kojima se umom i okusom „teleportirate“ u različite hrvatske vinarije dok fizički uživate u ugodnom ambijentu bara.

Ivana Pranjić i Darko Lugarić

Portal diWine Croatia bogatiji je pak za sjajnu suradnju sa najvećim hrvatskim vinskim perom Željkom Suhadolnikom – popularni blog „Suhi u čaši“ od sada će se redovno objavljivati na www.diwinecroatia.com.hr a u posebnoj rubrici bit će objavljeni aktualni, ali i neki stariji tekstovi vrijedni ponovnog čitanja. Također, dogovorena je suradnja sa vinskom kućom Enosophia, pa će tako svakog prvog petka u mjesecu posjetitelji bara moći uživati u promo kombinacijama butelja+plata po popularnim cijenama.

U planu su i brojna druga događanja koja spajaju vino sa umjetnošću, književnošću, kulturom, ljepotom, modom i putovanjima. „Iako definicija kaže da je vino prehrambeni proizvod, osobno smatram da je vino – društveni događaj!“ – u šali objašnjava Irena Lučić i nastavlja: „Ljubav prema vinu potiče nas na uživanje u životu i time kreira svojevrsni lifestyle koji stvara iskustva koja nas oplemenjuju i obogaćuju. Ukusna, zdrava i lijepo aranžirana hrana, dobra fotka, ugodan prostor, pogled na umjetničko djelo, odlomak knjige, pjesma, vinski koktel s dragom prijateljicom ili pak topli čaj u našem baru, u koji možete doći sa svojim kućnim ljubimcem… sve su to mali luksuzi koje si gotovo svatko može priuštiti, a koji u užurbanom ritmu svakodnevice predstavljaju mogućnost da se sastanemo sami sa sobom i uživamo u sadašnjem trenutku.“

diWine bar dio je inicijative diWine project koja od 2014. godine sustavno promovira vino i vinsku kulturu, hrvatske autohtone sorte te organski i biodinamički pristup vinarstvu. Više o svemu saznajte na www.diwine.com.hr ili zapratite njihove Facebook, Instagram i LinkedIN profile.

Foto: Irena Lučić, Marinko Petković, Marko Čolić i Sunčana Barušić

U diWine baru održana promocija knjige Znanost i umjetnost doživljaja hrane

/u /od

U zagrebačkom diWine baru, više od 50 zaljubljenika u gastronomiju i umjetnost hrane okupilo se kako bi sudjelovalo na predstavljanju knjige Znanost i umjetnost doživljaja hrane, autorice dr. sc. Daniele Angeline Jelinčić. Događanje je podržala jedna od najstarijih hrvatskih vinarija Kutjevo d.d., a program je dodatno obogaćen živom gitarskom glazbom u izvedbi jazz virtuoza Darka Gulića Gule. Posebni gost večeri bio je poznati kuhar David Skoko, Ribarev sin, koji je za knjigu napisao predgovor.

Nakon uvodnog, prezentacijskog dijela večeri u kojem su sudjelovali Irena Lučić, vlasnica diWine bara kao moderatorica, te dr. Jelinčić i chef Skoko kao svojevrsni panelisti, prisutni su imali prilike uživati u finim zalogajima koje je prema načelima iz knjige pripravila sama autorica, te u čak tri vrhunske Kutjevo etikete: pjenušcu Maximo, graševini Vinkomir i Crnom pinotu iz linije De Gotho.

Vina je ukratko predstavio Matko Kovačić, predstavnik vinarije, istaknuvši kako je kušana graševina Vinkomir svojevrsna premijera, obzirom da je riječ o etiketi koja se na tržištu nalazi svega dva mjeseca, a dolazi u single vineyard varijanti, sa vrhunskog istoimenog položaja te je upravo dan prije promocije osvojila zlato na prestižnom ocjenjivanju Mundus Vini.

Daniela Angelina Jelinčić, David Skoko i Irena Lučić

Chef David Skoko u razgovoru je istaknuo koliko ga je knjiga oduševila. „Volio bih da sam jedan ovakav priručnik imao u svojim počecima. Tada ne bih napravio mnoge pogreške koje sam, eto, naučio na teži način, kroz životnu školu. Nije bilo jednostavno uklopiti moju ambiciju u zadani okvir malog obiteljskog restorana, koji se svodio na to kako što bolje prodati netom ulovljenu kašetu ribe. Kroz kuharsku sam praksu i sam došao do brojnih zaključaka koje Daniela navodi u knjizi i smatram kako bi svatko tko se, profesionalno ili amaterski zanima za gastronomiju trebao kod kuće imati svoj primjerak ove knjige.“ – kazao je Skoko

David Skoko

Nastavak večeri protekao je u ugodnoj atmosferi, uz potpisivanje knjige i zvuke jazza. Ukupnom dojmu svakako je pridonio ugodan ambijent diWine bara koji se etablirao među zagrebačkim ljubiteljima vrhunske kapljice kao mjesto koje nudi jedinstvenu kombinaciju vinskog užitka, gastronomskih delicija i umjetničke atmosfere, te je često domaćin događanjima koja slave gastronomiju i kulturu hrane.

