Vincekovo u Svetom Ivanu Zelini

/u /od

„Sveti Vincek gorice nam čuvaj, Sveti Vincek dobrog vina nam daj. Če Vinka sunce peče, v lagve vino teče“ govori se na Vincekovo, kada se vinogradari odlaze u vinograde i odrežu nekoliko trsova koje stave u pehar s mlakom vodom pokraj prozora. Nakon nekog vremena, loza će potjerati pupove, a običaj kaže da će se po tome vidjeti hoće li ove godine vinograd biti plodan.

Vincekovo se slavilo gotovo u svim vinogradima i kletima, a jedan od domaćina ove je godine bila i Klet Ljubekov gaj, poznata po finoj hrani i još finijoj kapljici. Klet je okružena vinogradima u koje je domaćin Robert Smrndić pozvao okupljene, pa uz pjesme koje je izvodilo Hrvatsko pjevačko društvo Zelina obrezao prve rozgve s reznika. Pomagao mu je Hrvoje Koščec, gradonačelnik Svetog Ivana Zeline koji je zalio trsek dobrim vinom, Marinka Zubčić Mubrin, direktorica TZG Svetog Ivana Zeline objesila je na lozu domaće kobasice – jedan od jamaca da će nova vinogradarska godina biti rodna i plodna, a velečasni Vlado Bogdan blagoslovio je vinograd.

Robert Smrndić sa suprugom

Devet svetaca štite vinograde i vino

Sveti Vinko nije jedini vinski svetac jer zaštitnika vina i vinogradara u našem krajevima ima čak devet. Za tri mjeseca stići će sv. Juraj, a do Jurjeva, 23 travnja, u vinogradu se moraju posaditi novi nasadi loze, a u starom vinogradu razbacati gnoj te okopati i obrezati trsove. Vino ima i zaštitnicu, sv. Sofiju koju narod naziva ledenom, odnosno smrznutom sveticom. Vjeruje se da ako na njezin dan, 15. svibnja, bude mraza, vinograd neće roditi.

Do 24. lipnja moraju se gorice drugi put okopati, povezati, opljeviti i poprskati, jer iza Ivanja (sv. Ivan Krstitelj) u vinograd se ide samo opiriku postrugati, zaperke i mladice odstraniti – kaže se u narodu.

Na dan sv. Bartola, 24. kolovoza, vinogradari odlaze u vinograde i stavljaju strašila za ptice, a kada se vežu strašila, kažu običaji, mora se čvrsto zažmiriti „da ne budu žgvorci vidili dojti v trsje“. Sveti Mihael, kojeg se slavi 29. rujna veže se uz berbu grožđa koje prema narodnim običajima počinju sedam dana poslije Miholja. Ranije se brao portugizac te pojedine sorte koje ranije dozrijevaju na jugu. Danas, kako se klima mijenja, berbe nažalost moraju početi i ranije.

Prema narodnim običajima, na dan Sv. Martina, 11. studenog slavi se sazrijevanje mošta, koji se šaljivim ceremonijalom krštenja pretvara u vino. Uz taj se događaj veže i uzrečica: “Došel, bu došel sveti Martin. On ga bu krstil ja ga bum pil“, a blagdan Sv. Andrije povezuje se s početkom trgovine vinom, jer je do tog dana, kaže se u narodu, mlado je vino već sazrilo i spremno je za prodaju. U povodu 30. studenog se stoga govori: “Došel, bu došel sveti Jandraš, on te bu pital po čem ga daš.” Zadnji je to svetac u kalendarskoj godini koji se veže uz vino.

Ne smijemo zaboriviti još jednog zaštitnika kojeg se veće uz vinsku priču. Riječ je o rimskom papi Sv. Urbanu koji je prema predaji spasio vinograde od tuče. Za 21. svibnja tako se veže izreka: “Ako na Urbanovo sunce grije, jesen pune bačve nalije”.

 

Foto: Nikola Zoko

Pink day će se održati 22. travnja u Laubi!

/u /od

Nije niti crveno ni bijelo vino. Okus kao da mu naginje bijelom, ali boja – crvenom. Rosé je posebno vino, a ovisno o vremenu kojemu će biti izloženo djelovanjem pokožice (jer, svježe cijeđen sok grožđa uvijek je bijel, a boju mu daje upravo pokožica), ono će biti svijetlo – nježno ružičasto, do tamno ružičasto. Okus je nježan i raznolik: od arome breskve do trešnje maline, jagoda, lubenice, citrusa, cvjetnih nota…

Ime rosé dolazi od francuskog naziva, a mogu se praviti mirna i pjenušava vina sa širokim rasponom slatkoće – od vrlo suhog provansalskog do slatkog. Slaže se gotovo sa svim jelima, a vrlo često ga se služi uz svježa jela, zakuske i fingerfood, dok se mnogi slažu kako je izvrsno i samo, dobro ohlađeno, više u ljetnim nego zimskim mjesecima.

Pogrešno je mišljenje da rosé vina vole samo žene. Vole ga pijuckati i muškarci, samo ponekad nerado to priznaju (najvjerojatnije zbog boje), a za popularnost rosé vina u našim krajevima sigurno je najzaslužnija udruga WOW (Women on Wine) – Žene i vino, osnovana u Zagrebu prije 11 godina, a inicirala ju je Sanja Muzaferija sa željom da istakne žensku prisutnost na vinskoj sceni (ne isključujući ni vinare muškog roda).

