Arhiva oznaka za: Wine shop Witrina

Na večernjem izdanju Vinske face s placa kušala su se vina vinarija Ipša i Rizman, te vino enologa Petrića

Vinske face su prilično izdržljive, a koliko su one izdržljive, toliko su organizatori manifestacije Vinska faca s placa, sommelierka Manuela Maras i Ivo Pavlović, vlasnik wine shopa Witrina u kojoj se od samog početka odvija manifestacija – uporni. Što naume, to ostvare!

Da pojasnimo: na plac ideš danju (rijetki idu noću, ali iz drugih razloga). Ali, toga dana (subota) u Laubi se odvijao jedini festival ružičastih vina u Hrvatskoj, Pinkd day. Dakako, vinske face su odjenule barem jedan ružičasti detalj i uputile se na kušanje roséa više od stotinu vinara Hrvatske, susjednih nam zemalja i onih malo udaljenijih. Bilo je u Laubi i vinskih radionica, čaše su zveckale, kušalo se i popilo dosta – ne samo rosea, nego i koktela. Ali, vinske face, osim što imaju za vino istreniran njuh i osjet okusa, imaju poprilično kondicije, pa su se uputile u Witrinu, na Vinsku facu s placa koja je ovog puta, zbog spominjanog festivala počela u noćnim satima. Face ovoga puta nisu došle s placa, nego iz kuće za ljude i umjetnost, a zvučna imena gostujućih vinara bila su dovoljan razlog da se navrati podno katedrale, odnosno ovoga puta – na terasu iznad Europskog trga, jer Manuela i Ivo dobro su pretpostavili. Došlo je toliko faca da bi ih bilo teško ugurati u prostorije wine shopa. Uostalom, bilo je tu i odličnog, pred facama skuhanog rižota…

Klaudio i Irena Ipša

„Dolazim iz sela Ipši, a tko ne zna gdje su Ipše, za orjentaciju – nasuprot su Motovuna. Radimo maslinova ulja, a s vinima smo malo mlađi. Uglavnom radimo prirodne macerate, 5-6 etiketa, a od toga ćete večeras kušati tri: Pjenušac extra brut (2020.) od čiste malvazije koji je 20 mjeseci ležao na kvascima, potom Malvaziju (2019.) koja je imala malo dužu fermentaciju između 20 i 30 dana. Toliko je trajala i maceracija, jer ih radimo zajedno. Bila je otvorena, na vlastitim kvascima, potapana i tri puta dnevno. Potom smo je prešali, i stavljali u otvorene kace da se nataloži težak talog, a zatim premjestili u drvene bačve gdje je stajala devet mjeseci. Dakako, uz miješanje da se dižu talozi. Nakon drva punili smo je u boce u kojima je, prije stavljanja na tržište, ležala tri godine. I nakraju, kušati ćete Pinot sivi (2020.) kojeg radimo s istom filozofijom kao i maceriranu malvaziju, samo što je ovaj pinot bran godinu dana prije“ rekao je Klaudio Ipša koji se sa suprugom Irenom maslinarstvom bavi preko 25 godina, a prošle je godine otvorio novu, luksuznu kušaonicu na potpuno obnovljenom obiteljskom imanju koje je otkupljivao svih tih 25 godina.

Prava je to obiteljska priča u koju su uz Klaudija i Irenu uključeni kćerka Antonija, sin Ivan i njegova zaručnica Valentina. Obiteljska i zaokružena priča, jer maslinovo ulje traži hranu, hrana traži vino, pa je obitelj odlučila zasaditi lozu i okušati se u vinarstvu. Ispočetka samo za vlastite potrebe, a danas imaju 25 000 čokota.

Sandra Rončević

I dok su se počeli širiti mirisi rižota od liganja i sipa kojeg su facama pripremali uvijek vrijedni i dovitljivi blogeri/infulenceri/ponajviše odlični kuhari, Sandra Rončević (@oslanomislatkom) i Mile Butorac (hungry_mile), počelo se predstavljati vino iz druge vinarije, druge vinske regije – sa Komarne.

„Večeras sam donio jedno vino i to rosé, jer danas je dan roséa. Rusula vinarije Rizman je rosé od plavca malog, sorte poznate po visokim taninima, punoći i tamnom prosušenom voću. Ovo je vino pravo iznenađenje. Naime, kada kušate rosé napravljen od iste te sorte, a on aromama prvenstveno podsjeća na trešnje, maline i prožet je nježnim, cvjetnim aromama, dokaz je da se od naše autohtone sorte mogu raditi delikatna, jednostavna i privlačna vina a ne samo robustne teškaše“ kazao je Salvador Mandarić, vinski konzultant, edukator i sommelier koji surađuje s vinarijom Rizman, budući da je Damir, najmlađi od braće Štimac bio spriječen doći u Zagreb.