Knjiga Znanost i umjetnost doživljaja hrane je znanstveno-popularno djelo koje ima za cilj objasniti načela stvaranja doživljaja pomoću svih osjeta. Temelji se na tehnikama ekonomije doživljaja kao suvremenog pristupa izgradnji publike u gastronomiji, kulturi i turizmu te postizanja psihološkog         zadovoljstva konzumenata kroz primjenjiva znanja.

Pored uvodnog, knjiga sadrži pet glavnih poglavlja. Prvo poglavlje nosi naslov Hrana u ekonomiji doživljaja i objašnjava osnovna načela stvaranja doživljaja pružajući tako znanstveno utemeljenje za daljnju razradu teme. U drugom poglavlju naslova Veza mozak – hrana opisano je svih pet osjetila i njihovo funkcioniranje kroz vezu s mozgom.

Kreiranje gastronomskog doživljaja naslov je trećeg poglavlja, koje pruža konkretne naputke za stvaranje doživljaja kroz pojedine osjete, odnosno kroz višeosjetilne podražaje. Četvrto poglavlje naslova Hrana i identitet naglašava njihovu snažnu povezanost, a što se razrađuje kroz sljedeće pod-teme: hrana kao brend, gastrodiplomacija, te hrana i turizam. Posljednje, peto poglavlje, posvećeno je temi Hrana i umjetnost, a temu predstavlja kroz dvostruku prizmu: hrana u umjetnosti odnosno hrana kao umjetničko djelo.

Svakako je riječ o djelu koje se ne čita samo jednom, već o svojevrsnom priručniku kojem se gastro profesionalci, ali i entuzijasti uvijek mogu vratiti u potrazi za odgovorima i boljim razumijevanjem teme. Okupljeni sudionici prezentacije svakako su toga svjesni te se tijekom večeri tražila knjiga više, naročito iz razloga što je uz promo cijenu i potpisani primjerak to bila i prilika za razgovor uživo s autoricom. Izniman interes za tematiku knjige dokazuje koliko je važno razumjeti znanost i umjetnost hrane u današnjem svijetu gastronomije.

Dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić

Dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić priznata je stručnjakinja u području kulturnog turizma. Njen rad istražuje spoj znanosti i umjetnosti u svijetu hrane i pića, a knjiga Znanost i umjetnost doživljaja hrane predstavlja njeno najnovije djelo u kojem dijeli svoje duboko znanje s čitateljima.

Foto: Tonka Hohnjec, Irena Lučić, i Sunčana Barušić

Najbolje ljeto uz ritmove reggea i Stručić vina

/u /od

“Obitelj Stručić njeguje vinograde iz kojih će pretočiti svoja srca u boce“. U ovu izjavu uistinu su nas uvjerili Sanja i Tomislav Stručić na nedavno održanoj glazbeno-vinskoj prezentaciji Glazba iz dekantera u diWine Baru.

Sanja i Tomislav Stručić

Pod vodstvom Kornelija Hećimovića, koji je Stručić vina sljubio s glazbenim naslijeđem Boba Marleya, zaključili smo kako su upravo reggae i Stručić vina najbolja kombinacija za ljeto.

Uvodni pjenušac Stručić Blanc de blancs, napravljen – podrazumijeva se – od sorte chardonnay, u kombinaciji sa reggae taktovima hita No Woman No Cry odmah je goste ubacio u vibru ljetne bezbrižnosti.

Uslijedila je Graševina 2021 u kombinaciji sa „zagorskim kanapeima“ – mini sendvičima sa svinjskom masti i orasima, a na vrhuncu večeri paralelno se kušalo dva godišta Rajnskog rizlinga – iz 2019. (odležavan u hrastu) i 2021. u kombinaciji s kockama od grisa s mladim lukom i prženom pancetom i preljevom od vrhnja i cikle.

Usprkos „dubinskoj analizi“ nikako se nije moglo odlučiti koji je bolji, zbog čega su se gosti iskreno, trenutak i zabrinuli. No tada se sa zvučnika začulo „Don’t worry about a thing, ’cause every little thing’s gonna be alright…“, pa se odlučilo poslušati savjet tri male ptice i kušati novo vino – završni Muškat žuti (2022.) kojeg se pijuckalo uz štrudlu od jabuke.

