Arhiva oznaka za: Ilok

U vinariji Papak održat će se 5. Srijemski Pjenušavi doručak u vinogradu

U subotu 6. srpnja u kušaonici Vina Papak Ilok, na najistočnijem vinogradarskom položaju Radoš, održat će se 5. Srijemski pjenušavi doručak u vinogradu u organizaciji TZ Vukovarsko-srijemske županije. Nakon prošlogodišnjeg jesenskog izdanja, upriličenog uz blagdan Sv. Martina, srijemski se doručak vraća u svoj prvi, ljetni termin.

Subotnji program započinje prijepodnevnim kušanjem pjenušavih vina s bogatim srijemskim doručkom koji priprema hotel Dunav (od 10 do 12 sati), uz pop i rock glazbu sastava „Dva i pol muškarca“.

Novost u programu je mini radionica (u 12:15)  pod nazivom „Slatko i plavo“- slijepo kušanje srijemskih traminaca i francuskih plavih sireva, za koju treba posebna rezervacija jer je broj polaznika ograničen.

U 13 sati počinje dio programa nazvan “En primeur Srijem”, odnosno predstavljanje mladih vina ili novih berbi na tržištu, vinarija sudionica na Srijemskom pjenušavom doručku. Svoj su dolazak, uz domaćina, vinariju Papak, potvrdile vinarije Trs, Buhač, Izvori života – Ilok (Zelenika), Čobanković i Kast.

Tijekom doručka, za ljubitelje slikanja, održat će se radionica slikanja Feel good & Paint, prema ideji Majde Jakše, direktorice TZ Vukovarsko-srijemske županije.

Sa željom da događaj sačuva svoju posebnost u vinsko-hedonističko-ladanjskom okruženju, organizatori vas pozivaju da im se pridružite i rezervirate na vrijeme svoje mjesto pod stoljetnim orahom gdje vrijeme staje, a trenutci uživanja ostaju dugo u sjećanju.

Rezervacije mjesta i uplata kotizacije: info.vinapapak@gmail.com

Rezervacije radionice „Slatko i plavo“: Marija Vukelić marija@marijavukelic.com (098 277301)

 

Više informacija: visit@srijem-slavonija.eu

 

Foto: Julio Frangen i arhiva vinarije Papak Ilok

Iločke zidine otvorene, posjetitelje do nedjelje očekuje bogat program

Puštanjem balona započela je svečanost promocije obnovljene povijesne jezgre Iloka koja će trajati do nedjelje 5. svibnja. Više od dvjestotinjak gostiju i uzvanika iz svih dijelova Hrvatske u četvrtak su uz stručno vođenje obišli obnovljenu srednjovjekovnu jezgru Iloka. Ni kišni oblaci nisu ih spriječili da prošeću novom turističkom atrakcijom – Iločkim zidinama i uživaju u jedinstvenom pogledu na najistočniji grad u Hrvatskoj koji uz vrhunska vina od sada nudi i jedinstvenu interpretaciju bogate kulturne baštine.

„Kulturna baština najvrjednije je što imamo u Iloku, a završetkom obnove stare jezgre, zidina, franjevačkog samostana, zgrade Žitnice i Podrumareve kuće u vlasništvu Iločkih podruma, ponudili smo novi doživljaj grada. Iznimno sam sretna što smo završili ovaj opsežan projekt projektiran 2012. Radovi su započeli 2021., a završeni su krajem 2023. U projekt je uloženo nešto manje od devet milijuna eura, a s gotovo 6,7 milijuna eura sufinancirala ga je Europska unija iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“, istaknula je Marina Budimir, gradonačelnica Iloka otvarajući bogati program u kojem će do nedjelje uživati Iločani i njihovi gosti.

Marina Budimir

Uz gratis obilazak obnovljenih zidina, radionice za djecu, izložbu u Muzeju grada Iloka i otvorena vrata iločkih vinarija, Iločani se od 17 sati u petak, subotu i nedjelju mogu i besplatno voziti turističkim vlakićem na ruti Stari podrum – Principovac – Stari podrum.

Principovac

Biser na Dunavu

„Iločke zidine su najveći i najbolje očuvan fortifikacijski kompleks u kontinentalnoj Hrvatskoj, no važno je istaknuti da kulturna baština nije sama sebi svrha. Osim što je bitan dio našeg nacionalnog identiteta, ona je i resurs koji se može ekonomski koristiti stoga je ovaj projekt i njegova realizacija važna i u tom kontekstu ekonomskog korištenja kulturne baštine“, poručio je Marko Mikolašević, pročelnik Konzervatorskog odjela u Vukovaru i izaslanik ministrice Kulture i medija.

S njim se složio i župan Vukovarsko-srijemske županije Damir Dekanić koji je istaknuo kako je Ilok završetkom ovog projekta postao pravi biser na Dunavu s iznimnom povijesnom i kulturnom baštinom.

„Naša je zadaća da baštinu obnovimo u što vjernijem izdanju i Ilok učinimo dostupnijim u prometnom smislu. U Vukovarsko-srijemskoj županiji ulažemo maksimalne napore i trud da to što prije realiziramo. Vjerujem da će od sada u Iloku biti sve više posjetitelja, to je ono čemu stremimo i što je zamašnjak razvoja svake sredine. Većim brojem turista razvijat će se gospodarstvo ne samo grada Iloka, nego i njegove okolice“, rekao je župan Dekanić.

Kulturna baština za buduće naraštaje

„Uz eno-gastro ponudu proširili smo našu turističku ponudu i na kulturnu baštinu. Ovaj projekt pravi je primjer kvalitetnog upravljanja i održivog razvoja. Obaveza je jedinica lokalne samouprave i županija da brinu o kulturnoj baštini i da je čuvaju za buduće naraštaje“, izjavila je Majda Jakša, direktorica TZ Vukovarsko-srijemske županije.