Salvador Mandarić

Štimac, Rizman… mnogim facama nije bilo jasno, pa da pojasnimo. Obitelj Štimac se bavi vinogradarstvom još od početka prošlog stoljeća. Prve je nasade zasadio pradjed Mihovil Mijo Popich, poznat pod nadimkom Rizman. Živio je u obiteljskoj kući u Opuzenu, a nakon što je peronospora poharala vinograde, bio je prisiljen iseliti se u Ameriku. Međutim, ljubav prema domovini i zemlji koja, ako uložiš u nju dovoljno rada, ali i ljubavi, daje tako divne plodove je prevladala. Mihovil se vratio u Hrvatsku, u svoj rodni kraj, ponovno su niknuli vinogradi, a posljednji, na Komarni, zahvaljujući vrijedim rukama mlađih generacija, koja ime vinarije odabrala njemu u čast. Upravo ta mlađa generacija obitelji Štimac, sa još šest vinara ove regije začetnici su nastanka najmlađih vinograda u ovom dijelu Hrvatske – Komarne. Obitelj je iznad vinarije, na 253 metra nadmorske visine, s najljepšim pogledom na Pelješac i dakako, most, izgradila kušaonu koju se mora posjetiti!

Ivo Pavlović, Klaudio Ipša, Manuela Maras, Salvador Mandarić i Rikard Petrić

U trenutku kad je rižoto, mirisan, kremast, divan, taman začinjen (treba imati hrabrosti rižoto pripremati na otvorenom za tako velik broj gladnih usta!), svoje je vino počeo predstavljati mladi enolog Rikard Petrić koji je zaslužan i za odlična vina vinarije Stina sa otoka Brača. „Igrom slučaja sam kupio vinograd i to 2016. godine kada sam obilazio nasade otoka Hvara. Odmah sam znao da je to najbolji vinograd kojeg sam ikad vidio i pomislio – ovo moram kupiti za sebe. I tako samo postao vlasnik vinograda i napravio vino po svom ukusu. Onakvo kakvo ja volim, bez kompromisa. Uzimao sam samotok, da dobijem najbolje i danas ćete se uvjeriti da je ovaj plavac Lapis Rubrum Plavac mali (2018.) poseban. Nisam htio napraviti vino koje će nakon tri gutljaja udariti u glavu i oboriti s nogu. Htio sam da bude elegantan, pitak, a bogat i pun“ kazao je Rikard Petrić, a face su zaključile da govori istinu. S rižotom od liganja i sipa postao je sjajan par.

Kako tko, uglavnom su face počele hvatati zadnje tramvaje (ili čekati taxi službu, jer na ovoj manifestaciji odgovorno se pije), a pozitivni komentari za ovaj susret završavali su i upitom – što će nam Manuela i Ivo sljedeće pripremiti?

Tekst: Sunčana Barušić

Faca s placa – blagdansko slavlje sa stilom

Vjeruje se da na prelazu iz stare godine u novu za sreću treba nositi nešto crveno, mnogi pri ruci  imaju srećonošu u obliku djeteline s četiri lista, a većina tvrdi da kako ispratiš staru, tako će ti biti u novoj. Pa, uzevši tvrdnje u obzir, u wine shopu Witrina očito će biti veselo i… ružičasto.

 

 

Naime, posljednja Faca s placa u 2022. godini koju su organizirali sommelierka Manuela Maras i vlasnik Witrine, Ivo Pavlović održana je na terasi nedaleko od wine shopa, s pogledom na Jelačić plac i uz zvukove odlične glazbe.

Da svijet bude obojen u ružičasto i da se dan započne zaigranim mjehurićima (u ružičastim čašama) pobrinula se nova hrvatska vinarija Royal Hill, a za dobru glazbu bila je zaslužna pjevačica Irma Dragičević sa svojim bendom.

Irma Dragičević s bendom

„Royal Hill je relativno mlada vinarija, a ona je dio ostvarenja mog životnog sna. Naime, u Erdutskom sam kraju rođen, tamo samo odrastao i sjećam se kako sam s pokojnim ocem obrađivao mali vinograd. Ima istine u izreci kako te u životu vuku korijeni i na kraju sam odlučio s partnerom uložiti u proizvodnju vina, proširiti vinograde i otkupiti te obnoviti vinograde Iuris vinarije. Trenutno Royal Hill ima u vlasništvu 50-tak hektara, što nas svrstava u ozbiljnije proizvođače. Vinogradi su nam, mogu to slobodno tvrditi, na najboljim pozicijama u čitavom Erdutskom vinogorju. Imamo jedinstvenu mikro klimu i otprilike 250 sunčanih dana godišnje što je itekako važno za sazrijevanje i dobivanje sladora u grožđu“. objasnio je na početku druženja Miodrag Borojević koji sa sinom Mateom vodi vinariju, odnosno tvrtku Royal Hill.