Uz sve kušane delicije, Kornelije je goste vješto proveo kroz glazbeno nasljeđe Boba Marleya, ponajviše biranim glazbenim brojevima, a i ponekom showbizz trivijom… Pa se tako doznalo,   primjerice, kako Bob Marley ima preko 30-ero djece (wow!) a Kornelije je pustio i trailer kojim se najavljuje film o Marleyjevom životu One Love.

Ivana Pranjić i Darko Lugarić

Valja ipak napomenuti kako iza ovih „bezbrižnih“ vina stoje itekako veliki trud i rad. To potvrđuju ovogodišnja Decanterova brončana priznanja, dobivena upravo za kušanu Graševinu i Muškat žuti, koja su zasluženo pristigla u vrijedne ruke ove ludbreške obiteljske vinarije.

Sanja i Tomislav Stručić

Vina Stručić prava su vrijednost za novac, pa ako želite da se i vaš novčanik osjeća bezbrižno dok vi pijuckate izvrsna vina uz reggae svakako prije godišnjeg potegnite do Ludbrega, razgledajte šarmantnu vinariju i opskrbite se dostatnim količinama.

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić, Ivana Pranjić, arhiva vinarije Stručić

Šibenska vina na Shpitzi u srcu Zagreba

/u /od

Budući da tog dana nismo mogli otići u Šibenik, Irena Lučić, vlasnica diWine Bara pobrinula se da Šibenik „dođe“ k nama. Naime, u sklopu manifestacije Vinska Shpitza koju je organizirala uz podršku TZ Šibensko-kninske županije, u Baru su gostovale tri vinarije šibensko-kninskog kraja: Livaić, Gracin i Vinoplod i prisutnima, vinskim znalcima i ljubiteljima dobre kapljice omogućili kušanje njihovih vina koja, većina od autohtonih sorata, u sebi kriju karakteristike ovoga kraja.

Blanka Marija Car

Uz evegreene koje je na klarinetu svirala Blanka Marija Car pričalo se o sortama, vinogradima, terroiru, a na kraju večeri svatko je imao svog favorita… bolje reći favorite, jer vina su bila odlična.

Davor Livaić i Irena Lučić

Vinograde vinarije Livaić njeguju i obrađuju braća Davor i Tomislav, koji su i predstavljali svoja vina u diWine Baru. Prve su loze zasadili djedovi, a njihove savjete i znanje braća su, poštujući tradiciju, nadopunila modernijim načinima uzgoja i pravljenja vina. Vinarija, odnosno njihova konoba se nalazi u Pirovcu, a vinogradi (4 ha) u Pirovačko-Skradinskom vinogorju.

Većinom su pozicionirani na padinama, što omogućava visoke prirodne sladore koji se osjete u njihovim pitkim i slatkim vinima. Na potpuno ekološki način uzgajaju lokalne sorte poput maraštine, debita, babića i plavine. Dakako, na Vinskoj Shpitzi kušali smo njihov znani Babić Templar, ali budući da je bila poprilična sparina, više interesa su nam pobudili Debit, Maraština Vila, polusuho vino od autohtone hrvatske sorte maraštine i jedinstveni Rosé Fortis Opolo od plavine uz manji dodatak babića.

„Od davnina u pirovačkom kraju težaci su proizvodili vino načinom prilagođenim njihovu životu i običajima vezanim za suživot s prirodom. Od grožđa plavina i babić stvarali su pitko vino crvenkaste boje macerirajući mošt samo jednu noć. Takvo vino nazivali su Opolo. Mletački putopisac iz 18. stoljeća, Alberto Fortis, prijatelj gospodara Pirovca, Petra Draganića, prilikom posjete selu, jedne vjetrovite noći prisustvuje izradi Opola i zaključuje da pirovačkim težacima po vještini i snalažljivosti nema ravnih u Dalmaciji. Danas, braća Livaić na tradicionalan način, u sjećanje na Fortisa koji je Pirovac doveo na mapu Europe, proizvode jednonoćni rosé koji govori o snalažljivosti njihovih predaka u toj vječnoj ali plemenitoj borbi s prirodom. Pije se uz pršut, sir, ribu i laganija mesna jela“ riječi su koje, na etiketi na poleđini butelje govore dovoljno o tom predivnom vinu.

Dr. se. Leo Gracin, poznati hrvatski enolog osnovao je s ocem Antom 2000. godine vinariju, a za šest su mu se godina pridružili partneri Ivan Ratković i Lado Skorim s kojima osniva novu vinariju pod imenom Suha Punta. Njihov prvi Babić, koji se na tržištu pojavio 2006. godine, brzo postaje proglašen jednih od najboljih babića na našem tržištu. U njihovim vinogradima prevladava sorta babić, a uzgajaju ga na dva primoštenska položaja – Bucavac i Sljinovac, dok glavninu grožđa otkupljuju od provjerenih primoštenskih vinara i to uglavnom iz vinograda koji su stari i do 50 godina. Na žalost, Gracin nije mogao doći zbog zdravstvenih razloga, ali njihov Babić Kontra dobio je na Vinskoj Shpitzi vrlo visoke ocjene i pozitivne komentare.