Jedan od partnera na ovom iznimno zahtjevnom i opsežnom projektu obnove srednjovjekovne jezgre su i Iločki podrumi koji su u prekrasno obnovljenom podrumu predstavili svoju premium liniju Sofija koja će se uskoro lansirati na tržište.

Antonijo Kraljević, predsjednik Uprave Iločkih podruma istaknuo je kako su projektom obnove dugo vremena neiskorišteni objekti stavljeni u funkciju, Iločki podrumi, ali i grad Ilok dobili su nove smještajne kapacitete – 12 soba u kasnobaroknoj Žitnici i dva apartmana u Podrumarevoj kući, te barem dijelom riješili problem njihovog nedostatka u gradu koji je sve traženija turistička destinacija. Jer nije se teško zaljubiti u Ilok. Grad je to koji osvaja na prvu, a pogled s obnovljenih zidina pamtit ćete dugo.

 

Foto: Katarina Živković i Sunčana Barušuć

Volite traminac? Evo što vas sve čeka na Festivalu traminca

Nakon stidljivog početka prije pet godina te dvogodišnjeg provlačenja kroz bespuća korone, Festival traminca će 7. i 8. lipnja doživjeti svoje šesto izdanje. Mjesto održavanja je i dalje isto, Ilok, kao što su se i glavne sastojnice Festivala, Gala večera, Radionice i Traminac Tasting, vratile na svoj početak – na bajkoviti Principovac te mistični Stari podrum Iločkih podruma, kao i u Kuriju Brnjaković.

Usuđujemo se reći da će Festival traminca u svom šestom izdanju biti najspektakularniji i najjači po imenima sudionika i ponuđenih traminaca na kušanje, od kojih će neki upravo u Iloku imati svoju svjetsku premijeru.

Ovogodišnji „izbornik“ gastronomskog dijela Festivala traminca, gala večere koja će se održati 7. lipnja na Principovcu, bit će Deni Srdoč, najmlađi i jedini hrvatski chef koji je za čak dva restorana u kojima je kuhao, Draga di Lovrana i Nebo, priskrbio gurmanskog Oscara, Michelinovu zvjezdicu. Denijeve gastro čarolije bit će praćene reprezentacijom iločkih traminaca, odnosno tramincima Iločkih podruma, Mladena Papka, Vere i Roberta Zime te Dinka Draguna.

Deni Srdoč

(Ulaznica za večeru koja uključuje pet slijedova hrane i pet različitih traminaca je 100 eura. Broj mjesta je ograničen! Pošaljite rezervacije na mail: zeljko.garmaz@gmail.com ili javite se na telefon: +385916400527)

Ljubitelji traminca i čokolade doći će na svoje na radionici Stiva „El Bahatti“ Kahline i Sanje Vladović, odnosno Čokolaterije Taman, na kojoj će se njihove poslastice uparivati s predikatima Iločkih podruma.

Stiv „El Bahatti“ Kahlina i Sanje Vladović,

Svojevrsnom poslasticom možemo nazvati i radionicu na kojoj će Aleš Winkler uparivati svoje Kumparička kozje sireve i različite tramince iz Vinarije Papak.

Aleš Winkler

Veliki Slavko Kalazić će na primjeru svoga remek djela, Batine iz 2010. godine, pokazati koliko je traminac uvijek dominantna sorta u kupažama u kojima se nalazi, bez obzira u kojem postotku je prisutan u vinu.

Danilo Steyer će predstaviti vertikalu Steyer Mark Extremea, svog traminca koji je nedavno na International Wine Challengeu u Šangaju osvojio trofej u konkurenciji jantarnih vina.

Danilo Steyer

Sa zadovoljstvom je Horst Hummel, odvjetnik iz Berlina koji proizvodi vina u Villanyju, prihvatio poziv da održi predavanje o svojim uistinu ekstremno vinificiranim vinima s kojima uživa veliki ugled kod sve većeg broja štovatelja vina bez ikakvog intervencionizma u vinogradu i podrumu. Horst će predstaviti tri različite berbe traminca, ali i lipovinu i portugizac, sortu kojoj pristupa na poseban način zbog čega ga zovu „Paganinijem portugisca“.

Horst Hummel

Na Festivalu traminca će se predstaviti i slovenska vinarija Radgonske gorice, poznata ponajviše po svojim „peninama“, ali i po svom tramincu sa crnom etiketom, „crnom tramincu“, kojeg godišnje proda u više od 100 tisuća butelja. Oni će predstaviti vertikalu svog traminca, a najstarije vino na radionici bit će iz 1981. godine. Također će nam omogućiti kušanje i njihovog pjenušca od traminca, također sa crnom etiketom.

Poznati srpski publicist i organizator velikih vinskih manifestacija, Zoran Dragoljević Žorž, na primjeru šest traminaca iz Srbije, iz vinarija Petra, Janko, Deurić, DeLena, Pusula i Mačkov podrum, objasnit će i pokazati koliko različiti terroiri utječu na stilove traminaca u tri različita vinogorja – subotičkim pescima, Fruškoj gori i Šumadiji.

I, za kraj, ali ne i najmanje zanimljivo, međimurski vinar Petar Kocijan iz Štrigove predstavit će svoju vinariju u kojoj se nalaze i dvije etikete traminca.

(Ulaznica za sve radionice, koja uključuje i ručak, je 100 eura. Broj mjesta je ograničen! Pošaljite rezervacije na mail: zeljko.garmaz@gmail.com ili javite se na telefon: +385916400527)

Kušanje četrdesetak etiketa traminca

Nakon maratonskog kušanja skoro 40 vina na različitim radionicama, u dvorištu Starog podruma slijedi izložba traminaca, Traminac Tasting, ali i drugih vina koja proizvode vinari koji u svojoj ponudi imaju traminac.

