Arhiva oznaka za: Škrlet

U Ivanić-Gradu održana manifestacija ŠkrletOvO

Hotel Sport u Ivanić-Gradu bio je domaćin šeste po redu manifestacije ŠkrletOvO, koja je privukla brojnu publiku željnu vrhunske zlatne kapljice.

Od 2018. godine, ŠkrletOvO je postao nezaobilazan događaj u kalendaru ljubitelja vina, s ciljem promocije škrleta, jedinstvene sorte koja raste na moslavačkim brežuljcima, ali i regije Moslavine. Gradonačelnik Ivanić-Grada, Javor Bojan Leš, istaknuo je važnost ove manifestacije u promicanju kulturne baštine i apelirao na promociju škrleta kao dijela lokalnog identiteta.

Janko Kezele, Tomo Jakopović, Zvjezdana Marković, Ana-Marija Jagatić Korenika i Saša Špiranec

Proizvođači okupljeni u Udrugu Škrlet Moslavina već sedam godina rade na popularizaciji škrleta, prepoznajući njegov veliki potencijal za rast i bolje pozicioniranje na vinskoj sceni. Održan je panel na temu budućnosti škrleta, koji je moderirala prof. dr. Zvjezdana Marković sa Agronomskog fakulteta, uz paneliste: vinski publicist Saša Špiranec, izvanredna profesorica pri Agronomskom fakultetu Ana-Marija Jagatić Korenika, te sommelier Tomo Jakopović. Kroz panel istaknuli su se izazovi s kojima se suočava vinogradarstvo i vinarstvo, uključujući utjecaj klimatskih promjena i nedostatak radne snage.

Vinski publicist Saša Špiranec naglasio je trend povećane kvalitete u konzumaciji vina te rastući interes za vinskim turizmom. Istaknuta je i potražnja za rosé i pjenušavim vinima, a škrlet se ističe kao ključna sorta koja može odgovoriti na ove trendove.

Tihana Likarević, Tomo Jakopović, Ivana Pranjić

U sklopu manifestacije, održana je radionica o potencijalima škrleta u gastronomiji, koju je vodio sommelier Tomo Jakopović, pružajući sudionicima jedinstvena iskustva sljubljivanja škrleta s delikatnim zalogajima iz cijele Hrvatske.

Gipsy jazz band “Oridano” upotpunio je večernji program promenadnog kušanja škrleta uz sudjelovanje 11 vrhunskih vinara. Nepca su mazila vrhunska vina iz Vinarije Kezele, Vinarije Voštinić – Klasnić, Vinarije Florijanović, Kleti Romić, Vina Glavica, Vina Seletković, Vina Košutić, Lagena Winery, OPG-a Zorana Jančara, Vinarije Miklaužić i Vinarije Mikša, nudeći širok spektar stilova škrleta – od pjenušaca do mladih škrleta, maceriranih i kupažiranih varijanti.

Štand vinarije Seletković

Organizatori događanja, Turistička zajednica Ivanić-Grada i Udruga škrlet Moslavina, pod vodstvom vinske promotorice Ivane Pranjić i predsjednika Udruge Janka Kezelea, postigli su još jedan uspješan događaj koji je oduševio posjetitelje i dao doprinos promociji vinskog turizma i kulturne baštine ovog područja.

 

Foto: Martina Prochazka Kovačić

Predivan dan u Moslavini sa škreltom u čaši

U sklopu manifestacije „Škrlet u čaši“, u organizaciji  Sisačko-moslavačke županije i njenog župana Ivana Celjaka, proveli smo predivan dan u Moslavini, dan koji je bio posvećen vinskoj sorti škrlet. Posjetivši tri vinarije – Cvanciger, Trdenić i Mikša dobili smo kratak uvid koliko je sorta škrlet važna za ovu regiju, te koliko joj ljubavi i pažnje posvećuju vinogradari i vinari i proizvode vrhunska vina.