Sanja Muzaferija je utemeljila i popularni festival ružičastih vina Pink Day Zagreb (prvi se održao 8. ožujka 2013.), manifestaciju koja slavi ružičasta vina, pjenušce i šampanjce. To je ujedno promocija hrvatskih rosé vina, njihovih proizvođača i distributera, a ujedno promocija i odabranih europskih proizvođača rosé vina (Austrija, Slovenija, Srbija, Mađarska, Italija, Francuska…). Od 2014. godine u sklopu manifestacije održava se i Green in Pink, promocija hrvatskih maslinovih ulja, a velik interes pobuđuju i radionice o rosé vinima te maslinovim uljima koje su edukativnog i promotivnog karaktera.

Važno: ove godine su organizatori promijenili datum održavanja Pink Daya koji slavi 10 godina, pa u svoje kalendare svakako upišite datum 22. 4. a mjesto –  Lauba. Kao i svake godine, bit će to festival pozitive, optimizma, festival na kojem se slavi proljeće, ženstvenost i ljepotu uz dakako umjereno uživanje u laganom i nježnom rosé svijetu

Faca s placa – blagdansko slavlje sa stilom

/u /od

Vjeruje se da na prelazu iz stare godine u novu za sreću treba nositi nešto crveno, mnogi pri ruci  imaju srećonošu u obliku djeteline s četiri lista, a većina tvrdi da kako ispratiš staru, tako će ti biti u novoj. Pa, uzevši tvrdnje u obzir, u wine shopu Witrina očito će biti veselo i… ružičasto.

 

 

Naime, posljednja Faca s placa u 2022. godini koju su organizirali sommelierka Manuela Maras i vlasnik Witrine, Ivo Pavlović održana je na terasi nedaleko od wine shopa, s pogledom na Jelačić plac i uz zvukove odlične glazbe.

Da svijet bude obojen u ružičasto i da se dan započne zaigranim mjehurićima (u ružičastim čašama) pobrinula se nova hrvatska vinarija Royal Hill, a za dobru glazbu bila je zaslužna pjevačica Irma Dragičević sa svojim bendom.

Irma Dragičević s bendom

„Royal Hill je relativno mlada vinarija, a ona je dio ostvarenja mog životnog sna. Naime, u Erdutskom sam kraju rođen, tamo samo odrastao i sjećam se kako sam s pokojnim ocem obrađivao mali vinograd. Ima istine u izreci kako te u životu vuku korijeni i na kraju sam odlučio s partnerom uložiti u proizvodnju vina, proširiti vinograde i otkupiti te obnoviti vinograde Iuris vinarije. Trenutno Royal Hill ima u vlasništvu 50-tak hektara, što nas svrstava u ozbiljnije proizvođače. Vinogradi su nam, mogu to slobodno tvrditi, na najboljim pozicijama u čitavom Erdutskom vinogorju. Imamo jedinstvenu mikro klimu i otprilike 250 sunčanih dana godišnje što je itekako važno za sazrijevanje i dobivanje sladora u grožđu“. objasnio je na početku druženja Miodrag Borojević koji sa sinom Mateom vodi vinariju, odnosno tvrtku Royal Hill.

Miodrag Borojević

„Još uvijek učimo o vinarstvu, trenutno smo, što se tiče prostora i tehnologije vezani uz Erdutske vinograde. Međutim, nakon raspisanog natječaja i odabranih rješenjem arhitektonskog studija „2 arhitekta-Zidarić“ planiramo započeti gradnju nove vinarije koja će se prostirati na otprilike 6000 kvadratnih metara i to usred vinograda. Planiramo izgraditi podrume u kojima će odležavati preko milijun boca pjenušaca, milijun butelja s crnim vinima, a vina će i dozrijevati u preko 500 barik bačvica. Veliko će to biti zdanje za koje vjerujemo da će i promijeniti sliku ovoga kraja i zahvaljujući gornjoj etaži koja će turističkim sadržajem (kušaona, restoran, smještajni kapaciteti) privući mnoge ljubitelje kvalitetnih kapljica, prirode i dobrih zalogaja“ kazao je okupljenim facama Miodrag Borojević dok su prisutni, uz Irmu Dragičević pjevušili blagdanske pjesme.

Uz zalogajčiće (domaći kruh s bakalarom na bijelo i paštetom od tune) brzo su se praznile ružičaste čaše s natpisom Royal Hill, a malu stanku od vrckavih mjehurića pjenušca face su napravile s mirnim vinom Royal Hill Blanc de Noir 2021. kojeg je ponosno otvarao i točio Mateo Borojević.

„Želimo biti drukčiji i proizvoditi posebna vina. Eto ovo je vino, kako samo ime govori – bijelo, a napravljeno je od crnog grožđa. U vinogradu i vinariji, odnosno proizvodnji vina nismo htjeli ništa prepustiti slučaju, stoga smo angažirali stručnjake. Već za berbu 2021. kao što je ova u boci, angažirali smo Ivonu Jeličić, jednu od najcjenjenijih hrvatskih enologinja, a budući da želimo postići najvišu razinu kvalitete jako vodimo računa i o ostalim zaposlenicima i suradnicima vinarije. Za vinogradarsku sezonu 2020. angažirali smo Francuza Erica Moroa, jednog od vodećih bordoških vitikulturista koji je u našoj vinariji zadužen za reorganizaciju vinogradarske struke po najboljim svjetskim principima. U vinogradu prevladavaju crne sorte od kojih proizvodimo pjenušac koji ste probali i Blanc de Noir, te sorte merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc i chardonnay. Mislim da ćemo stati na deset etiketa, ali to će vino biti vrhunsko“, kazao je Mateo Borojević dok su face kušale vino koje je tek nedavno izašlo iz ove vinarije za koju vjerujemo da će se o njoj još čuti, a nadamo se da ćemo, kad dođe vrijeme i na manifestaciji Faca s placa imati prilike kušati i njihova ostala vina.