Treća „stanica“ za kušanje vina bio je stol s vinima vinarije Vinoplod, koje je vrlo vješto predstavljao njihov voditelj prodaje, Ivica Piližota. Vinarija Vinoplod osnovana je 1959. godine, kada je odrađena i prva berba. Ispočetka to je bila proizvodnja koja je slijedila samo jedno pravilo: što više, to bolje. Ali, 1984. godine iz vinarije izlazi prvo vrhunsko vino pod nadzorom vinskih stručnjaka. Tako se rodio Vrhunski babić koji je postao zaštitnim znakom Vinoploda, Primoštena i Šibenika.

Uništeni vinogradi u Domovinskom ratu se obnavljaju, unapređuje se tehnologija, ulaže se i u modernizaciju prerade grožđa, a danas osim u inox bačvama, kvalitetna i vrhunska vina dozrijevaju u velikim drvenim i barrique bačvama.

Naglasak se stavlja na vina od autohtonih sorata, pa smo u diWine Baru kušali dakako – Babić za kojeg smo znali da je odličan, a potom njihov vrlo interesantan Debit te Rosé od plavine i merlota. Vrlo privlačne je arome jagoda i bobičastog voća, odlično izbalansiranih šećera i kiselina, izuzetno pitko ali – varljivo! Ne bi se na prvu reklo da sadrži 12,5% alkohola.

Ivica Piližota, Franjo Francem i Mladen Zrno

Večer je brzo prošla uz šibenska vina, a mi smo s čašama, umjesto po rivi šetali po diWine Baru i njegovoj terasi, promatrajući Ilicu i tramvaje u prolazu, ali ništa nam nije nedostajalo. Dobra vina u dobrom društvu i što ćeš bolje!?

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić i Danijela Mirošević

Zaljubili smo se na Čvenku uz vina vinarije Vivoda

/u /od

Čvenk? U žargonu, u dječjoj igri sa špekulama (pikulama), to je pogodak špekule u špekulu. Inače, kad se odraste, više u prijašnje doba išlo se na čvenk, odnosno ljubavni sastanak, na susret dvoje mladih ljudi s međusobnim simpatijama, randevu, rendes… tako kaže definicija značenja riječi „čvenk“. Na jednoj internetskoj stranici koja nosi isto ime kažu da je to prilika za razgovor, upoznavanje, druženje, razmjenu poruka, mišljenja…

Kad je Irena Lučić organizirala druženje pod nazivom Čvenk u svom diWine Baru, vjerujemo da nije razmišljala o pikulama, nego na mješavinu ljubavnog susreta i prilike za razgovor. Ne ljubavnog u pravom smislu te riječi, već susreta s finim vinima koja odmah stvaraju ljubav prema njima i prilikom za razgovor s vinogradarima i vinarima koji su zaslužni da su se te divne kapljice našle u čašama vinoljubaca.

Prvi nam je Čvenk u diWine Baru bio s Davorom Vivodom, njegovom suprugom Suzanom i njihovom predivnom kćerkicom Lucijom koja već sad sa zanimanjem prati posao svojih roditelja u vinariji Vivoda, iako još sigurno, s obzirom na godine, razmišlja o balerinama, princezama…

Lucija, Suzana i Davor Vivoda i Irena Lučić

Vinarija, odnosno njihov podrum Vivoda nalazi se u samom centru Rovinja (Cademia ul. 2), a uz pomoć EU fondova modernizirali su ga i opremili kušaonicu tako da turisti kojih je već sad ovaj istarski gradić prepun, imaju priliku kušati njihova vina. Davor i Suzana, radišni i skromni, nemaju baš previše vremena za marketing, pa ime Vivoda nije ono koje će prvo iskakati kada se razmišlja o istarskim vinima. A, s obzirom na kvalitetu, sigurno bi trebalo!

Davor i Suzana Vivoda u svom vinogradu

Vinarija Vivoda  jedna je od najstarijih rovinjskih obiteljskih vinarija. U prošlosti su se, uz vinogradarstvo bavili i poljoprivredom, uzgojem stoke i sadnjom povrća te voćarstvom (bili su poznati po vrlo kvalitetnim breskvama), ali od toga su odustali i od 2005. godine okrenuli se samo proizvodnji vina.