Za dobro raspoloženje brinut će DJ Zoran Pezo, koji je, inače, poznat kao redatelj prve od tri priče u kultnom generacijskom omnibusu „Kako je propao rock’n’roll“, ali i televizijskih emisija poput Hit depo i Ružiona, kao i brojnih glazbenih spotova

 Svoj koncertni nastup imat će i skupina briljantnih glazbenika okupljenih u bendu , a zabavit će nas svojim jazzy, swing, bossa nova, blues i sevdah aranžmanima svevremenskih vječnih uspješnica iz poznatih filmova.

FilmMusicOrkestar

(Ulaznica za Traminac Tasting je 15 eura, a ulaznica uključuje i povratnu kauciju od 5 eura za čašu te neograničeno kušanje svih vina koja budu izložena na štandovima.)

 

Foto: arhiva Festaival traminca, arhiva Kocijan vina, arhiva vinarije Radgonske gorice,  Julio Frangen i Sunčana Barušić

Vino uz žlicu u krčmi Pri dečkima

Vesela i edukativna večer slasne hrane i vrhunskih vina, 19. izdanje eno gastro projekta Vino uz žlicu, održano je u krčmi Pri dečkima u zagrebačkoj Trnovčici (Gornja Dubrava), otvorenoj lani u listopadu. Dečki su: chef Mateo Pus i njegov poslovni partner Tomislav Škof, koji dolazi iz IT sektora, ali je također veliki zaljubljenik u gastronomiju.

Mateo Pus i Tomislav Škof

Iako mu je samo 27 godina, chef Mateo Pus je stekao veliko iskustvo radeći u prestižnim zagrebačkim restoranima kao što su ManO, Noel, Bota Šare, Pomeri i Kaiser. U najkraćem, kuhanje Pri dečkima moglo bi se opisati kao tradicionalno s modernim pristupom. ‘Pod utjecajem, ali ne onako kako su kuhale moje mama i baka’, rekao je Mateo, dodajući da se sva jela prezentirana na ovoj večeri, nalaze na njihovu stalnom jelovniku.

Šimić rakije

Prije nego se započelo s hranom i vinima, Franko Šimić iz obiteljske destilerije Šimić u Požegi, predstavio je rakije koje su otvorile apetit uzvanicima iz svijeta medija: Viljamovku, Šljivovicu i Kajsiju, kako nazivaju rakiju od marelice te liker Višnjevac. Obitelj Šimić na svom se imanju bavi i uzgojem voća te su njihove rakije i likeri potpuno prirodni, proizvedeni uz primjenu najsuvremenije njemačke tehnologije, a o njihovoj vrhunskoj kvaliteti svjedoče brojna priznanja koja su osvojili u zemlji i inozemstvu.

Juneći tartar, ručno rezani – na domaćem kruhu

Za početak poslužen je ručno rezani Juneći tartar na domaćem kruhu, karakterističan po tome što nema puno začina kao što se radi s klasičnim tartarom. Ukusan tartar, odličan kruh… za stolom se tražio zalogaj više! Uz to se u čašama perlao Kutjevo Maximo brut, prvi komercijalni pjenušac od graševine, proizveden klasičnom metodom. Ovaj matching posebno je pohvalio sommelier Tomislav Jakopović, također prisutan među uzvanicima.

Pomoć u posluživanju pružio je još jedan dečko – atrakcija večeri, robot konobar Keenon Dinerbot T8. Prije nego što se primio posla, robot je isprogramiran što treba raditi i mapirao je prostor restorana svojim naprednim kamerama i laserima da ‘snimi’ raspored stolova. ‘Što duže radi i poslužuje, robot će se zahvaljujući naprednoj tehnologiji bolje prilagoditi restoranu i gostima. Skenira događanja u ruti kojom prolazi, usporava ako se netko pojavi ispred njega, inteligentno izbjegava prepreke s planom binokularnog vida. Brzo postane miljenik gostiju ali i kolega konobara koji nisu roboti, jer osim posluživanja hrane i pića, brzo odveze prazne tanjure nazad u kuhinju. Može ponijeti oko pet kilograma hrane na svakoj tacni, poslužiti četiri stola istovremeno, radi ako treba 24 sata dnevno, ne traži plaću niti bolovanje’, našalio se Tomislav Kovač, direktor zagrebačke tvrtka Unitrg koja ih distribuira na hrvatskom tržištu.

Kutjevo Graševina Vinkomir 2022. uz Kremastu palentu s vrhnjem i špekom

Nakon što je robot obavio prvi zadatak i najavio budućnost, slijedio je povratak nečemu tradicionalnom. Iz vinarije Kutjevo, koja neprekidno djeluje od 1232. godine slijedilo je ugodno iznenađenje – Graševina Vinkomir 2022. o kojoj je gostima ispričao Matko Kovačić, predstavnik vinarije Kutjevo i upoznao ih sa svim dobrobitima ove sorte velikog potencijala. Ova je sasvim netipična, stilski drugačija od popularne Vrhunske Graševine. Grožđe dolazi iz vinograda s elitnog položaja Vinkomir kraj kojeg će na proljeće biti otvoren restoran s pogledom na kutjevačku Zlatnu dolinu, najavio je Kovačić.

Kremasta palenta sa špekom i vrhnjem

Tradicionalno s modernim pristupom, kako je svoje kuhanje na početku susreta najavio Mateo Pus osjetili smo u odličnoj Kremastoj palenti s vrhnjem i špekom. Kukuruzna krupica, špek i vrhnje, sastojci su koji su se uobičajeno nalazili u domaćinstvima u ruralnom sjevernom djelu Hrvatske, a za večeru su ga obožavali jesti i purgeri. Na sreću, chef Pus se odlučio “izvaditi” ga iz zaborava, što je oduševilo većinu prisutnih.