Sisačko-moslavačka županija domovina je trima sortama vina: škrlet, moslavac i dišeća ranina. Škrlet je prva sorta koja je dobila rješenje Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo o priznavanju tri klona škrleta zahvaljujući projektu koji je u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zgrebu, entuzijastima vinarima i podrumarima iz Moslavine provela Sisačko-moslavačka županija. Upravo zahvaljujući tom projektu škrlet je postao najpoznatija i najtraženija sorta koja se odlično slaže s autohtonim jelima, ali i s jelima drugih područja zbog svojih izuzetnih, specifičnih i osebujnih nota kao i  prilagodljivosti.

Domagoj Jakopović Ribafish i Ivan Celjak

„Ova manifestacija je dio šireg projekta, koji ima za cilj promovirati Moslavinu, kao kvalitetnu turističku, vinsku destinaciju, naše vino i naše kvalitetne vinarije. Trenutno imamo u tijeku natječaj „Turizam +“ i u tom natječaju smo predvidjeli sredstva za poboljšanje kvalitete turističkih usluga, s ciljem ulaganja u dodatne sadržaje, kao što je izgradnja bazena, sauna, adrenalinskih parkova… Osigurali smo značajna sredstva, maksimalnih 15 000 eura po prijavitelju. To je naš doprinos u cilju poboljšanja kvalitete turističke ponude. Želimo privući veći broj turista na područje Moslavine, na područje naše županije i omogućiti profesionalnim iznajmljivačima soba, subjektima u malim gospodarstvima, vinarima da naplaćuju svoju uslugu više, bolje, da zarade, naravno, a sve to ide u cilju razvoja Sisačko-moslavačke županije,“ rekao je Ivan Celjak, župan Sisačko-moslavačke županije, te dodao kako je sorta škrlet izvorni kultivar plemenite vinove loze Sisačko-moslavačke županije i kao takava za ovu županiju predstavlja posebnost, prepoznatljivost i ogroman turističko-gospodarski potencijal. Cilj je da vina od ove sorte postanu prepoznatljiva i izvan granica Moslavine a želja vinogradara i vinara dokazati da se od ove sorte mogu raditi svježa vina, ali i pjenušci te vina koja imaju odličan potencijal za starenje“.

Nakon nastupa članova KUD-a „Repušnica“, najstarijeg izvornog kulturno umjetničkog društva na području Grada Kutine, o povijesti škrleta, prisutne je upoznao Lovro Miklaužić, a potom se kušalo vino, dakako sorte škrlet, moslavac i dišeča ranina, te mastilo brk odličnim suhomesnatim proizvodima Promes Cvanciger.

Manifestacija „Škrlet u čaši“ nastavila se u vinariji Trdenić, u kojoj je dobrodošlicu uz pjenušac od škrleta gostima poželio domaćin, Tomislav Trdenić, u podrumu su degustaciju škrleta vodili Krešimir Trdenić i sommelier Tomislav Jakopović, a autohtonim jelima Moslavine goste je oduševio chef Šimić.

„Želite li kušati školski, bazni, sortni škrlet, tada probajte ovaj“, rekao je Tomislav Jakopović nakon što su gosti ušli u podrum vinarije Mikša, trećeg domaćina toga dana, koja na ulazu ima i posvetu Dragutina Tadijanovića koji je itekako cijenio dobro vino.

U Vinskom dvoru Kutina, Ivan Celjak župan Sisačko Moslavačke županije, somellier Tomislav Jakopović i moderator manifestacije Domagoj Jakopović Ribafish dodijelili su nagrade za „Naj škrlet“. Županov pehar osvojili su hobist Marijan Dolovšak i profesionalac Damir Koštuić.

Vinari u svojim vinarijama uvijek će goste i turiste dočekati širom otvorenih vrata i s velikim žarom pričati o svojim vinima, naročito o sorti škrlet, ali Sisačko-moslavačka županija pruža mnogo više. Ona obiluje prirodnim ljepotama, a u samom središtu županije nalazi se PP „Lonjsko polje“ koje je povezano s Moslavinom jednom od podregija vinogradarske regije Kontinentalna Hrvatska. Zahvaljujući svojim osebujnim i pitoresknim krajolicima kao i stoljetnoj tradiciji uzgoja vinove loze i podrumarstva Sisačko-moslavačka županija postaje iznimno važna na vinskoj karti Republike Hrvatske. Iz toga razloga i ne čudi činjenica kako županija postaje sve traženija i posjećenija destinacija te zanimljivija kada je vinski turizam u pitanju.