U diWine Baru, upoznavanje je prošlo uz – kako ga nazivaju „piće dobrodošlice“, odnosno brut pjenušac Lucija. Osim što se može poslužiti kao aperitiv, pjenušac napravljen charmat metodom odlično bi pratio riblje specijalitete, fine laganije sireve i ne suviše kisele i slatke voćne deserte. Nama je bio savršen za početak ugodnog druženja s obitelji Vivoda. Pogađate po kome je nazvan, a nakon našeg odobravanja, Lucija je samo kimnula glavom.

Uz ugodan razgovor s Davorom i Suzanom, prisutni ljubitelji vina, amateri ali i oni profesionalniji, kušali su potom svježu malvaziju koja od 2005. godine nosi i oznaku IQ (Istrian Quality). Ove je godine Malvazija (2022.) osvojila srebrnu medalju na najpoznatijem svjetskom ocjenjivanju vina Decanter World Wine Awards. Irena Lučić, koja je inače i jako dobra kuharica, uz ovu nam je Malvaziju poslužila pileću paštetu s pekmezom od luka. Odlično su se nadopunjavali, a kod kuće ili kada ste u restoranu svakako je naručite uz jela od bijelih riba, školjaka ili bijelog mesa.

Posebno zanimanje, a nama i ljubav na prvi pogled (eto čvenk pogotka!), izazvala je malvazija Sv. Euphemia (2019.), nazvana prema rovinjskoj zaštitnici, a u suradnji s Rovinjem dobili su suglasnost da je predstavljaju kao izvorni suvenir toga grada. Zlatnožute je boje, naglašenih mirisa bagrema i vanilije koji se isprepliću s mirisom lješnjaka i brioša. Nakon maceracije i odležavanja 16 mjeseci u hrastovim bačvama dobila je taj pun i osebujan okus koji nas je osvojio na prvu ali i potencijal za dugo odležavanje. Stoga, ako je nabavite i izdržite da je ne popijete, ostavite je na hladnom i tamnom mjestu. Svakim će danom biti još bolja.

Budući da smo bili oduševljeni Sv. Euphemijom, Suzana i Davor su nam objasnili da u proizvodnji ovog vina kombiniraju tradicionalnu i noviju modernu tehnologiju proizvodnje vina, pazeći da se ne izgube obiteljska tradicija, kvaliteta i ekološki uzgoj. U diWine Baru pijuckali smo je uz pršut, zreli sir, masline i kukuruzne grickalice, a odlično bi pratila i jela iz pećnice, ispod peke sa začinskim biljem i pečenja od bijelog mesa.

Lucija, Suzana i Davor Vivoda

Teško se bilo rastati od Sv. Euphemije, međutim, za kraj ovog vrlo ugodnog Čvenka, u čaše se točio njihov Teran boje rubina s ljubičastim odsjajem. Mirisom je podsjećalo na šumsko voće i cvijet ljubičice, a po okusu je suh, svjež s izraženim taninima, što je karakteristično za ovu autohtonu istarsku sortu. Uz njega smo još gricnuli zreli sir, a dobro bi pratio jedan sočan steak ili pak žgvacet s fužima.

Čvenk je uspio. Stvorile su se nove ljubavi (vinske), u razgovoru je večer prošla za tren, a mi smo odlučili, kad uzmognemo, svakako posjetiti ovu divnu obitelj u njihovoj vinariji u Rovinju. Do tada ćemo njihova vina potražiti u Vrutku ili još bolje, na njihovom web shopu https://www.vina-vivoda.hr.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić, Ivana Pranjić, arhiva vinarije Vivoda

Glazba iz dekantera: Vina Papak i najveći hitovi Eurosonga

/u /od

Doznavši da će Mama ŠČ zastupati Hrvatsku na natjecanju za Pjesmu Eurovizije neki su ostali zatečeni, a potom je kod većine, kada se održavalo natjecanje, proradio patriotizam. Sada je ostalo samo ŠČ. Tko može ponoviti melodiju pjesme, ili barem refren… No, o ukusima se ne raspravlja.

Ali, bilo je pjesama koje su samo sudjelovale ili i pobjeđivale na ovom natjecanju, a čije se melodije i danas pjevuše, postoje mnogobrojne obrade, a u ono su doba postale i hitovi. Upravo nas je na tu doba podsjetio Kornelije Hečimović kada je na manifestaciji Glazba iz dekantera koja se održala u diWine Baru vlasnice Irene Lučić, uz odabrana vina vinarije Papak iz Iloka, puštao hitove Eurosonga.

Obiteljska vinarija Vina Papak, osnovana je 2014. godine kada je Mladen Papak, u ono doba zaposlen kao enolog i direktor u Iločkim podrumima, odlučio svoje znanje iskoristiti na svojoj zemlji, odnosno vlastitim vinogradima i podrumu. Danas obitelj posjeduje 13 hektara vlastitih vinograda u Iloku na položaju Radoš ili Radoško brdo, koji je ujedno i najistočniji vinorodni položaj, kako u Iloku, tako i u Hrvatskoj, a 5 hektara imaju u zakupu na položaju Principovac.