Dvoršak rajnski rizling uz jelo Krumpir i čvarci

Kako osim velikih vinarija, na ovim eventima promoviraju i one manje poznate, organizatori Renata Cisar i Mustafa Topčagić kod Dečkih su pronašli ‘kućno vino’ – Dvoršak Rajnski rizling 2023 iz istoimene vinarije u Svetom Križu nedaleko Tuheljskih toplica u Zagorju. Predstavio ga je Srećko Dvoršak, čija se obitelj bavi poljoprivredom i stočarstvom, a uskoro će otvoriti vinotočje gdje će se, osim Rajnskog rizlinga moći kušati njihov Muškat žuti i Graševina, koja je i vino kuće Pri dečkima. Ipak, za prezentaciju su donijeli Rajnski rizling, koji je izvrsno nadopunio nevjerojatno ukusnu kombinaciju, po domaće zvanu Krumpir i čvarci.

Krumpir i čvarci

Krumpir je prehranio generacije, a od njega su dovitljive domaćice pripremale svakakva jela – od jednostavnih gustih krumpirovih juha, variva, stavljale su ga kao dodatak i prilog mnogim jelima, pekle ga cijelog, ribanog, malčice prignječenog… Eh, takvog nam je poslužio chef Pus i to na “polpetici” od čvaraka i ponekog komadića špeka koji je cijelom jelu dao toliko obožavani okus dima. Na krumpiru je bio poslužen u octu mariniran luk. Odlično je balansirao s masnoćom prisutnom u čvarcima i špeku, ali prema mišljenju većine, na porciji ga je bilo malo previše. Ali, staviti sa strane višak, nikom nije bio problem.

Vinarija Trs, Blaufränkisch 2020. i Janjeći ragu s pljukancima i vrganjima

Vino Blaufränkisch 2020, vinarije Trs iz Iloka, odnjegovano je godinu dana u hrastovim bačvama što mu daje bogat i dugotrajan okus. Da pojednostavimo, riječ je o germaniziranom nazivu plave frankovke, čiju autohtonost svojataju svi u srednjoj Europi, pa tako i mi u Hrvatskoj. Vino je duboke tamne rubinski crvene boje, nijansirane voćne aromatike kojom dominira zrelo bobičasto voće s finim pozadinskim notama tamne čokolade, kako je naglasila Iva Slišković, predstavnica vinarije Trs.

Janjeći ragu s pljukancima i vrganjima

Osim što je trebalo zamijesiti tijesto, svaki je pljukanac prošao kroz ruke chefa Pusa. A, ragu, taman začinjen, kremast, s mesom koje se topilo u ustima, zaključili smo, kuhali su satima, onako kako i treba. Krčma, kako su ostavili naziv ovog restorana bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, a iz kuhinje “izbaciti”, kako to govore chefovi, velik broj tanjura nije tako jednostavno, pogotovo ako poslužuješ namirnicu koja “voli piti”. Pljukanci su tu večer bili jako žedni, pa su nam popili dobar dio umaka. I neka su jer su bili odlični, tako da u tanjuru, odnosno zdjelici nije ostala niti kap. A, bio je tako ukusan…

Vinarija Trs, ulje od sjemenki grožđa

Iz vinarije Trs smo prilike kušati i njihovo hladno prešano Ulje od sjemenki grožđa, koje se primjenjuje u gastronomiji i kozmetici; ima i zdravstvene blagodati za srčane bolesnike, a bogato je i E vitaminom. Od 1 kilograma sjemenki grožđa dobije se 1 decilitar ulja, pa je razumljivo što je tako cijenjeno među konzumentima.

Vinarija Opus, Opus Bridge Plavac mali 2018. i Odležana svinjska potrbušina pečena iispod peke s medom

Sljedeće vino došlo je iz  vinarije Opus iz Komarne, s juga Dalmacije. Članica obitelji i njihova zagrebačka predstavnica Andrea Popić donijela je ‘božanski nektar s kamena’, Opus Bridge Plavac mali 2018, vino koje je nastalo kao plod trostruke insolacije grožđa sa suncem, morem i kamenom. Iz vinarije Opus nedavno je izašao i prvi Pošip, a velika su očekivanja od berbe vrlo zahtjevnog i ne tako rasprostranjenog grka.

Odležana svinjska potrbušina pečena ispod peke s medom

Prava poslastica tek je slijedila – Odležana svinjska potrbušina pečena ispod peke s medom – jelo na koje je mladi chef Pus posebno ponosan. Nedavno ga je predstavio i na HTV-u uz novogodišnje preporuke jela. I nas je oduševila polagano pečena potrbušina, tako da se masni dio dobro rastopio, hrskave korice, taman začinjena uz nijanse meda koji joj je, kao i pečena mrkvica dao blagu dozu arome i slatkoće.

Vinarija Matić, Muškat ruža 2022. i Kolač s mrkvom

Regionalna zastupljenost vinara zaokružena je s Istrom i Muškat ružom 2022 vinarije Matić iz Baškota kod Višnjana. Ovo autohtono aromatično vino, kakvo proizvodi samo šest vinarija u Istri. Vlasnik vinarije Milenko Matić uzgaja čak 12 vinskih sorti, među kojima je najdominantnija malvazija. Njegovu Muškat ružu nadahnuto je predstavio vinoznalac Marko Havaši, naglasivši kako to vino znači ljubav, pa bi bilo prigodno da se na restoranskim stolovima nađe i za predstojeće Valentinovo. Samo ime vina podsjeća na crvene ruže i oduševljava bojom otopljenih latica, mirisom podsjećajući još na maline i jagode.

Kolač s mrkvom

Vino je bilo odličan izbor uz Kolač od mrkve s kremom od timijana i kandiranim orasima. Krema od jaja kuhana na pari, kolač koji je već na prvu mirisao po divnim začinima i orah na vrhu… ne suviše slatka kombinacija koja zove na zalogaj više.