Miodrag Borojević

„Još uvijek učimo o vinarstvu, trenutno smo, što se tiče prostora i tehnologije vezani uz Erdutske vinograde. Međutim, nakon raspisanog natječaja i odabranih rješenjem arhitektonskog studija „2 arhitekta-Zidarić“ planiramo započeti gradnju nove vinarije koja će se prostirati na otprilike 6000 kvadratnih metara i to usred vinograda. Planiramo izgraditi podrume u kojima će odležavati preko milijun boca pjenušaca, milijun butelja s crnim vinima, a vina će i dozrijevati u preko 500 barik bačvica. Veliko će to biti zdanje za koje vjerujemo da će i promijeniti sliku ovoga kraja i zahvaljujući gornjoj etaži koja će turističkim sadržajem (kušaona, restoran, smještajni kapaciteti) privući mnoge ljubitelje kvalitetnih kapljica, prirode i dobrih zalogaja“ kazao je okupljenim facama Miodrag Borojević dok su prisutni, uz Irmu Dragičević pjevušili blagdanske pjesme.

Uz zalogajčiće (domaći kruh s bakalarom na bijelo i paštetom od tune) brzo su se praznile ružičaste čaše s natpisom Royal Hill, a malu stanku od vrckavih mjehurića pjenušca face su napravile s mirnim vinom Royal Hill Blanc de Noir 2021. kojeg je ponosno otvarao i točio Mateo Borojević.

„Želimo biti drukčiji i proizvoditi posebna vina. Eto ovo je vino, kako samo ime govori – bijelo, a napravljeno je od crnog grožđa. U vinogradu i vinariji, odnosno proizvodnji vina nismo htjeli ništa prepustiti slučaju, stoga smo angažirali stručnjake. Već za berbu 2021. kao što je ova u boci, angažirali smo Ivonu Jeličić, jednu od najcjenjenijih hrvatskih enologinja, a budući da želimo postići najvišu razinu kvalitete jako vodimo računa i o ostalim zaposlenicima i suradnicima vinarije. Za vinogradarsku sezonu 2020. angažirali smo Francuza Erica Moroa, jednog od vodećih bordoških vitikulturista koji je u našoj vinariji zadužen za reorganizaciju vinogradarske struke po najboljim svjetskim principima. U vinogradu prevladavaju crne sorte od kojih proizvodimo pjenušac koji ste probali i Blanc de Noir, te sorte merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc i chardonnay. Mislim da ćemo stati na deset etiketa, ali to će vino biti vrhunsko“, kazao je Mateo Borojević dok su face kušale vino koje je tek nedavno izašlo iz ove vinarije za koju vjerujemo da će se o njoj još čuti, a nadamo se da ćemo, kad dođe vrijeme i na manifestaciji Faca s placa imati prilike kušati i njihova ostala vina.

Miodrag i Mateo Borojević

„Ovu smo godinu, 2021. zatvorili sa stilom, na ovoj posebnoj terasi Witrine, a s još većim stilom nastavit ćemo iduću“ s osmijehom na licu nazdravio je Ivo Pavlović, vlasnik wine shopa Witrina.

Susret Istre i Moslavine na 7. Faci s placa

Kako se bliži kraj godine, zahuktava se i manifestacija Faca s placa koju organiziraju sommelierka Manuela Maras i Ivo Pavlović, vlasnik wine shopa Witrina. Na sveopću radost mnogih ljubitelja dobre kapljice i dobrih zalogaja održana je sedma po redu, ovoga puta, zbog niskih temperatura – u wine shopu. Face koje su se spustile s kolicima s placa, odnosno obližnjeg Dolca, dočekala su dva vinara – iz mjesta Baškoti kraj Višnjana Milenko Matić iz vinarije Matić i Nikica Katić vinar poznatog moslavačkog gastro odredišta Klet Romić. Na početku druženja, kako to uvijek biva, otvarao se pjenušac. Ovoga puta, face su kušale Klet Romić LaRita, pjenušac od kupaže škrleta i moslavca. Ime je akronim kojim se Katić trajno zahvalio Leli (mami), Ani (supruzi), Riti (kćeri) i Teni (sestri) za strpljenje koje pokazuju prema njegovoj predanosti u vinogradu i podrumu, a potom i čaše, pa su na red došla mirna vina.

Nakon pjenušca najbolje je pasala svježa malvazija iz obiteljske vinarije Matić, koja se već četiri generacije bavi vinarstvom i vinogradarstvom. Imaju otprilike dvadeset hektara vinograda koja se nalaze u okolici sela Baškoti, između Vižinade, Kaštelira i Višnjana. Uz svježu su se malvaziju počele grickati i istarske kobasice koje se mogu nabaviti u wine shopu. Kriška po kriška, uz malo grisina i krekera, pa gutljaj po gutljaj malvazije sve dok na red nije došlo novo vino.