Miodrag i Mateo Borojević

„Ovu smo godinu, 2021. zatvorili sa stilom, na ovoj posebnoj terasi Witrine, a s još većim stilom nastavit ćemo iduću“ s osmijehom na licu nazdravio je Ivo Pavlović, vlasnik wine shopa Witrina.

Čarobni Poletti Xmas za „ufuravanje“ u božićno raspoloženje

/u /od

Crno vino ukusnije je ako ga pijete uz glazbu Jimija Hendrixa ili Rolling Stonesa, a i bijelo ima svoje glazbene miljenike, pokazalo je istraživanje škotskih znanstvenika na Sveučilištu Edinburgh. Stručnjaci su otkrili da okus cabernet sauvignona jača kad se pije uz “jaku i tešku glazbu”. Na drugoj strani, chardonnay bolje prija uz “poletne i osvježavajuće” melodije.

Na temu sljubljivanja vina i glazbe diWine Bar odlučio je provesti svoje vlastito istraživanje. U pomoć su pozvali renomiranog istarskog vinarPetera Polettija – najboljeg DJ-a među vinarima i najboljeg vinara među DJ-ima, koji već dugi niz godina prakticira spajanje vina i glazbe.

Čarobna večer pod nazivom Poletti Xmas sastojala se od radionice sljubljivanja vina, hrane i glazbe namijenjene predstavnicima medija i vinskim profesionalcima, te od druženja namijenjenog ljubiteljima vina koji su uz Poletti malvaziju, teran i ukusne plate imali priliku uživati u zvucima biranih vinila koje je Piero puštao tijekom večeri. Bilo je to svojevrsno „ufuravanje“ u božićno raspoloženje i zaista – te večeri u diWine baru nije nedostajalo čarolije, smijeha i ozarenih lica.

Na radionici predstavljena su četiri vina, koja su udruženim snagama prezentirali otac Piero i sin Matteo Poletti, nasljednik ugledne vinarije koja je ove godine proslavila čak 180 godina postojanja. Piero je okupljenima objasnio temeljne principe sljubljivanja vina i glazbe: „Kada biram glazbu uz neko vino, to vino zamislim kao osobu. Zapitam se je li staro ili mlado, je li muško ili žensko, kako izgleda, je li nježno i elegantno ili pak snažno i robusno. Tada mi spontano u glavi dolaze ideje za pjesme koje bi takva osoba slušala, odnosno koje pašu s određenim vinom.“

Prvo vino, Malvazija 2021 sljubljena je sa zalogajima od mozarelle u umaku od vrhnja i jogurta sa koricom limete, uz koje smo slušali Freh od Cool And The Gang i klasik Tea For Two od Nat King Colea. Nešto ozbiljnija, odležana Malvazija Classica i brie sljubljeni su sa pjesmom Bee Geesa How Deep Is your Love. Već na trećem vinu, Merlotu 1842, kupaži iste sorte iz dvije različite godine (2016 i 2018)  sljubljenom sa delikatesnom paštetom od tune, razvila se živa diskusija oko prikladne pjesme, obzirom da su i okupljeni uzvanici prihvatili „igru“ i počeli sami predlagati idealne spojeve merlota i glazbe. Piero je ovo vino spojio sa pjesmom Misty legendarne Arethe Franklin, što je zaista bio izvrstan match, no oduševila nas je i kombinacija sa Wild Horses od Rolling Stonesa koju su predložili vinska legenda Željko Suhadolnik i fotograf Nikola Zoko. Posljednje vino, Cabernet sauvignon sljubljeno je uz nezaobilaznog Barry Whitea i pjesmu Baby Blues.

U nastavku večeri, gosti diWine Bara popunjenog do zadnjeg mjesta uživali su u biranim pjesmama od 1920-tih do 1980-tih, te u duhovitim Pierovim anegdotama iz vremena kada je radio kao DJ. Bila je to uistinu večer za pamćenje i možemo se samo nadati da će postati tradicionalna.

Vinarija Poletti uzgaja vinovu lozu na 9ha vlastitih vinograda, a u ponudi ima ukupno sedam vinskih etiketa čije je zajedničko obilježje beskompromisna kvaliteta. “Ako želiš raditi vino, neka bude onakvo kakvo bi i sam želio piti.” – prisjeća se Piero riječi svoga oca, koji ga je u ranoj dobi uveo u svijet vinarstva. Upravo su te riječi bile glavna motivacija Peteru u vrijeme socijalizma kada je vinarstvo Istre (i ostatka Hrvatske) patilo od nametnutog sindroma visokih prinosa i niske kvalitete. Jedan je od prvih vinara koji se odvažio proizvoditi kvalitetno vino po visokoj cijeni, što je u početku dočekano sa podsmijehom od strane kolega i prekupaca, a sama obitelj pretrpjela je financijski vrlo izazovno razdoblje. Zato si danas vinarija Poletti može priuštiti da, primjerice, njihov Cabernet sauvignon odležava pet godina u podrumu, a zatim bude nagrađen na svjetskom natjecanju The Global Cabernet Sauvignon Masters 2020 kao peti najbolji Cabernet Sauvignon u svijetu. Osim ka ekološkom vinarstvu, obitelj se sve više okreće prema vinskom turizmu. Zajedno sa suradnicom Jasnom Matić prije nekoliko godina renovirali su staru kuću u srcu Poreča i pretvorili je u eno-gastro hram pod nazivom Wine&Food Casa Manzolin. Ideja je proizašla iz ljubavi prema vinu i hrani, koji se savršeno ljube, a mi vam svakako preporučujemo posjetiti to fantastično mjesto što prije. U međuvremenu, svi ste dobrodošli uživati u Poletti vinima koja su dostupna na čaše u zagrebačkom diWine Baru