Foto: TZ Sisačko-moslavačke županije i Sunčana Barušić

Škrlet – zvijezda 17. Sarajevo Wine Festivala

U sarajevskom hotelu Holiday, održan je  17.  „Sarajevo Wine Fest“ na kojem je sudjelovalo čak 70 izlagača, proizvođača vina i prehrambenih proizvoda iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Mađarske te Italije.

Boris Drenški, Nikica Katić, Ivana Gelo Seletković i Zvonimir Seletković

Na festivalu su svoja vina izlagali i posjetiocima nudili na kušanje, vinari iz Udruge Bregovita Hrvatska uz podršku Hrvatske gospodarske komore. Njeni predstavnici, Boris Drenški iz vinarije Bodren i vinari iz Moslavine s ponosom su, svojim odličnim vinima predstavljali svoju zemlju. Posjetitelji su se divili, nama itekako poznatim vinima vinarije Bodren, a vina od sorte škrlet, na koju su ponosni moslavački vinari, izazvala su veliko zanimanje i oduševljenje. Naime, neki su Škrlet prvi puta kušali i zavrtjevši čašu zadovoljno kimali glavom potvrđujući njegovu kvalitetu.

Vina koja su se kušala na radionici

U sklopu festivala održavale su se i brojne radionice, a jedna od njih je bila i „Škrlet – najvažnija autohtona sorta kontinentalne Hrvatske“. Radionicu je moderirao Nikica Katić, vinar iz vinarije „Klet Romić“. Vinar Katić je radionicu započeo prezentiranjem Moslavine kao vinske i turističke regije, te je pojasnio sastav tla, klimu i položaje kao bitne čimbenike za proizvodnju škrleta, kako bi sudionicima što bolje približio karakteristike sorte. Na spomenutu radionicu odazvalo se 20-ak sudionika koji su pažljivo pratili radionicu, te su imali mnoštvo pitanja i aktivno sudjelovali. Na radionici su se kušala čak 11 vina vinara iz cijele Moslavine:

Vinarija Voštinić – Klasnić – pjenušac Fraktal 2019.

Vina Seletković – Škrlet 2023.

Klet Romić – Škrlet 2023.

Vinarija Ptičar – Škrlet 2023.

Vinarija Florijanović – Selekcija Mons Claudius 2022.

Vina Seletović – Škrlet 2022. barrique

Vinarija Žabić – Škrlet 2022.

Vina Ivanić – Pukli kamen2021.

Vina Kosovec – Škrlet 2018. Selekcija

Vinarija Voštinić – Klasnić – Škrlet 2021. Natur

Vina Glavica – Škrlet 2021. Amfora

Nikica Pažin, Suzana Operman, Vanda Babić Galić, Josip Pavić, Ivana Pranjić, Ivan Sabolić, Nikica Katić i Kristina Duno

Degustaciju su posjetili i Josip Pavić državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Hrvatske , Hrvatski veleposlanik Ivan Sabolić, Vanda Babić Galić, savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova i Nikica Pažin, ministar savjetnik u Uredu Hrvatske gospodarske komore pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske u BiH te su se oduševili vinima ove autohtone sorte.

Nakon radionice, na štandu Bregovite Hrvatske stvorila se velika gužva jer se priča o škrletu brzo proširila te su svi htjeli kušati ovo divno vino. Bili su prezentirani škrleti u svim stilovima od pjenušaca, mladih vina, eko proizvodnje pa i samih macerata škrleta, vinara iz cijele Moslavine.

Ugodno iznenađenje je bilo vidjeti toliku zainteresiranost za škrlet, posjetitelji su imali želju kušati sva izložena vina i čuti priču o sorti, regiji i vinarijama. Izlaganje vina na Sarajevo Wine Festu je bila odlična prilika kako bi se ova sorta mogla pokazati i van granica Hrvatske, te je polako otvorilo vrata za neke buduće suradnje. Potrebno je još puno truda i rada na istome, ali svakako je prvi korak učinjen na što su vinari Moslavine izuzetno ponosni i iskoristili su ovaj festival kako bi se pokazali u pravom svjetlu. Može se zaključiti, bez imalo skromnosti, da je škrlet i ovoga puta bio velika zvijezda.