Milenko Matić i Manuela Maras

„Danas ćete probati škrlet mladi iz 2022. koji je filtriran prije tjedan dana. Htio sam da probate kako u ovoj fazi može biti fin, lagan, svjež, a što je najbitnije – mekan. Uvijek su nama Moslavcima, kao i Zagorcima prigovarali da su nam vina kisela. Sada kako je došlo do zatopljenja, škrletima su niže kiseline tako da su promijenila i vina“, kazao je vinar Nikica Katić kojemu su se ostvarila dva životna sna: baviti se sportom, odnosno rukometom i postati vinar koji će, kako je znao kazati „proizvoditi najbolji škrlet i frankovku u Moslavini“. Da Moslavci znaju napraviti i dobru graševinu uvjerile su se face nakon što je Katić otvorio i natočio svoju Klet Romić graševinu koja je dvije i pol godine odležala u bačvi.

Nikica Katić i Manuela Maras

Na red su došla ozbiljnija vina, a na stolu su se pojavile marmelade OPG-a Krstičević iz Krvavca II kraj Metkovića. Happy citrus nose naziv marmelade od limuna, mandarine, potom mandarine i naranče, a Happy Figs džem od smokava. Face su oduševile svojim okusima jer utisak je kao da jedeš svježe voće. Naime, na OPG-u imaju ekološki uzgoj voća (na etiketi se zeleni listić-dokaz eko proizvoda),   hladno prešaju za sokove, a od pulpe kuhaju marmelade koje nemaju gorčinu, već svježinu i slast. Dakako, svi se proizvodi mogu nabaviti u Witrini, a uvjerili smo se kako se odlično slažu sa zrelim sirevima koji su bili posluženi na centralnom stolu Witrine i dakako, s natočenim vinima gostujućih vinarija.

marmelade Happy Citrus

Nikica Katić je otvorio Klet Romić škrlet 190, nakon čega je dobio upite zašto ga je tako nazvao. „Jako sam ponosan na ovo vino, a brojka govori koliko dana je škrlet maceriran. Bran je na pun mjesec, pretakan dok je bio pun mjesec, punili smo ga u bocu na pun mjesec. Htio sam da vino bude posebno i da dokažem da škrlet, iako je berba 2019. može zadržati energiju i svježinu“ objasnio je mladi vinar otvarajući drugo vino na koje je također iznimno ponosan: DragoNadu. Vino je izazvalo oduševljenje prisutnih, a Katić je objašnjavao otkuda i ovo ime: „Da, ponosan sam na njega, zato sam ga i nazvao   prema djedu Dragi i Baki Nadi, mojim drugim roditeljima kod kojih sam u Kutini živio dok sam pohađao srednju školu“.

Na stol su stigli i arancini te limuncini iz OPG-a Krstičević, koje smo grickali uz gutljaje odlične odležane malvazije istarske Matić Afrodita. „Ovu sam malvaziju nazvao Afrodita, jer najvažniju istarsku sortu grožđa volim uspoređivati s Afroditom, božicom ljubavi, ljepote i požude. Ovo je vino blago macerirano pa odležano godinu dana u drvenim bačvama. S njime smo htjeli dokazati da malvazija ne mora biti uvijek svježa, i da vino od te sorte odlično podnosi odležavanje. Ovo je iz berbe 2019. od jednog od najstarijih klonova u našem vinogradu. Posadio ga je naš nono, a nekoliko smo redova uspjeli zaštititi od žutice koja je poharala naše vinograde. Nakon tri-četiri godine uspjeli smo uz pomoć prijatelja iz Slovenije dobiti sadnicu tog klona i sada imamo dovoljno trsova za proizvodnju ovog izuzetnog vina“ ponosno je objasnio Matić.

Došlo je vrijeme za crnjake. Nikica Katić je otvorio butelju Klet Romić Frankovka 2020. „Tužan sam što je frankovka zapostavljena u Hrvatskoj. Toliko da je se većina vinara i srami, a nije to zaslužila. Od te sorte se može napraviti veliko vino“ govorio je Katić dok je otvarao butelju Klet Romić Frankovka 2020. Iz Istre, iz vinarije Matić smo kušali relativno mlad Merlot 2020. koji će biti još bolji kad još odstoji u bocama.

Milenko Matić s pjenušcem Eros

Kraj druženja na 7. Faci s placa označilo je kušanje jednog posebnog pjenušca: Matić Eros rosé. „To je jedinstveni rose jer ga radimo od dva muškata: muškat ruža (80%) i muškat žuti (20%). A, nazvali smo ga Eros, po kralju ljubavi“ rekao je Matić, a u njega (pjenušac) smo se svi zaljubili.