Foto: Irena Lučić

Susret Istre i Moslavine na 7. Faci s placa

/u /od

Kako se bliži kraj godine, zahuktava se i manifestacija Faca s placa koju organiziraju sommelierka Manuela Maras i Ivo Pavlović, vlasnik wine shopa Witrina. Na sveopću radost mnogih ljubitelja dobre kapljice i dobrih zalogaja održana je sedma po redu, ovoga puta, zbog niskih temperatura – u wine shopu. Face koje su se spustile s kolicima s placa, odnosno obližnjeg Dolca, dočekala su dva vinara – iz mjesta Baškoti kraj Višnjana Milenko Matić iz vinarije Matić i Nikica Katić vinar poznatog moslavačkog gastro odredišta Klet Romić. Na početku druženja, kako to uvijek biva, otvarao se pjenušac. Ovoga puta, face su kušale Klet Romić LaRita, pjenušac od kupaže škrleta i moslavca. Ime je akronim kojim se Katić trajno zahvalio Leli (mami), Ani (supruzi), Riti (kćeri) i Teni (sestri) za strpljenje koje pokazuju prema njegovoj predanosti u vinogradu i podrumu, a potom i čaše, pa su na red došla mirna vina.

Nakon pjenušca najbolje je pasala svježa malvazija iz obiteljske vinarije Matić, koja se već četiri generacije bavi vinarstvom i vinogradarstvom. Imaju otprilike dvadeset hektara vinograda koja se nalaze u okolici sela Baškoti, između Vižinade, Kaštelira i Višnjana. Uz svježu su se malvaziju počele grickati i istarske kobasice koje se mogu nabaviti u wine shopu. Kriška po kriška, uz malo grisina i krekera, pa gutljaj po gutljaj malvazije sve dok na red nije došlo novo vino.

Milenko Matić i Manuela Maras

„Danas ćete probati škrlet mladi iz 2022. koji je filtriran prije tjedan dana. Htio sam da probate kako u ovoj fazi može biti fin, lagan, svjež, a što je najbitnije – mekan. Uvijek su nama Moslavcima, kao i Zagorcima prigovarali da su nam vina kisela. Sada kako je došlo do zatopljenja, škrletima su niže kiseline tako da su promijenila i vina“, kazao je vinar Nikica Katić kojemu su se ostvarila dva životna sna: baviti se sportom, odnosno rukometom i postati vinar koji će, kako je znao kazati „proizvoditi najbolji škrlet i frankovku u Moslavini“. Da Moslavci znaju napraviti i dobru graševinu uvjerile su se face nakon što je Katić otvorio i natočio svoju Klet Romić graševinu koja je dvije i pol godine odležala u bačvi.

Nikica Katić i Manuela Maras

Na red su došla ozbiljnija vina, a na stolu su se pojavile marmelade OPG-a Krstičević iz Krvavca II kraj Metkovića. Happy citrus nose naziv marmelade od limuna, mandarine, potom mandarine i naranče, a Happy Figs džem od smokava. Face su oduševile svojim okusima jer utisak je kao da jedeš svježe voće. Naime, na OPG-u imaju ekološki uzgoj voća (na etiketi se zeleni listić-dokaz eko proizvoda),   hladno prešaju za sokove, a od pulpe kuhaju marmelade koje nemaju gorčinu, već svježinu i slast. Dakako, svi se proizvodi mogu nabaviti u Witrini, a uvjerili smo se kako se odlično slažu sa zrelim sirevima koji su bili posluženi na centralnom stolu Witrine i dakako, s natočenim vinima gostujućih vinarija.

marmelade Happy Citrus

Nikica Katić je otvorio Klet Romić škrlet 190, nakon čega je dobio upite zašto ga je tako nazvao. „Jako sam ponosan na ovo vino, a brojka govori koliko dana je škrlet maceriran. Bran je na pun mjesec, pretakan dok je bio pun mjesec, punili smo ga u bocu na pun mjesec. Htio sam da vino bude posebno i da dokažem da škrlet, iako je berba 2019. može zadržati energiju i svježinu“ objasnio je mladi vinar otvarajući drugo vino na koje je također iznimno ponosan: DragoNadu. Vino je izazvalo oduševljenje prisutnih, a Katić je objašnjavao otkuda i ovo ime: „Da, ponosan sam na njega, zato sam ga i nazvao   prema djedu Dragi i Baki Nadi, mojim drugim roditeljima kod kojih sam u Kutini živio dok sam pohađao srednju školu“.