Najbolje kombinacije

Kao što je uobičajeno na dosadašnjim eventima, i sada se birala najbolja kombinacija hrane i vina. Iako je većina glasala za kombinaciju Kutjevo Graševina Vinkomir 2022 s Kremastom palentom s vrhnjem i špekom, za našim smo stolom dodali i kombinaciju vina Opus Bridge Plavac mali 2018. Vinarije Opus s Odležanom svinjskom potrbušinom pečenom ispod peke s medom. Zbog ta dva jela sigurno ćemo opet navratiti u Krčmu Pri dečkima!

 

Tekst: Fama i Sunčana Barušić

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić

Dan otvorenih vrata Iločkih zidina: Ilok postaje nova meka kulturnog turizma

Rekonstrukcija zidina, zgrade Žitnice, Podrumareve kuće i franjevačkog samostana, koju s gotovo 6.7 milijuna eura sufinancira Europska unija iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020., pozicionira Ilok kao jednu od najatraktivnijih destinacija kulturnog turizma

Do proljeća se očekuje završetak radova na rekonstrukciji srednjovjekovnih zidina u Iloku, istaknuto je na Danu otvorenih vrata Iločkih zidina. Na prezentaciji ovog iznimno važnog projekta u Kuriji Brnjaković okupilo se više od stotinu građana i uzvanika.

Rekonstrukcija zidina zgrade Žitnice, Podrumareve kuće i franjevačkog samostana u Iloku, jedan je od najvećih projekata na istoku Hrvatske, vrijedan je nešto manje od devet milijuna eura, a s gotovo 6,7 milijuna eura sufinancira ga Europska unija iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020.

Marina Budimir, gradonačelnica Iloka

„Zaštitni znak Iloka su zidine koje je izgradio Nikola Iločki, načete zubom vremena trebale su sanaciju koja je započela 2021. i doista sam ponosna što smo došli do samog kraja. Ovaj projekt vrijedan je dodatak turističkoj ponudi grada i vjerujem da će mnogima biti zanimljivo prošetati južnim dijelom zidina ili s kule na sjevernoj strani uživati u pogledu koji puca prema Dunavu“, istaknula je gradonačelnica Iloka Marina Budimir.

Damir Dekanić, župan Vukovarsko-srijemske županije

Župan Vukovarsko-srijemske županije Damir Dekanić istaknuo je kako će Ilok dovršetkom projekta rekonstrukcije postati jedna od najatraktivnijih destinacija kulturnog turizma ne samo u Vukovarsko-srijemskoj županiji nego u čitavoj Hrvatskoj.

„Županija potiče obnovu kulturne i povijesne baštine i koristi sve mogućnosti za ulaganja u turističku infrastrukturu što se odražava i na kontinuiranom rastu turističkih rezultata“, rekao je župan.

Marko Mikolašević, pročelnik Konzervatorskog odjela u Vukovaru

Važnost ovog projekta za kulturnu baštinu Hrvatske naglasio je i Marko Mikolašević, pročelnik Konzervatorskog odjela u Vukovaru i predstavnik Ministarstva kulture i medija, a što rekonstrukcija znači za lokalnu sredinu, pojasnio je Antonijo Kraljević, predsjednik Uprave Iločkih podruma, koji su uz Franjevački samostan i TZ Vukovarsko-srijemske županije partneri na projektu.

U fokusu održivi turizam

Direktorica TZ Vukovarsko-srijemske županije Majda Jakša istaknula je da će dovršetkom ovog iznimno zahtjevnog projekta Ilok dobiti novu atrakciju.

„Time smo zaokružili jednu lijepu turističku priču koju Ilok u konačnici i zaslužuje. Ovaj projekt primjer je kvalitetnog upravljanja destinacijom, naglasak mu je na održivom turizmu za koji smo se opredijelili u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Iznimno me veseli što smo uspjeli sačuvati našu kulturnu baštinu u Iloku za buduće naraštaje“, poručila je Majda Jakša u Kuriji Brnjaković, a samo nekoliko stotina metara dalje u Muzeju grada Iloka u dvorcu Odescalchi najmlađi Iločani zabavili su se na edukativnoj radionici uz Bajkopričalicu Sandru i kustose muzeja.

Ni magla koja je najistočnijem Hrvatskom gradu na Danu otvorenih vrata Iločkih podarila mističan ambijent nije spriječila goste iz Zagreba da obiđu samostan i crkvu sv. Ivana Kapistrana i Muzej grada Iloka i prošeću njegovim središtem. Nisu krili oduševljenje njegovom ljepotom uz najavu ponovnog dolaska na proljeće kada će se obnoviti i zelene površine.

Uoči Dana otvorenih vrata Iločkih zidina u Kuriji Brnjaković na edukaciji o valorizaciji i interpretaciji kulturne baštine zaključeno je kako će Ilok dovršetkom projekta iduće godine postati turistička meka na krajnjem istoku Hrvatske.

I kontinent ima svoj Dubrovnik

Iločke zidine po vrijednosti i važnosti mogu se usporediti s dubrovačkim i stonskim, obrambene kule, polukule, bastioni i spojni zidovi počeli su se graditi u 13. stoljeću, a u 15. stoljeću šire se prema zapadu. Za njihov do danas sačuvani srednjovjekovni oblik zaslužan je Nikola Iločki. Zidine su se nekada protezale u duljini od 1.600 metara, a danas je sačuvano i obnavlja se više od 850 metara. Uz njihovu rekonstrukciju, obnavljaju se i zgrada Žitnice koja će dobiti prezentacijsku dvoranu, stalni galerijski postav, info centar i smještajne kapacitete, Podrumareva kuća posvećena bogatoj vinskoj kulturnoj baštini Iloka te tri krila franjevačkog samostana sv. Ivana Kapistrana.

Foto Marko Džavić

 

Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost Grada Iloka

 

Udruga WOW dodijelila nagrade za naj-vino godine

Udruga WOW nedavno je svečano proslavila svoj 12. Rođendan i dodijelila svoje godišnje nagrade za vino godine. WOW-ice su svoju važnu proslavu „pred-tinejdžerskog“ rođendana i dodjelu tradicionalnih godišnjih nagrada organizirale u sklopu svog partyja povodom nadolazećih blagdana.