Živi bili, škrlet pili!

Udruga Bregovita Hrvatska

Facebook Sarajevo Wine Festival

Instagram Sarajevo Wine Fest

Festival je organiziran  uz pokroviteljstvo Grada Sarajeva, Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Hrvatske gospodarske komore, Razvojne banke FBiH, Visit Sarajevo, službene vode Leda, Mezyma, Espumisana, New life Turkeya, hotela Garden City Konjic.

 

Tekst: Ivana Pranjić

Foto:Nermin Memić i Ivana Pranjić

Sva lica škrleta

U zagrebačkom prostoru Speces Matrix u organizaciji Ivane Pranjić i stručno vodstvo sommeliera Tomislava Jakopovića održana je radionica Sva lica Škrleta na kojoj se kušalo dvadeset etiketa

Moslavina… Nazivaju je mikroregijom, a nalazi se na prijelazu iz središnje Hrvatske u Slavoniju. Ime joj potječe iz vremena Hrvatskog kraljevstva, odnosno gorja Mons Claudius, danas poznatog kao Moslavačka gora.

Bogat je to dio Hrvatske, kraj između rijeke Lonje na jugu i zapadu, Česme na sjeveru i Ilove na istoku. Tu se nalazi najveće prirodno mrjestilište šarana – Lonjsko polje, dok se ispod zemljine kore kriju se plin i nafta. A, iz zemlje, dubokim korijenima snagu crpe vinove loze koje u udolinama i po brežuljcima s ljubavlju njeguju i uzgajaju vrijedni vinari.

Dugo je i predugo Moslavina kao vinska regija stajala u sjeni ostalih, koji su upornošću i predanošću te dobro promišljenim marketinškim strategijama, sorte odnosno vina od pojedinih sorata pretvorile doslovce u brand. Ali, više sigurno neće biti tako – zaključili smo nakon radionice Sva lica… Škrleta koju je nedavno u zagrebačkom prostoru Spaces Matrix organizirala Ivana Pranjić, zaljubljenica u moslavačka vina, ljude, kraj… jednom riječju – u Moslavinu. Zapravo, Ivanina najveća ljubav je škrlet, jer kako kaže „ne samo da ga voli, nego ga i živi“.

Ivana Pranjić, vlasnica tvrtke Cork Croatia

Prilično uporna i pomalo tvrdoglava Ivana si je postavila zadatak: okupiti vinare Moslavine i krenuti zajedničkim snagama u promociju škrleta. Prvi korak bila je radionica koju smo spomenuli, Sva lica Škrleta na kojoj se kušalo čak 20 različitih škrleta u svim stilovima.

Tomislav Jakopović

Radionicu, koja je započela kušanjem pjenušaca Brut vinarje Trdenić i Fraktal extra brut vinarje Votinić-Klasnić odlično je vodio sommelier Tomislav Jakopović naglasivši kako je uzlet škrleta započeo pojavom nove generacije vinara te primjenom novih znanja i tehnologija. Kvaliteti je doprinjelia i klonska selekcija, koja je prvi put u Hrvatskoj napravljena upravo na škrletu.

Tomislav Trdenić, vinarija Trdenić

Vinarije Kezele, Jančar, Lagena, Mikša i Florijanović koje su predstavile mlade škrlete istog stila, ali potpuno drukčije, zahuktali su radionicu za koju je, prije početka, organizatorica Ivana Pranjić tvrdila da prilikom dvadeset kušanja škrleta, zajamčeno nećemo popiti dva ista.

Tomislav Veseljak, vinarija Kezele

Da škrlet voli drvo, u ovom slučaju hrast, dokazalo je kušanje škrleta Vinarije Seletković, a škrlet kasne berbe predstavila je vinarija Voštinić-Klasnić. Potom je škrlet vinarije Kosovec izazvao raspravu, jer – kako su neki komentirali bio je „potpuno pomaknut“, neočekivano drukčiji jer podsjećao je na rajnski rizling. Da… škrlet može biti i takav, zaključili smo.