Na stol su stigli i arancini te limuncini iz OPG-a Krstičević, koje smo grickali uz gutljaje odlične odležane malvazije istarske Matić Afrodita. „Ovu sam malvaziju nazvao Afrodita, jer najvažniju istarsku sortu grožđa volim uspoređivati s Afroditom, božicom ljubavi, ljepote i požude. Ovo je vino blago macerirano pa odležano godinu dana u drvenim bačvama. S njime smo htjeli dokazati da malvazija ne mora biti uvijek svježa, i da vino od te sorte odlično podnosi odležavanje. Ovo je iz berbe 2019. od jednog od najstarijih klonova u našem vinogradu. Posadio ga je naš nono, a nekoliko smo redova uspjeli zaštititi od žutice koja je poharala naše vinograde. Nakon tri-četiri godine uspjeli smo uz pomoć prijatelja iz Slovenije dobiti sadnicu tog klona i sada imamo dovoljno trsova za proizvodnju ovog izuzetnog vina“ ponosno je objasnio Matić.

Došlo je vrijeme za crnjake. Nikica Katić je otvorio butelju Klet Romić Frankovka 2020. „Tužan sam što je frankovka zapostavljena u Hrvatskoj. Toliko da je se većina vinara i srami, a nije to zaslužila. Od te sorte se može napraviti veliko vino“ govorio je Katić dok je otvarao butelju Klet Romić Frankovka 2020. Iz Istre, iz vinarije Matić smo kušali relativno mlad Merlot 2020. koji će biti još bolji kad još odstoji u bocama.

Milenko Matić s pjenušcem Eros

Kraj druženja na 7. Faci s placa označilo je kušanje jednog posebnog pjenušca: Matić Eros rosé. „To je jedinstveni rose jer ga radimo od dva muškata: muškat ruža (80%) i muškat žuti (20%). A, nazvali smo ga Eros, po kralju ljubavi“ rekao je Matić, a u njega (pjenušac) smo se svi zaljubili.

Ekologija i biodinamika – budućnost vinarstva i maslinarstva

/u /od

U Zagrebu je 10. prosinca održana prva regionalna izložba ekoloških, organskih i biodinamičkih vina i maslinovih ulja pod nazivom VinEko, koja je okupila dvadesetak vinara i maslinara iz Hrvatske i regije. Izložbu su zajedničkim snagama organizirale tvrtke diWine j,d,o,o, i Indugraf d.o.o. s ciljem skretanja pažnje javnosti na sve važniji trend ekološke i biodinamičke proizvodnje u poljoprivredi, naročito u proizvodnji vina i maslinovih ulja. Manifestaciju su posjetili brojni vinski profesionalci, sommelieri, predstavnici HoReCa sektora, ali i velik broj ljubitelja vina željan dobre vinske kapljice.

Da je ekološka i biodinamička proizvodnja važan trend u poljoprivredi najbolje su primjerom pokazali sami izlagači. Vinari i maslinari Bolfan vinski vrh, Chresno, Eko gospodarstvo Zdolc, Ker-vin, Kosovec, Kota olive oil, M-enostavno dobra vina, Opus vina, Povratak winery, Prvo hrvatsko ekovino Čegec, Santei Natural Wines, Kmetija Šumenjak, Veralda, Vina Glavica, Vina i ulja Šuran, Vina Lunika te Vino Lovrec predstavljanjem svojih visokokvalitetnih proizvoda pokazali su kako prirodno i zdravo itekako može (istovremeno) biti ukusno i lijepo.

 

Na svečanom otvorenju, organizatorica izložbe i direktorica tvrtke diWine j.d.o.o. Irena Lučić kazala je kako se nada da je ova izložba samo prva u nizu, te da vjeruje kako će VinEko dogodine okupiti još više izlagača iz Hrvatske i regije. Ravnatelj narodnog sveučilišta Dubrava, Željko Šturlić, dao je svoju podršku ovom projektu kao domaćin izložbe, dok je Dijana Posavec, ravnateljica centra Rudolf Steiner naglasila važnost ove manifestacije, obzirom na sve veći broj ekoloških i biodinamičkih proizvođača vina i maslinovog ulja. Izložbu VinEko otvorio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, istaknuvši njen značaj za vinare, maslinare, ali i poljoprivredu Hrvatske u širem smislu, koja ima za cilj do 2030. godine u potpunosti prijeći na ekološku proizvodnju.

 

Dijana Posavec, Zmago Petrič i Sergij Stanicich

Konstruktivna diskusija praćena nizom praktičnih pitanja razvila se nakon predavanja pod nazivom  O biodinamičkoj poljoprivrednoj praksi, biodinamičkoj proizvodnji vina te certificiranju Demeter standarda koju su održali dr.sc. Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera, Zmago Petrič, direktor Guerila wines & Petrič d.o.o., Slovenija i Sergij Stancich, savjetnik Biodynamic Federation Demeter International. Predavanje „Prirodna vina u ugostiteljstvu i na tržištu – pomodni trend ili održiva budućnost?“, održao je Nenad Trifunović Vinopija, nastojeći odgovoriti na važno pitanje pozicioniranja vina iz ekološke i biodinamičke proizvodnje.

Veliku pažnju posjetitelja privukla je i ponuda sponzora izložbe. Tvrtka Letina Inox predstavila je svoj dinamizator – mješalicu za biodinamičke pripravke, koji je razvijen upravo u suradnji s Centrom Rudolf Steiner. Tvrtke Green Cakes i Panonis prisutnima su približile ponudu svojih zdravih kolača i ekoloških suhomesnatih proizvoda kojima je uistinu bilo teško odoljeti.