Tko još ne zna: Udruga WOW redovito već 11 godina dodjeluje vlastite godišnje nagrade za naj-vino godine. Zapravo je to bilo bilo super-finale akcije „Što žene žele“ (izbor vina po ženskom ukusu) koja traje svake godine od svibnja do listopada, a provodi se anketom među članicama i simpatizerkama. Premda je ime akcije „Što žene žele“ pomalo duhovito, sustav izbora je itekako ozbiljan. Upravo zato što su pretpostavljale da će biti odmahivanja rukom jer su – zamislite – žene, smislile su način izbora njima najdražih vina koji je elaboriran i  nadasve ozbiljan a ipak poseban i „ženstven“.

Akcija biranja najboljih vina po njihovom, rafiniranom ženskom ukusu, tijekom godina se afirmirala, baš kao i sama, tek godinu starija udruga.  A WOW izbor za Grand Prix zanimljivo je zamišljen, drukčiji od ostalih i u igri su isključivo hrvatska vina. Vinari ih jako vole primiti jer su nagrade, za razliku od uobičajenih plaketa, zvjezdica, bodova, diploma i priznanja, itekako konkretne.

Tako su do sada ukupni pobjednici izbora (WOW Grand Prix) svake godine putovali u režiji WOW-ica u neku vionsku regiju svijeta.  Lista vinara koji su putovali s WOW je impozantna: Gianfranco Kozlović u Bordeaux, Saša Senjković u Champagnu, Moreno Coronica u španjolski Penedes, Luka Krajančić u Burgundiju, Frano Milina Bire u Austriju, Meneghetti u talijansku Toscanu, Marko Fakin u Mađarsku, vinarija Jakob u Milano.

Prošlogodišnji pobjednici iz vinarije Benvenuti putovali su na nagradno putovanje u talijanski Piemonte., a uz pomoć agilnog vinskog koncepta „Hrvatska na čašu“ /„Croatia By the Glass“, u sastavu Tomislav Tuđen i Jure Andrijašević.

Tri razine filtera

Izbor ide kroz tri razine filtera a započinje (pred)selekcijskom listom vina koju svake godine sastavlja jedan ugledni hrvatski sommelier, svojevrsni vinski „kustos” ili „izbornik“(izbornica).

On (ili ona) selekcionira vina kušana u prošloj godini i sastavlja autorsku listu najboljih/najzanimljivijih/najuspješnijih vina u pet kategorija: pjenušci, bijela, ružičasta, crvena i “desertna” (vina s ostatkom  šećera). Do sada su vinski selektori bili odreda renomirani sommelieri Karin Rupena-Perdec, Alena Stuparić, Željko Bročilović Carlos, Filip Savić, Emil Perdec, Siniša Lasan, Mario Meštrović, Roko Bekavac, Jelena Šimić Valentić, Ivan Jug i posljednji – Darko Lugarić.

– U drugoj fazi, sve WOW članice i simpatizerke, njih više od 200, a među kojima su i ugledne vinske i gastro novinarke, sommelierke, konzultantice, enologinje, vlasnice vinoteka i restorana, stručnjakinje za vinski marketing i zaljubljenice u vino i kulturu stola – mogu glasati za svoje favorite elektroničkom poštom. Tako se dobije 12 finalnih vina, (dva pjenušca, tri bijela, dva ružičasta, tri crvena, i dva desertna). U trećoj i izlučnoj fazi, konačnu odluku donose tri vinski upućene članice kušanjem naslijepo.

– Finalni ocjenjivački sud ovog puta bile su Egle Katunar, voditeljica prodaje i marketinga Kuće vina Ivan Katunar iz Vrbnika na otoku Krku; Lucija Matijević sommelierka trećeg stupnja i predavačica HSK (Hrvatskog sommelierskog kluba) i mlada vinska stručnjakinja Jana Košćec, također s položenim trežim stupnjem HSK. Finalno žiriranje vina naslijepo održano je ove jeseni u Iki, uz pomoć spretnih djelatnika hotela Ikador – vještog head-sommeliera Mate Negulića i vrhunske profesionalke Andree Klemenčić. Nakon što je žiri među dvanaest finalista odabrao pobjednike u svakoj od pet kategorija, slijedio je i najveći zadatak: izdvojiti jedno vino (i njegovog autora) koje ih je najviše impresioniralo.

Ovogodišnja lista finalista: u kategoriji pjenušaca: – Amfora, vinarije Tomac i Blanc de Noirs vinarije Jagunić, obje s Plešivice, hrvatske Champagne. Pobijedio je Blanc de Noirs vinarije Jagunić a nagradu je Dominiku Jaguniću uručio renomirani sommelier Goran Petrić.

U kategoriji bijelih vina tri najbolja su malvazija Santa Lucija 2017., malvazija OMO 2020. i Enjigi Venje KB.BQ. 2010 a pobijedio je Enjigi Venje KB.BQ. 2010. Nagradu je Ivi Enjingiju uručio maslinar Duilio Belić čija su se ulja kušala uz vrhunsku hranu.

Dva najbolja roséa su Rossella vinarije Poletti i Rosé Premium vinarije Kutjevo, oba iz 2022. Pobijedio je Rosé Premium vinarije Kutjevo. Nagradu je Petru Marincelu uručila Sanja Muzaferija, osnivačica i direktorica festivala ružičastih vina „Pink Day Zagreb“, koji će iduće godine 20.travnja u Laubi doživjeti svoje 11.izdanje.