Ivan Kosovec, OPG Ivan Kosovec

Izuzetno sortan bio je škrlet Ovnek Žuti sur lie 2019.  iz vinarije Miklaužić ekološke proizvodnje. Da objasnimo ime: ovenk žuti, ovnek slatki, škrlet tusti, škretec… tako ovu sortu nazivaju u Moslavini. Naime, grozd gusto postavljenih žutih bobica ima sa strane dva „mala grozda“, pa se dobiva dojam ovnove glave.

Kušao se na radionici i škrlet koji je dozrijevao u moru, zahvaljujući vinariji Florijanović (arhivska Selekcija mons Claudius 2016.), a da škrletu starenjem ne opada svježina i životnost, dokazao je škrlet Private Colection 2015. vinarije Trdenić.

Potom se kušao škrlet Pukli kamen vinarije Ivanić koji je bio dokaz da se od ove sorte mogu raditi i jantarna vina – nakon dvadesetak dana maceracije, vino je odležalo u bačvama od hrasta.

Likerski karakter osjetio se u dugo maceriranom vinu Škrlet 298 vinarije Klet Romić (brojka označava dane maceracije), a Natur 2020. vinarije Voštinić dobiveno je miješanjem šeste mjeseci maceriranog škrleta te klasično proizvedenog škrleta.

Nikica Katić, Klet Romić

Vinarija Glavica prva je ekološki certificirana vinarija u Moslavini, a kušao se njihov Škrlet Amfora 2021. za kojeg su svi zaključili da je savršen, ali da će s godinama biti još bolji.

Antun Glavica, vina Glavica

Na radionicu su došli moslavački vinari, profesori s agronomskog fakulteta, uvaženi vinski znalci i predstavnici medija. Zanimljivo, tako se i sjedilo: vinari za jednim stolom, profesori za drugim, a predstavnici medija za trećim. Eh, za onim trećim se, neka ne zamjere gosti s onda druga dva, za vino Škrlet Selekcija 2018. vinarije Kosovec koje je maceriralo i fermentiralo na vlastitim kvascima, a potom dozrijevalo u hrastovoj bačvi, oduševljeno komentiralo kako miriši na orah!

Kako to biva, desert (šećer) dolazi na kraju: Unikat Voštinić-Klasić 2015. vino je kasne berbe s malo neprevrelog šećera, a potom se kušalo Klet Romić škrlet izborne berbe prosušenih bobica 2019. Nikica Katić ga je napravio usprkos protestima njegove bake Nade, jer joj nije bilo jasno zašto je od puno grožđa napravio tako malo vina. Malo, ali vrijedno!

Radionica je održana uz financijsku potporu samih vinara, Udruge voćara i vinogradara Lujo Miklaužić i nesebične donacije Domagoja Pleše koji je čuo za projekt te se oduševio i odlučio ga financijski podržati.

„Cilj radionice je uz partnerstvo Udruge voćara i vinogradara Lujo Miklaužić, Proizvođačke organizacija Škrlet, Udruge Škrlet Moslavina najaviti zajednički rad na promociji škrleta i Moslavine kao vinske regije. Plan je organizirati radionice ovog tipa za svakog vinara zasebno ili po 2-3 vinara po radionici, kako bi imali priliku prezentirati svoje vinarije i vina koja proizvode uz škrlet. Također, od proljeća je plan radionice i razne događaje raditi upravo u prostorima vinarija i vinogradima, kao i organizirane vinske ture iz Zagreba“ kazala je na kraju radionice Ivana Pranjić.

Mi samo poručujemo: budite ustrajni, a kako je napisao Mato Lovrak: „Kad se male ruke slože, sve se može, sve se može“.

Ivana Pranjić, Tomislav Jakopović i moslavački vinari: Nikica Katić (Klet Romić), Zoran Jančar (Vinarija Jančar), Sven Đozo (vinarija Lagena), Antun Glavica (Vina Glavica), Ivana Gelo Seletković i Zvone Seletković (Vina Seletković) , Tomislav Trdenić (Vinarija Trdenić), Ivica Florijanović (Vinarija Florijanović), Tomislav Veseljak (ispred Vinarije Kezele), Tomislav Voštinić (Vinarija Voštinić Klasnić) i Ivan Kosovec (OPG Ivan Kosovec).