Za potpuni doživljaj i još veće uživanje u izvrsnim vinima i maslinovim uljima, posjetitelji su imali priliku razgledati izložbu „Hrvatske udruge kreativnih amatera“ koja je pokazala svoje predivne radove izrađene na platnu napravljenom od tropa grožđa.

 

Foto: Nikola Zoko

 

 

Vivodina: vinska regija koja se budi i obećava

/u /od

U zagrebačkom diWine Baru, u Ilici 93, održana je još jedna Vinska Shpitza. Riječ je o manifestaciji koje je kombinacija vinske edukacije i promenadnog kušanja vina, a ovoga se puta zagrebačkoj publici željnoj dobre kapljice predstavila regija Vivodina s vinarijama Lešćanec, Darko Vrbanek, Viktorovski, Frlan i Šoštar.

Iako ima višestoljetnu tradiciju vinarstva i vinogradarstva, te vrlo kvalitetna vina, Vivodina je relativno nepoznata vinska regija. No tamošnji vinari odlučni su u namjeri da to promijene, te su odlučili svijetu pokazati svoje pravo lice. Naime, čitavo područje Kupa postaje sve traženija gastro destinacija – osim popularnog Štrudlafesta u Jaškovu, koji je pronašao svoje mjesto čak i u Guinnessovoj knjizi rekorda, regija postaje sve poznatija po dobroj janjetini i ponudi tradicionalne kontinentalne hrane. A uz dobru hranu, ovdje ima i sve boljeg vina.

Vinarija Lešćanec, smještena na obroncima Plešivice, mjesto je u kojem se vinogradarsko i vinarsko znanje prenosi s koljena na koljeno. Iako su u obitelji poslovi podijeljeni u zajedničkom radu, najviše vremena u vinogradu i u podrumu odrađuje ženska ruka. Majka Ljiljana glavna je i odgovorna za kvalitetu vina, pa se može reći kako ona daje ženski dodir svim Lešćanec etiketama. Vinogradi Lešćanec smješteni su na povišenim terenima (300 m nadmorske visine), a prostiru se na 3,5 ha. Godišnje proizvedu oko 30 hektolitara vina od sorti graševine, rajnskog rizlinga, kernera te sivog pinota.

Obiteljsko gospodarstvo Viktorovski nalazi se u Vivodini, tik ispod crkve Sv. Lovre. Njihovi su vinogradi smješteni na južnim, sunčanim obroncima brežuljaka. Trenutno obrađuju 1,5 hektara vinograda, koji su pod nasadima graševine, pinota bijelog, chardonnaya i pinota crnog. Na brijegu iznad vinograda sagrađen je moderno opremljeni vinski podrum s kušaonicom.

 

Vinarija Darka Vrbaneka obiteljsko je gospodarstvo s dugogodišnjom tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu. Prve ozbiljne korake poduzimaju već 90-tih godina prošloga stoljeća, kada pokreću samostalnu vinsku proizvodnju i započinju ulagati u nove nasade visokokvalitetnih sorata. Danas vinarija obrađuje ukupno 4,5 hektara vinograda, no osim ulaganja u vinograde mnogo su uložili i u izgradnju novog, modernog podruma s uređajem za kontroliranu fermentaciju i hladnu stabilizaciju te zaštitu vina inertnim plinom. Tradicija, iskustvo i ljubav prema vinu i dalje će ostati glavne smjernice razvoja ove obiteljske vinarije.

Obiteljsko gospodarstvo Frlan nastalo je iz obiteljske ugostiteljske tradicije i razvija se od 1905. godine. Tada je otvorena gostionica Vivodina. Sadašnji su vlasnici treća generacija koja uspješno vodi ovo gospodarstvo i kroz sva burna vremena u stogodišnjoj povijesti, gostionica Vivodina još uvijek je omiljeno odredište izletnika, planinara i ljubitelja dobre hrane i kapljice. Od autohtonih jela preporučuje se nadaleko poznata Frlanova janjetina s ražnja koja se priprema po recepturi staroj stotinu godina.

Sklad stoljetne tradicije i modernih tehnologija u proizvodnji vina rezultat su visokokvalitetnih vina obitelji Šoštar. Obitelj Šoštar članovi su krovne udruge vinara Vino Croatica, Udruge vinara, vinogradara i voćara Ozalj te Hrvatskog sommelier kluba. Ljubav prema uzgoju loze i konjima u ovoj se obitelji prenosi s generacije na generaciju o čemu svjedoče i njihova uistinu izvrsna vina koja se rijetko gdje izvan podruma mogu nabaviti i predstavljaju skriveno vinsko blago vivodinskog kraja.

Prije promenadnog kušanja, vinski su profesionalci i novinari okupili na prezentaciji vivodinskih vina. Kušali su se: Lešćanec Kerner, Frlan Sauvignon blanc, Šoštar Traminac, Vrbanek Rose te Viktorovski Crni pinot. Na predstavljanju se spontano pokrenula tema brendiranja Vivodine kao vinske regije, obzirom da su se svi prisutni složili kako su izložena vina izvrsne kvalitete, odličnog omjera cijene i kvalitete, te da regija ima fantastičnu perspektivu kao eno-gastro destinacija. Ponuda Art&Wine, slikanja uz vino, već je tražena i popularna priča koju uspješno promovira obitelj Lešćanec, a odnedavno je i Vivodina dobila svoj Wine&Walk. Sljedeći korak je, nadamo se, udruženo predstavljanje vinara, kreiranje zajedničke vinske etikete i stvaranje prepoznatljivog vinskog identiteta.