Među crvenima izdvojili su se teran Barbarossa 2019. vinarije Tomaz, Trnjak 2017. vinarije Grabovac i crvena kupaža istarskog majstora Morena Degrassija Terre Bianche 2012.  Pobijedio je  Barbarossa 2019. vinarije Tomaz,a nagardu je Klaudiju Tomazu uručio uvaženi sommelier i autor pred-selekcijske liste, Darko Lugarić

Od desertnih vina u vrhu su Iločki podrumi s Tramincem Principovac izborna berba prosušenih bobica 2016., te prošek Babić 2018., vinarije Testament. Pobijedio je Traminac Principovac izborna berba prosušenih bobica 2016  a nagradu je Luki Lozančiću uručila sommelierka i članica izlučnog ocjenjivačkog suda, Jana Košćec.

Za nagradu, pobjednici u svakoj kategoriji dobili su skulpturu koju je dizajnirala dizajnerska grupa “Grupa”, a ukupni pobjednik Ivo Enjigi  odlazi na, zasad još uvijek tajnu, vinsku destinaciju. Na nagradi mu je čestitao prošlogodišnji pobjednik, Albert Benvenuti.

Nakon službenog dijela dodjele nagrada, uslijedio je party koji je svojim vinima ponajprije „ukrasio“ ukupni pobjednik, veteran i legenda Ivo Enjingi koji je za ovu priliku donio i za okupljene goste otvorio cijelu vertikalu fantastičnih vina iz svog podruma. Uz pobjedničko vino, Enjigi Venje KB.BQ. 2010 , kušala su se i bijelo Venje 2015., Venje 2010., Venje 2006. Sve je oduševilo upravo vino iz  2006., koje je još uvijek živo, vibnrantno i vrlo užitno te u super formi. A za sladokusce bili su tu i Traminac izborna beba bobica 2009., kao i rizlinzi iz 2012. i 2008. I crno Venje 2009. Zaključak svih prisutnih: Top vina, top vinari, vrhunska organizacija, lijepo društvo. Hvala svima

Foto: Rene Karaman

Slavonska vina za božićni party

Kutjevački podrum iz 1232. najstariji je u ovom dijelu Europe, onaj u Belju je najveći, iz iločkih podruma obitelji Odescalchi u svijet su se plasirala prva pakirana vina u Europi, u Erdutu je jedna od najvećih bačava na svijetu koja je još u upotrebi, tamo je i najveći plantažni vinograd u Hrvatskoj, a ljubitelji vina i stručnjaci znaju da boljih graševina od onih u Slavoniji i Podunavlju nema. Posljednjih desetljeća slavonski vinari okitili su se i brojnim nagradama za vrhunska crna vina, posebno za sjajnu frankovku, ali i cabernet sauvignon.

Da su vina iz ovog dijela hrvatske savršena pratnja i uz finger food i uz pikantna konkretnija jela, kao i uz tradicionalne, ali i moderne slastice, potvrdio je Slavonia Wine Christmas Party održan u hotelu Mövenpick Zagreb koji je okupio ljubitelje vina i prijatelje ovog dijela Hrvatske.

Povijesne vinarije i vinski festivali

U organizaciji pet regionalnih turističkih zajednica okupljenih u Klaster Slavonija na zagrebačkom partyju predstavila su se vina od Virovitice do Iloka. Široki spektar prvenstveno graševina – od pjenušaca do predikata, ali i prezentacija crne Slavonije s odličnim kompleksnim, harmoničnim, slasnim vinima, potvrđuju veliki iskorak istočnog dijela Hrvatske i pozivaju na istraživanje vrhunskih okusa u modernim butik vinarijama, ali i stoljetnim podrumima.

„Povijesni podrumi specifičnost su Slavonije i Podunavlja i sjajan su temelj za vinski turizam koji povezuje kulturnu baštinu, vino i gastronomiju a tu su i brojni vinski festivali poput WineOsa koji se održava početkom siječnja u Osijeku, Slavonije i Podravine, wine not!? u Virovitičko-podravskoj županiji, Festivala graševine u Kutjevu, Festivala Traminca u Iloku, Zalaska sunca u vinogradu u Brodskom Stupniku ili Večeri vina i umjetnosti u Osijeku… Treba se samo usuditi, predlažemo da sami sebi pružite priliku za poseban odmor i nova otkrića. Tko nikad nije bio, nakon prvog dolaska u Slavoniju sigurno će se vratiti. Slavonija – nema joj ravne“, poručila je Ivana Jurić, voditeljica Klastera Slavonija i direktorica TZ Osječko-baranjske županije.

Majda Jakša, Maja Jakobović, Martina Jakelić, Ružica Vidaković i Ivana Jurić

Na iznimna vina, posebno graševine, osvrnuo se i poznati hrvatski sommelier Mario Meštrović. „Osim što graševina u Slavoniji ima standardiziranu izvrsnost u proizvodnji i što daje vrhunske rezultate u svim stilovima vina, grožđe ne nakuplja visoke kiseline tako da su vina pitka, cvjetno voćna s ugodnom sortnom gorčinom na završetku. Također, s globalnim zatopljenjem imamo puna kremasta vina od graševine koja su sjajni pratitelji ne samo slavonskih jela.“

Ivana Jurić i Mario Meštrović

Foto Anto Magzan

4. Srijemski Pjenušavi doručak u kušaonici Vina Papak

U nedjelju, 12.studenog 2023. u kušaonici Vina Papak Ilok, na najistočnijem vinogradarskom položaju Radoš, održat će se 4. Srijemski pjenušavi doručak u vinogradu. Posebna svečanost ove godine je upriličena u organizaciji TZ Vukovarsko-srijemske županije i Salona pjenušavih vina Zagreb, a program je bogat i raznovrstan budući da je i prigoda posebna – na ovogodišnjem doručku obilježit će se i Dan županije.

Organizatori su prijašnje ljetne varijante pjenušavog doručka sa suncokretima u prvom planu zamijenili osunčanim toplim bojama jeseni, a prigodno se dan prije slavi i Sv. Martin, praznik mladih vina, stoga će cijeli iločki vikend biti u vinskim nijansama.