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Cork Croatia

Na prvom ovogodišnjem druženju udruge WOW gostovali vlasnici moslavačkih vinarija Trdenić, Florijanović i Lagena

U Business Clubu, u zagrebačkom Sky Office Toweru, udruga WOW  (Women on Wine), organizirala je prvo ovogodišnje druženje. Uvijek dobro raspoložene žene koje vole kušati kvalitetna i posebna vina i slušati zanimljive priče o njegovoj proizvodnji, ugostile su tri vinara iz Moslavine: Tomislava Trdenića iz vinarije Trdenić, Ivicu Florijanovića iz vinarije Florijanović i Svena Đozu iz vinarije Lagena.

„Ovo smo druženje ponajprije posvetili škrletu, našoj autohtonoj sorti. Najprije ćemo kušati tri mlada škrleta, a potom i ozbiljnija vina od ove sorte, te nekoliko vina iz ovih vinarija koja će nakraju lijepo zaokružiti naše druženje s moslavačkim vinarima“, rekla je na početku Dijana Carlito Grgić, voditeljica vinoteke u Clubu.

Ivica Florijanović, Dijana Carlito Grgić, Tomislav Trdenić i Sven Đozo

Vina se najbolje dožive u kušaoni ili podrumu vinara, a najzanimljivije o njihovom nastajanju ispričat će vinari, kao što je to bilo na ovom druženju. „U vinariji radimo brat i ja, pomaže nam otac, a sveukupno nas je šest zaposlenih. Obrađujemo 15 hektara vinograda i godišnje proizvedemo 100.000 litara vina. Dakako, najvažnija nam je sorta škrlet kojeg sam danas donio. On je još mlad, iz berbe 2022, ali već je strukturiran i drago mi je da se iz godine u godinu u mom kraju proizvode sve ozbiljnija vina od ove sorte, te da se proširuju vinogradi. Moslavina i moja vinarija, te vinarije mojih kolega nisu daleko. Nalaze se svega pedesetak kilometara od Zagreba i ovom prilikom pozivam sve da dođu na kušanje vina, probaju naše specijalitete ali i da provedu predivan dan ili vikend, jer mi se nalazimo uz park prirode Lonjsko polje“, kazao je Tomislav Trdenić točeći svoje vino koje je zamirisalo po breskvi, jabuci, kruški i marelici. Nije bilo teško zamisliti ljetni dan s ovim, dobro ohlađenim vinom u čaši, koje odlično zbog svoje svježine i kiselina, prati gotovo sva jela.

Sljedeće vino predstavio je Ivica Florijanović. „Ovaj škrlet je također svjež, iz berbe 2022. Trenutno obrađujemo 5 hektara vinograda, od toga 3 hektara imamo zasađeno sortom škrlet, a ostalo je graševina, frankovka i pinot crni. Pola nasada je relativno mlado (7-8 godina), dok sa starih nasada koji imaju preko 40 godina odvajamo jedan dio grožđa i radimo liniju Mons Claudius. Prošla je godina za Škrlete bila izvrsna i zadovoljan sam s kvalitetom ovog mladog vina, a nadam se da će svoju kvalitetu pokazati i ona koja sam ostavio na odležavanju. Ove će godine vinarija Florijanović izaći na tržište i sa tri pjenušca. Jedan je od sorte chardonnay koji je trenutno pet godina na odležavanu, drugi je rosé i to od sorte frankovka, a treći od autohtone sorte moslavac. Etikete su u izradi i uskoro će boce ugledati svjetlo dana“, kazao je Ivica Florijanović dok su WOW-ice vrtjele čaše ispunjene mladim Škrletom.