Manifestacija Vinska shpitza: Vivodina održana je uz potporu Turističke zajednice područja Kupa na čelu s direktorom Tonijem Šarićem. Za glazbeni okvir ovog veselog događanja pobrinuo se gitarski jazz virtuoz Darko Gulić Gula.

Foto: Irena Lučić. diWine portal

Novi aduti obiteljske vinarije Barun

/u /od

Zlatne je boje, na granici sa starim zlatom. Mirisom dominira zrela marelica, a prvi gutljaj podsjeća na najfiniju krušku. Potom se osjete vinogradarska breskva i sočna jabuka pa korica kruha te prekrasni nježni tanini koji iznimno dugo miluju usta. Gust je, gotovo uljnat, lijeno se ljulja u čaši i prepun je sitnih mjehurića. To je pjenušac 100+ Pas dosage 2018. koji je obiteljska vinarija Barun iz Krašića predstavila u najvišem zagrebačkom ugostiteljskom  prostoru Rooftop Lateralu zajedno s crvenim pjenušcem Perle noir od crnog pinota, svojim prvim chardonnayom Seugneurom 2019. te zrelim mirnim crnim pinotom Cardinalom 2016.

Pjenušac 100+ naziv je dobio zato što je od grožđa iz vinograda Gorice nedaleko od Krašića koji je stariji od 100 godina. Prema nekadašnjim je običajima u njemu više od 10 sorata, među kojima su štajerska belina, graševina, kraljevina, muškat bijeli, muškat žuti, plavec žuti, plemenka… Mara i Josip Barundić su, na prijedlog prijatelja Ivana Dropuljića, direktora Festivala Vino.com, te vinskih kritičara i ocjenjivača Željka Suhadolnika i Ive Kozarčanina, odlučili izdvojiti grožđe s tih 400-tinjak trsova i napraviti posebno vino.

Berba je bila 24. kolovoza 2018., a 11 mjeseci potom baznim su vinom napunili 252 magnum boce (litra i pol) u kojima je pokrenuta druga fermentacija. Pjenušac je u magnumima sazrijevao na finom talogu do listopada 2022. Pri degoržiranju i pripremi za tržište nisu mu dodavali ekspedicijski liker kojim se reguliraju arome i slatkoća pa pjenušac nosi oznaku “pas dosage” i sasvim je suh. Na prezentaciji u Rooftop Lateralu odlično je popratio carpaccio od žumberačke losos pastrve mariniran u limeti i crvenom papru.

Mara i Josip Barundić sa sinovima Josipom i Tomislavom, predstavili su i Seigneur 2019., prvi chardonnay iz njihova vinograda na položaju Kremenica. Grožđe je macerirano dva tjedna, a vino nakon fermentacije dvije godine njegovano na finom talogu čime se u njemu razviju složenije arome i jedinstvena punoća. Napunili su 2500 butelja ovog vina uz koje su posluženi carpaccio od kozica s kaparima i cvijetom soli te rižoto sa škampima.

Treći novi adut vinarije Barun je Perle noir, crveni pjenušac od crnog pinota iz berbe 2017. Maceracija i fermentacija grožđa trajale su 50 dana, odnjegovan je 150 dana na finom talogu u bačvi i potom je pokrenuta druga fermentacija u boci u kojoj je na finom talogu proveo još 50 mjeseci. Pjenušac je dovoljno svjež za vratinu na roštilju, dovoljno snažan za nježno pečen steak i dovoljno fin za kolač od crne čokolade s borovnicama i čilijem, a zahvaljujući finim taninima ovom je prilikom bio dobro društvo i tatarskom bifteku.

Poker novih vina “zaokružen” je Cardinalom 2016., crnim pinotom iz vinograda posađenog na terenu koji je vlasništvo krašićke Župe presvetog trojstva, a obrađivao ga je i Alojzije Stepinec tijekom boravka u Krašiću. Nakon 50 dana maceracije na niskoj temperaturi, vino je dvije godine odležalo u bačvicama od hrvatskog i francuskog hrasta, a napunjeno je 215 magnum boca. Toliko je 2016. u svijetu bilo kardinala. Uz ovaj zreli, ali iznimno elegantni crnjak uživalo se i u confitu od patke s mlincima te ciklom sa hrenom.

Cijela je prezentacija tako poslužila i kao svojevrsni enogastro putokaz za predstojeće blagdane, a lijepu je večer posebno začinila i glasovita violončelistica Ana Rucner. Odsvirala je temu iz Carmine burane Carla Orfa te Odu radosti Ludwiga van Bethovena toliko strasno da joj je prvi put u karijeri puknula struna na gudalu. Zbog toga je na kraju ovog vinskog putovanja prekrasno otpjevala romsku himnu Đelem, đelem.

Ivo Dropuljić, Mara i Josip Barundić

Vina Barun tako su zaokružila broj etiketa na 10. Dosad su, podsjetimo, imali tri pjenušca, Elegance od manzonija, muškatni i slađi Amoureux te Le Rosé od crnog pinota, kao i tri mirna vina: Graševinu, Manzoni i Marquiz od crnog pinota.