Irena Lučić i Mladen Papak

„Položaj Radoš se zapravo nalazi na obroncima Fruške gore koji sa svojim dugačkim platoima ili zaravnima padaju prema Dunavu. Južne su i jugozapadne ekspozicije, tako da su cijelog dana osunčani pa vinova loza može iskoristiti sav svoj potencijal, što je preduvjet za pravljenje vrhunskih vina“, kazao je na početku večeri Mladen Papak koji se teškom mukom odlučio koja će vina donijeti na kušanje u diWine bar, jer u vinogradima uzgajaju graševinu, kao dominantnu sortu, traminac, kao najpoznatiju sortu Iloka, rajnski rizling i chardonnay, dok od crnih sorti u nasadima raste cabernet sauvignon i cabernet franc. Na spomenutih dodatnih 5 hektara njeguju frankovku.

Začula se prva skladba Hold Me Now, s kojom je, zastupajući Irsku, 1987. godine pobijedio Johnny Logan, a u čašama se našao Papak Rosé pjenušac (2014.) od sorte cabernet franc. „To je prvo vino koje sam napravio u vlastitoj vinariji iz jednog razloga: bila je to do sada najgora godina, što se tiče uzgoja grožđa, pa smo cabernet franc obrali ranije, prije „potopa“. Ovo je devet godina star pjenušac koji je pet godina stajao na kvascima“ objasnio je Mladen Papak, a mi smo uživali u spoju dobrog pjenušca i poznate nam skladbe.

Mladen Papak i Kornelije Hečimović

„Graševina je najzastupljenija sorta u Hrvatskoj, a najbolje rezultate daje u Slavoniji, Baranji i Srijemu (Ilok je u Srijemu), iako raste i na drugim položajima, ne samo u Hrvatskoj. Ipak, naši su vinari, pogotovo u mom kraju, toliko radili s njom i dokazali da se od te sorte mogu raditi i pjenušci, ozbiljnija vina, predikati, te da može i odležavati, da bismo je kao sortu mogli svojatati, makar do sada nije sa sigurnošću dokazano njeno porijeklo“, naglasio je Mladen Papak, dok se u čaše točila Papak Graševina Radosh (2021.) uz koju su bili posluženi Bruschetti s namazom od čvaraka, a prostoriju su ispunili taktovi najpoznatije skladbe s Eurosonga: Waterloo, grupe ABBA.

Bruschetti s namazom od čvaraka

„Sorta chardonnay se uglavnom koristi za proizvodnju pjenušaca, a ja sam odlučio od nje napraviti mirno vino. Charonnay je rastao također na položaju Radoš, ali stilistika vina potpuno je drukčija od graševine koju smo natočili prije. U ovom se osjeti puno kremoznosti, miris mu je vrlo intenzivan – osjeća se mango i banana, a na okus ima i maslačnosti i ovakvo vino ima velikog potencijala za odležavanje“ objasnio je Mladen Papak dok se u čaše točio njegov Chardonnay Radosh (2022.). Na stolove je stigla (u čašama) Kocka palente s mladim lukom, uz umak od vrhnja, bučine sjemenke i prženi pršut, a iz zvučnika su se začuli prvi taktovi skladbe Making Your Mind Up s kojom je britanska grupa Bucks Fizz, 1981. godine osvojila prvo mjesto na Euroviziji.

Chardonnay Radosh (2022.) i Kocka od palente s mladim lukom uz umak od vrhnja, bučine sjemenke i prženi pršut

„Rajnski rizling je sorta koja je u Hrvatskoj nedovoljno poznata, odnosno nedovoljno afirmirana, ja bih čak rekao da je neopravdano zapostavljena. Ona je puno zahtjevnija od ostalih sorata, kako u vinogradu, tako i kasnije u podrumu i da bi se dobila vrhunska kvaliteta vina, treba se poznavati njene osnovne karakteristike, mora se s njom naprosto baviti da bi dala najbolje, a može dati jako puno. Osnovna karakteristika ove sorte su visoke kiseline koje vinu daju svježinu, ali ako se vino ne radi dobro, one mogu postati pregrube, a vino loše. Ovo koje ćete kušati, Rajnski rizling Radosh (2021.), pitko je i užitno jer u njemu su izbalansirane kiseline i slador, a budući da ima više od godinu dana, već se osjete i note petroleja. Netko ih voli, neki ne, a dobro je znati, što je Rajnski rizling stariji, te su note izraženije“, predstavio je svoje vino Mladen Papak, a Kornelije Hečimovć je započeo priču i o našim predstavnicima na Pjesmi Eurovizije. Neki su pali u zaborav,  ali Danijel Popović i njegova Đuli sigurno nisu. 1983. godine osvojio je 4. mjesto za Jugoslaviju. A, uz Rajnski rizling Radosh (2021.) odlično je prijala Pašteta od tune i heljdin kruh sa smokvom i orasima.