„Moja se vinarija Lagena nalazi na najistočnijem dijelu Moslavačke gore, a vinogradi su na 250 metara nadmorske visine isključivo na južnim padinama. S vrha mojih vinograda vidi se Slavonija, a ispod njih, 600 do 700 metara zračne linije teče rijeka Ilova koja je nekad bila stara međa Moslavine i Slavonije. Tlo je ilovasto, po čemu je naše selo i dobilo ime, a na tom su se mjestu u davna vremena proizvodili mali trbušasti vrčevi za vino s uskim i dugačkim vratom te ručicom sa strane – lagene. Po njima sam nazvao moju vinariju jer smatra se da je lagena, koja se koristila još u 4. stoljeću prije Krista i u staroj Grčkoj, bila preteča današnjem dekanteru“ kazao je Sven Đozo i WOW-icama predstavio svoje prvo vino, također mladi Škrlet, iz prošlogodišnje berbe. Njegova vinarija proizvodi šest varijanti škrleta, mirnih i  pjenušavih, a budući da Svenov istraživački duh ne miruje, prije pet godina odlučio je svoj škrlet spustiti dvadeset metara ispod površine mora gdje odležava 9 mjeseci.

Nakon mladih Škrleta, uslijedila su ozbiljnija vina, a i malo drukčija. Naime, vinari su WOW-ice htjeli iznenaditi svojim posebnim etiketama, a vertikalu Škrleta članice će imati priliku kušati u njihovim vinarijama kad se u proljeće zapute u Moslavinu.

Sven Đozo je iz svoje vinarije Lagena donio vino Oca, želeći pokazati i dokazati što se sve može napraviti od sorte Škrlet. „Berba je 2020., a grožđe smo brali s najboljih položaja gdje smo osigurali minimalne prinose po trsu. Vino je macerirano 6 sati, potom  je 120 dana ležalo na vlastitim talozima.  Nakon toga smo ga prebacili u barrique bačvu od 25 litara. Bačva je od akacije, ali ne bilo koje: dali smo je napraviti od akacije koja raste u šumama u našem vlasništvu i pretpostavljamo da je stara preko 70 godina. Ovo je kompleksno vino sam punio u magnum bocu jer je po volumenu najbliža našoj lageni koja se proizvodila od 1,4 do 1,6 litara. Nazvao sam ga Oca, prema staroj mjernoj jedinici za volumen koja je iznosila 1450 ml, upravo toliko koliki volumen ima magnum boca.“ objasnio je Sven Đožo oduševljenim WOW-icama koje nisu znale što prije: vrtjeti čašu i kušati ovo posebno vino ili slikati odličnu etiketu koju je dizajnirao Marin Šubašić.

Nakon magnuma otvarao se Florijanović Šrlet iz linije Mons Claudius. „Liniju koja je nastala selekcijom škrleta nazvao sam prema starom imenu Moslavačke Gore. Ovaj Škrlet je iz berbe 2021., i osvojilo je zlatnu medalju u Zelini na izložbi vina. Sadrži 5-6 grama šećera i lijepu kiselinu koja nije prevelika a ipak prikriva taj šećer, tako da je vino slasno i pitko, nije suho a niti slatkasto. Negdje je na granici, zato je posebno“ objasnio je Ivica Florijanović, koji je na kušanje donio i svoju Frankovku koja je otmjeno prekinula kušanje niza bijelih vina.

 

Šećer je došao na kraju. Zapravo ne šećer nego iznenađenje. Naime, iz vinarije Trdenić otvarao se Trdenić Gewürztraminer Private Collection 2020. „Kad se kaže Traminac, svi pomisle na Ilok. A, sorta traminac raste i u Moslavini, ali daje potpuno drukčije vino. Naime, naše ilovasto tlo zadržava vlagu i loza ima veliku lisnu masu koja zaštićuje grozd, pa sunčane zrake teško dolaze do njega. Kad je grozd u hladu, ne stvaraju se veliki šećeri. Tako moslavački traminac ima aromatiku, miriše na bijele i žute ruže, ali je polusuho, ima svježine  i mnogo je laganije od slavonskog, pa ga je teško nazvati desertnim vinom. Dobro ohlađeno može se bez problema pijuckati cijeli dan“ kazao je Tomislav Trdenić na kraju druženja s WOW-icama koje su oduševljene vinima počele dogovarati obilazak vinarija.