Najveće vertikale i autohtone sorte na radionicama Vinarta

Završen je niz vinskih radionica koje su se održavale u zagrebačkom Hotelu Dubrovnik, u sklopu dana Vinarta na kojima su posjetioci mogli kušati odlična vina od sorte rajnski rizling, našeg susjeda vinara Boštjana Protnera, biti svjedoci jednoj od najopsežnijih vertikala Dingača vinarije Saints Hills, kušati svježa i arhivska vina vinarije Degrassi, te se uvjeriti da je autohtona sorta trnjak stvarno zvijezda u usponu.

Boštjana Protnera, koji s obiteljii u blizini Maribora u mjestu Malečnik vodi vinariju Joannes i ugostiteljski objekt Hiša Protner, zovu još i „Kraljem rizilinga“ na ovim područjima. Da da je dosita tako, posjetioci su se uvjerili na radionici Riesling – velika vertikala vinarije Joannes Protner. Kušao se mlad, punjen izravno iz bačve, Renski rizling 2021 i to polusuho vino, te Renski rizgling 2021. suho koje je osam mjeseci odležalo i u betonskom jajetu. Vino je tržište odlično prihvatilo, a Protneri velik dio svoje proizvodnje izvoze izvan Slovenije, tako da je u vinariji ostalo svega 200 butelja. Kako vina stare, tako naravno, postaju ozbiljnija: Renski rizling 2019. odležavao je i u velikim starim bačvama, a Renski rizling iz berbe 2015. ozbiljno je vino koje sve više miriši po petroleju, toliko karakterističnom za ovu sortu, koji se još više osjetio u berbi iz 2005. „Renski rizling 1998. mi je posebno drag, jer to je godina rođenja moje kćeri, tako da na svaki rođendan s veseljem otvaramo boce iz arhive i promatramo kako vino stari“, kazao je Protner otvarajući devetu butelju, Renski rizligng 2017., slatko vino koje bi se odlično uparilo sa sirevima ili primjerice gusjom jetrom.

Na kraju radionice kušalo se i vino Renski rizling Unique, 2006., vino koje je vinarija Joannes-Protner radila za jedan ugostiteljski objekt. „Htjeli su drukčiji rizling, a ja sam eksperimentirao i na karaju dodao i malo destilata od rizlinga. Nakon odležavanja, nastalo je ovo vino za koje sam mislio da nemam više niti boce, ali, jedan karton se sakrio u dnu podruma i eto, donio sam da ga kušate“, kazao je Boštjan na kraju radionice, a mnogi su zatražili koju kapljicu više ovog jedinstvenog rizlinga.

Boštjan Protner

 

Na radionici Terre Bianche Cuvee Rouge riserva 2013. i njezine sastavnice, koju su održali vlasnik vinarije Degrassi, Moreno Degrassi i njegov dugogodišnji enolog Alen Matelić, kušala su se i uspoređivala vina zajedničkog naziva – bijelog tla na kojem rastu sorte za kupažu. Ne bilo kojeg tla – radi se o glasovitom položaju Contarini.

Kušanjem osam vina, prisutni su se uvjerili kako su i zašto su se Terre Bianche Cuvee Rouge razvijale i evoluirane kroz vrijeme, a to su ponajviše Degrassijev istraživački duh i osjećaj da je došao trenutak kada treba podići nivo kvalitete i upotpuniti kupažu novim sortama te principi rada (mali prinosi, izbor fenolno zrelog i zdravog grožđa, očuvanje njegova arome…)

Alen Matelić i Moreno Degrassi

Rijetke su prilike kada se mogu kušati kupaže iz berba 2013., 2012, pa i 2011, a svi su se složili kako su sva vina skladna, elegantna, bogata i kompleksna, prepoznatljiva i imaju veliki potencijal za još duže odležavanje.

Jedna od najvećih vertikala kušala se na radionici Saints Hills vinarije – Dingač vertikala 10 berbi od 2011. do 2020., a predavači su bili Ernest Tolj sa suprugom Ivanom. Interesantno je da ova vinarija za prvu fermentaciju ne koristi inox posude, odnosno bačve, nego betonske posude i drvo jer smatraju da zahvaljujući tom odabiru plavac daje najbolje rezultate. Naime, vino je živo i najbolje se slaže s prirodnim materijalima, odnosno materijalima koji dišu. Nakon fermentacije, doznali smo na radionici, vino se pretače u drvene bačve od francuskog hrasta. U vinima se osjeti pelješki terroir, a vinarija Saints Hills iz godine u godinu na tržište plasira vino odlične kvalitete.

Ivana i Ernest Tolj

Trnjak se smatra autohtonom sortom Imotske krajine i zapadne Hercegovine, a prema usmenoj predaji u Hercegovinu su ga donijeli Francuzi za vrijeme Napoleonove okupacije, stoga ga mnogi još i danas sovu „Francuzac“. Koristili su ga kao oprašivača sorte blatina, jer ona ima samo ženske cvjetove. Budući da daje male prinose i rijetko su se od njega radila monosortna vina, Trnjak, gurnut u kut vinograda, u socijalizmu se, kada se moralo proizvoditi naveliko, gotovo zaboravio, doznali smo na početku radionice Trnjak – usporedno kušanje ponajboljih primjeraka zvijezde u usponu koju je vodila Monika Prović.

Bariša Škegro, Monika Prović i Nikola Grabovac

Na radost mnogih ljubitelja ovih vina, a i cjelokupne hrvatske proizvodnje, jer na svjetskom se tržištu ne možemo boriti količinama niti cijenama, već odličnim vinima naših autohtonih sorata i domaćim kupažama, trnjak je spašen od izumiranja i izvađen iz zaborava. Mnoge vinarije od ove sorte rade odlična vina, koja su već nagrađivana, a na ovoj smo radionici kušali Vina četiri vinarije: Škegro, Grabovac, Gašpar i Nuić. Vina su divna, mekana, mirisna, pitka, a dovoljno moćna, pa će oduševiti one koji kod plavaca ne vole djelovanje jakih tanina u ustima.

Njihova elegancija i posebnost sigurno su dobri aduti za njihovu budućnost, što je potvrdio u pozdravnom govoru Saša Špiranec, organizatora manifestacije Vinart Grand Tasting koji većinu svoje karijere zagovara domaća vina i autohtone sorte. Radionica je bila vrlo uspješna, a budući da je bila zadnja ove godine, mnogi su ostali sjediti raspravljajući o trnjacima, dok je Saša Špiranec pozvao sve prisutne na veliko promenadno kušanje, Grand Tasting koje će se održati 3. i 4. ožujka u Laubi.