Pašteta od tune i heljdin kruh sa smokvom i orasima

Za razliku od nas, Austrijanci su od nje napravili veliki brend i Blaufränkisch je cijenjena i omiljena sorta. Na žalost, kod nas je frankovka zapostavljena, iako imamo idealne uvjete za njen uzgoj. Razlog tome je filozofija koja se u vinarstvu vodila za vrijeme Jugoslavije. Tada je bila bitna količina, a ne kvaliteta vina. I danas neki vinari iskorištavaju njenu „manu“ da previše rodi, pa na tržište puštaju vina koja uglavnom ne valjaju. Ako se s njom radi pravilno, daje odlična, pitka, mekana vina kakvo je ovo koje sam vam danas donio na kušanje“, kazao je Mladen Papak dok se u čaše točila njegova Frankovka Papak (2018.) i dodao da je 4 godine odležavala u bocama. „Jer, samo ako se reducira prinos i strpljivo čeka da dozrije, dobiva se vrhunsko vino na koje sam ponosan“ pridodao je Papak. Uz njegovu Fankovku bili su posluženi Slavonski ražnjići s kobasicom od crne svinje, pršutom, šunkom, sirom i ukiseljenom lućicom.

Slavonski ražnjići s kobasicom od crne svinje, pršutom, šunkom, sirom i ukiseljenom lućicom

Desert na kraju i to u čašama. Naime, osim mirnih bijelih i crnih vina te pjenušaca, u ponudi vinarije Papak nalaze se i kraljevi okusa – vina iz izbornih berba prosušenih bobica i vina ledenih berbi. U diWine Baru kušali smo Traminac Papak IBPB (2018.) i guštali u mirisu, okusu uz zvukove skladbe Volare (Nel Blu dipinto Di Blu), koja je 1958. godine osvojila treće mjesto, a kasnije doživjela i preživjela mnogobrojne obrade, od kojih su najpopularnije od Gipsy Kingsa i Davida Bowiea. Te davne godine, pred publikom ju je otpjevao Domenico Modugno.

Mladen Papak

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić i Daniela Mirošević

Glazba iz dekantera u diWine baru: vina vinarije Marijan Arman uz skladbe Nine Simone

/u /od

U mnogima omiljenom diWine baru nedavno smo opet uživali u spoju glazbe, vina i finih zalogaja na manifestaciji Glazba iz dekantera. Ima li što ljepše, pogotovo kad provedeš vrijeme i u dobrom društvu, u prostoriji ispunjenoj pozitivnom atmosferom.

„Ljudi se često sprijateljuju, odnosno spajaju prema glazbenim ukusima“ kazao je na početku druženja Kornelije Hečimović koji je na takvim susretima zadužen za što drugo, nego za glazbu. I to dobru glazbu!

Da, glazbeni ukusi spajaju ljude, ali ih spaja i ljubav prema vinu, što se pokazalo i kod ovog susreta. Na  početku manifestacije, bilo je zanimljivo promatrati diWine bar ispunjen do posljednjeg stolca na kojima su sjedile većinom žene. Ovoga puta muški je dio bio u manjku, a ženski su dio pojačale, kao i uvijek, vlasnica diWine bara, Irena Lučić i ovoga puta Nedjeljka Krupjan koja je vinariju Marijan Arman predstavljala u ime Nine i Ines Arman, kćerke Marijana Armana, koje su nakon smrti oca vrlo uspješno nastavile voditi vinariju.

Nedjeljka Krupjan, Kornelije Hečimović i Irena Lučić

Na mnogim prezentacijama vina, što zbog nemogućnosti, ali i činjenice da kartoni s buteljama stižu u posljednji trenutak, gostima se toči toplo vino. Ok, za crna, ali kad u čaši dobiješ mlaki pjenušac ili još gore, topli rose, nije baš neka sreća. To se u diWine baru još nije dogodilo. Na radost sviju, u čaše nam je Nedjeljka Krupjan natočila pjenušac Marijan Arman Stanzia Brut, od stopostotne malvazije koji je odmah orosio staklo.