Nedjeljni program započinje prijepodnevnim kušanjem pjenušaca s bogatim srijemskim doručkom (11-12,30h), uz glazbu Tria Petre Marković i vođeno slikanje na radionici Feel good & paint. Isti dan u 14 sati slijedi “En primeur Srijem”, predstavljanje mladih vina ili novih berbi na tržištu, vinarija sudionica događaja.

 

Foto: Julio Frangen

 

Ilok je bogatiji za butiknu vinariju KAST

Obitelj Kovčalija iz Iloka novu je vinariju svečano predstavila brojnim uzvanicima iz cijele Hrvatske i inozemstva

Ilok, zatim Slavonija i Srijem, pa cijeli istok Hrvatske, a u konačnici i Republika Hrvatska od 28. rujna su bogatiji za jednu sasvim novu i ambicioznu butiknu vinariju. U Iloku je tog dana u prisustvu dvjestotinjak uzvanika pristiglih iz cijele zemlje i uz delicije chefa Gorana Kočiša svečano otvorena vinarija KAST, u vlasništvu poduzetničke obitelji Kovčalija, široj javnosti poznatoj po hotelu i restoranu Dunav, koja je Ilok prije skoro dva desetljeća uvela kao nezaobilaznu destinaciju na gastronomsku kartu Hrvatske, zahvaljujući nadahnutim jelima baziranim na riječnoj ribi i drugim lokalnim srijemskim specijalitetima, a sada to isto planira napraviti i sa vinom.

Moderna vinarija

Uz pomoć europskih fondova izgradili su vinariju KAST koja svojom funkcionalnošću, arhitektonskim rješenjima i nadahnutim uređenjem značajno odskače od prosjeka i u Ilok donosi jednu sasvim novu ponudu i kvalitetu, koja ravnopravno može stati uz bok bilo kojoj od slavnih vinarija, primjerice, Toskane, Provanse ili Rioje.

Katarina i Stjepan Kovčalija

Katarina i Stjepan – KAST

Nova generacija u obitelji, Katarina i Stjepan Kovčalija, prema čijim je početnim slovima vlastitih imena vinarija KAST dobila naziv, preuzela je odgovornost za ovaj projekt sa sasvim novom idejom – prevesti iločka vina iz zone svakodnevnih, u zonu vina za posebne trenutke. Naime, iako je Iločko vinogorje slavno te po čuvenju i potencijalu jednako vrijedno kao primjerice Kutjevačko ili Dingač, na tržištu se vina iz tog kraja prodaju većinom u zoni svakodnevnih vina ili u najboljem slučaju kao vina s odličnim omjerom cijene i kvalitete. U zoni finih i prestižnih vina je Iločko vinogorje zapravo ozbiljno deficitarno, i to je stvar koju Katarina i Stjepan žele izmijeniti.

Obiteljska tradicija

Iako su njih dvoje mladi ljudi, oni su zapravo nasljednici dugačke vinogradarske obiteljske tradicije i po majčinoj i po očevoj strani, tradicije koju su zamislili oplemeniti. Stoga su za fokus svog djelovanja odabrali tradicionalni iločki sortiment, sorte graševinu, traminac i frankovku, vjerujući da na teritoriju Podunavlja i Fruške gore kojem pripadaju, upravo te sorte mogu pružiti najviše.

Obitelj Kovčalija

Suradnja sa stručnjacima

Angažirali su jednog od najboljih stručnjaka ovog podneblja, enologa Mladena Dragojlovića iz Novog sada, poznatog po suradnji s negotinskom vinarijom Matalj od samog osnutka, gdje je surađivao na kreaciji Kremen Kamena, jednog od najboljih crnih vina ovih prostora, a zatim i suradnji s drugim vinarijama s kojima je također požnjeo međunarodne uspjehe, poput vinarija Đoković i Matijašević.

Suvremena tehologija

Angažirali su i Gorana Perića iz Istre, cijenjenog tehnološkog projektanta, koji je prema zamislima obitelji i enološkog savjetnika opremio podrum suvremenom tehnologijom, primjerenoj tipu vina kakvo Kovčalije žele proizvoditi. Podrum je uređenjem posvećen tradiciji iločkog kraja i ključnim razdobljima vinske povijesti, zbog čega se sastoji od četiri dijela.

Četiri dijela podruma

Prvi se u vinariji KAST dio odnosi na današnjicu i tamo su smješteni inoks tankovi s kontroliranom temperaturom, drugi dio se odnosi na Austrougarsku tradiciju dozrijevanja vina u betonskim tankovima i tamo se nalazi betonsko suđe, treći je dio posvećen srednjovjekovnoj tradiciji i gdje se nalaze drvene bačve, a posljednji, četvrti antičkom dobu iz vremena rimskog carstva gdje se nalaze amfore od terakote.

Očuvana sortnost

Stjepan Kovčalija je svoj pogled na vino koje proizvode u vinariji KAST sažeo na slijedeći način: “Želimo sačuvati svježinu i eleganciju u vinu i arome tipične za sorte našeg kraja, stoga dobar dio vina njegujemo u inoksu, s druge strane, ostale sve tri metode njegovanja koje baštinimo iz iločke povijesti nam omogućuju da kasnijim pažljivim kupažiranjem s vinom iz inoksa i pronalaženjem idealnih omjera krajnje vino dobije dodatno na kompleksnosti i dubini, kao i na potencijalu za čuvanje i daljnji razvoj. Na taj smo način dobili očuvali sortnost i tipična svojstva vina s iločkog terroira, a istovremeno dobili strukturu i novu razinu kvalitete.”

Brojni gosti

Među brojnim gostima svečanosti otvorenja našli su se i Ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja se uzvanicima obratila i govorom i zaželjela mladim poduzetnicima puno uspjeha, a zatim i predstavnici lokalnih institucija poput župana Vukovarsko-srijemske županije Damira Dekanića, gradonačelnice Iloka Marine Budimir, a zatim i predstavnici brojnih medija iz tri zemlje, Hrvatske, Srbije i Mađarske.