 

WOW: rođendansko slavlje u društvu pobjednika

/u /od

U Business Clubu 5, u zagrebačkom Sky Office-u,  proslavljen je 11. rođendan udruge WOW i po deseti puta dodijeljene godišnje WOW vinske nagrade i WOW Grand Prix

„Jednoglasno smo odlučile da je sveukupni pobjednik Benvenuti Muškat San Salvatore koji je toliko sladak i gust da će s lakoćom podnijeti i društvo kolača, iako je puno bolje spariti ga s nekim aromatičnim tvrdim kozjim sirom ili sirom s plemenitom plijesni. Njegov miris po sušenim marelicama, medu, suhom cvijeću i džemu od naranče je neodoljiv, a ako ga sada nabavite, možete ga čuvati još najmanje petnaest do dvadeset godina“ rekla je predsjednica žirija Danijela Kramarić za ovo izuzetno vino koje je zaslužilo WOW Grand prix.

Potom su proglašeni i ostali pobjednici koji su osvojili WOW vinske nagrade: u kategoriji pjenušaca, nagradu je osvojio „Pavel Šember“ 2018. Među bijelim vinima pobijedio je St. „Hills Le chiffre“ 2020., a  najbolji rosé je „Bastijan Rose“ 2021. Među crvenim vinima uvjerljivo je pobijedio „Gran Teran Coronica“ 2015., a među desertnima, dakako, „Benvenuti San Salvatore“ 2013.

Nagrade koje simboliziraju skulpture dizajnirane od „Grupe“, u ime „Vinarije Bastijan“ preuzela je Petra Leko, za Leko, za „St.Hills“ je nagradu, u ime Ernesta Tolja, preuzeo Saša Franić, svoju je nagradu za „Gran teran“ preuzeo Moreno Coronica osobno, a nagradu za desertno vino i sveukupni WOW Grand Prix, primili su Nikola i Albert Benvenuti. Nagradu im je u ime prošlogodišnje pobjedničke „Vinarije Jakob“, predala Valentina Jakobović. Dodjelu nagrada vodila je osnivačica i dugogodišnja predsjednica udruge WOW, Sanja Muzaferija. Pila su se vina nagrađenih vinara uz delikatese PIK-a Vrbovec i izvanredne keksiće Miscotti, u prisutnosti autorice tih slatkih delikatesa, Mirte Atlije.

 

Izbor za WOW vina godine zamišljen je tako da jedan vinski „kustos“  (ugledna hrvatska sommelierka ili sommelier) selekcionira vina kušana u prošloj godini, na temelju čega sastavlja svoju autorsku listu vina u pet kategorija: pjenušci, bijela, ružičasta, crvena i „desertna“ (vina s ostatkom šećera). Potom slijedi centralni dio akcije „Što žene žele“, mogućnost da elektroničkom poštom članice glasuju o svojem izboru. Do sada su izbornici bili Karin Rupene-Perdec, Alena Stuparić, Siniša Lasan, Roka Bekavac, Emil Perdec, Filip Savić, Jelena Šimić-Valentić, Željko Bročilović Carlos i Mario Meštrović a ove je godine selektor bio jedan od naših najtrofejnijih sommeliera Ivan Jug iz restorana Noel, višestruko ovjenčanog Michelinom, Gault-Milleauom i drugim gastro nagradama.

Slijepo kušanje na kojem se donosi konačna odluka o pobjednicima u svakoj kategoriji i ukupnom pobjedniku, dobitniku WOW Grand Prixa, ove godine je organizirano u opatijskom hotelu „Ambasador“, a finalni  stručni žiri ove godine su činile tri ekspertice: predsjednica žirija Danijela Kramarić, legendarna sommelierka i vlasnica restorana „Plavi podrum“ ; vinarka Ana Peršurić Palčič iz vinarije „Misal“ i – vinska poduzetnica s dugogodišnjim iskustvom u svim većim i značajnijim vinarijama Hrvatske, uključujući „Iločke podrume“, a sada vinska konzultantica Karmela Tancabel koja razvija vlastiti brand „Wine Emotion by KT“. One su između 12 finalista naslijepo odabirale pobjednike u svakoj kategoriji.  Zaslugom WOW-a do sada su u francuski Bordeaux otputovali vinari Antonella (i sama članica Udruge) i Gianfranco Kozlović, u Champagnu je putovao brački vinar Senjković, u španjolski Penedes Moreno Coronica, u Burgundiju Luka Krajančić, u Toscanu predstavnik vinarije Meneghetti, u Mađarsku Marko Fakin, u Austriju Frano Milina Bire a prošlogodišnji pobjednik, vinarija Jakob, pridružila se Sanji Muzaferiji na putu u Milano gdje su prisustvovale Forumu žena i vina svijeta, pod dirigentskom palicom Donne del vino Italia i njihove predsjednice Donatelle Cineli Colombin

„Što žene žele“ akcija je koju već desetu godinu uspješno organizira udruga WOW. U hrvatskoj inačici one su „Žene i vino“, izuzetno aktivna grupa žena koju je u kolovozu   2011. osnovala novinarka Sanja Muzaferija. Udruga namijenjena ženama koje su se udružile na istoj temi – vinu, a djeluje u cijeloj Hrvatskoj s ograncima u Splitu i Rijeci.

WOW-ice su angažirane na području kulture stola, s posebnim naglaskom na promidžbu ponajprije hrvatskih vina – osobito vinarki – ali su poznate i po stalnim kušanjima, radionicama, izletima i vinskim edukacijama te mnogobrojnim drugim akcijama i aktivnostima.

Fotografije Rene Karaman, Mario Draušnik, arhiva WOW