„To je pjenušac napravljen charmat metodom, a osjetit ćete citrusne note korice limuna i mandarine na koje se nastavljaju arome zrele jabuke te mladog ploda badema. Ovo je vino izvrsno kao aperitiv, u ovom slučaju naše piće dobrodošlice, a uskoro će vam uz njega biti posluženi i prvi zalogajčići: Bruschetti s bakalarom“ kazala je Nedjeljka Krupjan, sommelierka vina i maslinovih ulja, koja se nakon rada u mnogim restoranima i barovima odlučila preseliti u Istru i pokrenuti vlastitu firmu Cheers With You i voditi organizirana kušanja.

Bruschetti s bakalarom

Veselo su se perlali mjehurići u čašama, a Kornelije Kovač je preuzeo mikrofon. Znali smo da će se te večeri slušati glazba Nine Simone, samo nismo znali koje pjesme. A, kad su krenuli prvi taktovi njene najpopularnije skladbe My baby just cares for me, raspoloženje se dodatno popravilo.

„Ne volimo reći da uzgajamo lozu, već da se međusobno odgajamo i upoznajemo. Mi ne proizvodimo, već živimo vino. Mislimo da se bavimo najljepšom umjetnošću na svijetu – vinom“ kazao je jednom prilikom Marijan Arman, a mi smo zaključili da je govorio istinu. A, kad se spoji više umjetnosti, javlja se pravi hedonizam, što se potvrdilo s drugim vinom koje se počelo točiti: Marijan Arman Malvazija Grand Cru.

 

„Ova malvazija nije odležana, nego ime otkriva da je grožđe raslo na posebnom položaju, a posebnu aromu i mineralnost daje mu i fliš, kako mi zovemo tlo u kojem raste. Osjetit ćete pregršt zrelog voća među kojim dominiraju dinja i marelica, dok će kasnije, ako malo zavrtite čašu pridružiti i elegantna nota bagremovog cvijeta“ kazala je Nedjeljka Krupjan, a potom se na njene riječi nadovezao Kornelije Hečimović navodeći zanimljivosti o životu Nine Simone i puštajući drugu skladbu Ain´t Got No, I Got Life, koja je postala popularna zahvaljujući mjuziklu Hair (Kosa). Izvedba Nine Simone gotovo je najbolja, svi su se složili pijuckajući odlično vino uz Kroket od riže s tikvicom na podlozi od svježeg sira.

Kroket od riže s tikvicom na podlozi od svježeg sira

Marijan Arman Sauvignon Blanc bilo je treće vino koje smo kušali te večeri. „U vinariji Marijan Arman njeguju autohtone sorte grožđa, kao što je malvazija istarska i teran, ali i internacinalne. Ovo vino koje imate u čaši ima tipičnu sauvignonsku aromu – po bijelom cvijeću, naročito bazgi. Oni istančanijeg njuha sigurno će osjetiti i miris marelice, breskve pa na karaju i zeleni list rajčice te zrele jabuke koje odlično prate njegove mineralne note“ rekla je Nedjeljka Krupjan dok smo kušali i treće jelo: Fuže s pestom od bosiljka, prženom slaninom i grana padanom, a Kornelije Kovač je na razglas pustio treću pjesmu. Ovoga puta bila je to posebna izvedba Nine Simone skladbe Feelilngs na Montreux Jazz Festivalu.

Fuži s pestom od bosiljka, prženom slaninom i grana padanom

Kad je Istra u pitanju, ne može se bez terana, autohtone istarske sorte kojoj danas, zahvaljujući vinarima i njihovom trudu, sve više raste popularnost. Sporili smo se sa susjedima po pitanju te sorte, ali – teran je naš, i ponosni smo na njega, pogotovo kada se u čaše natoči tako fino vino – Marian Arman Teran (2017.). „Za neka vina ne koristim dekanter, pogotovo kada se radi o ranijim berbama. Ako je u pitanju primjerice berba 2009., onda svakako, ali kada se toči mlađe crno vino, kao što je ovo, iz berbe 2017., malo ranije otvorim bocu, a potom s gostima raspravljam o tome kako se vino u njihovim čašama mijenja. Naime, kada se vino dekantira, ono, istina prodiše, „dođe na svoje“ kako bismo rekli, ali tada je u svim čašama, u svakom trenutku isto. Ovako, ono se razvija u čašama i kod svakog gutljaja ima drukčiju aromu. Tada kušači, kao što ste vi danas, imaju privilegiju na neki način „putovati s vinom“ i to mi se sviđa“, objasnila je sommelierka Nedjeljka Krupjan, a gosti su vrtjeli čaše, njuškali, kušali i uvjerili se da ima pravo. Vino i Platica s kulenom, sirom i maslinama, još su bolje prijali nakon što su prostoriju ispunili zvuči četvrte pjesme. Ovoga puta bila je to skladba Feeling Good s potpisom Nine Simone, u odličnoj izvedbi Lauryn Hill.

Platica kulen, sir i masline

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić i Sandra Brambila