Arhiva oznaka za: Vinarija Krauthaker

Vinarija Krauthaker održala radionicu u najstarijem vinskom restoranu u Zürichu

U organizaciji tvrtke Adriatic terroir GmbH, vinarija Krauthaker je predstavila svoje odabrane etikete i to u švicarskom restoranu Oepfelchammer koji tradiciju pripremanja autohtonih jela i točenja vrhunskih kapljica njeguje već 225 godina.

Iako je Adriatic terroir GmbH osnovan je iz strasti prema vinima iz jadranske regije,  tvrtka je specijalizirana za uvoz vina iz jugoistočne Europe, s posebnim naglaskom na hrvatska vina. Osnivač, Danijel Filipović, posjeduje dugogodišnje iskustvo kao uvoznik i distributer za švicarsko tržište, a ovo je bio prvi event posvećen vinima Krauthaker.

Pred mnoštvom zainteresiranih ljubitelja dobrih jela i vina, prezentaciju su održali Martina Krauthaker Grgić, glavna enologinja vinarije Krauthaker i Nikola Drmić, komercijalni direktor vinarije Krauthaker.

Na početku predstavljanja Danijel Filipović je naglasio kako je Graševina Pomale pozicionirana je na viskom prvom mjestu ukusa švicarskih potrošača te da predstavlja vizit kartu vinarije Krauthaker. Nadalje je skrenuo pozornost na vino Chardonnay Rosenberg te MERCS.

„Krauthaker je već etablirano ime na švicarskom tržištu koje cijeni vrhunski proizvod i bira vina od autohtonih sorti zemlje iz koje dolazi“ kazao je Filipović te dodao da je vinarija Krauthaker sa svojim vinima na švicarskom tržištu prisutna više od deset godina te se nalazi na vinskim kartama najrespektabilnijih restorana i vinskih barova.

Martina Krauthaker Grgić je tijekom večeri predstavila birane Krauthaker etikete – Graševina 2022., Graševina Mitrovac 2022., Pinot sivi 2022., Chardonnay 2021., Verduzzo 2020., Sauvignon Vidim 2022., Graševina Kuvlakhe 2017., Mercs te Graševina ibpm 2019. i naglasila kako je iznimno zadovoljna zbog uspješne suradnje s Danijelom Filipovićem.

Foto: Vladimir Druskovic

Održan je En Primeur – prvo kušanje mladih vina, s naglaskom na graševinu

Na prvom ovogodišnjem En primeuru zablistala je graševina, najznačajnija vinska sorta u Hrvatskoj, koja u zadnjem desetljeću privlači sve veću pažnju, kako domaćih vinskih znalaca, tako i iskusnih vinskih kritičara diljem svijeta.

U organizaciji Graševine Croatice, u hotelu Esplanade vinari iz Slavonije, Baranje i Srijema predstavili su svoje novitete, a najviše pažnje su privukle mlade graševine iz berbe 2023. Manifestaciju je otvorio Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede RH, Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica, te Dragan Kovačević iz HGK.

Josip Pavić, Tugomir Majdak i Dragan Kovačević

Prvi dojmovi

Iako dio predstavljenih uzoraka nije još izbistren (jer graševine najviše kvalitete i cjenovnog ranga još trebaju sazrijevati u podrumu barem dva do tri mjeseca), prvi dojmovi posjetitelja su izvrsni. Kao i svake godine, Esplanade se pokazala sjajnim mjestom za prvi veliki godišnji vinski susret u Zagrebu na koji su došli profesionalci i ljubitelji vina, posebno graševine iz cijele Hrvatske jer je cilj premijernog kušanja (En Primeur) predstaviti raznolikost graševine i njenu povezanost s mikrolokacijama s kojih dolazi te pokazati potencijale berbe koja se upravo priprema za tržište kako bi ugostitelji, ali i šira vinska publika mogli znati što ih očekuje u punoj zrelosti vina.

Vlado Krauthaker

Četiri stotine predstavljenih uzoraka

Tomislav Panenić, direktor udruge Graševina Croatica, iznimno je zadovoljan interesom javnosti za graševinu koja sve više osvaja i mladu publiku. „Vinari Slavonije i hrvatskog Podunavlja pokazali su danas vina koja će siguran sam doći na brojne vinske karte ove godine. Gotovo 400 predstavljenih uzoraka vina najviše kvalitete, koje se danas moglo kušati, pokazuje kakva se vinska sila polako, ali sigurno izgrađuje na istoku Hrvatske. Posebno nas veseli sve veći broj mlađe vinske publike na vinskim događajima što će sigurno doprinijeti razvoju kulture stola i visoke gastronomije u Hrvatskoj.“

Maja Perak

Na manifestaciji predstavile su se vinarije: Antunović, Apolitico, Belje, Buhač, Consul Winery, Erdutski vinogradi, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Galić, Graševina Croatica x2, Iločki podrumi, Jakob, Jakovac, Kolar, Krauthaker, Kutjevo, Markota, Mitrović, Orahovica, Papak, Pavlomir, Perak, Royal Hill Estate, Soldo, Sontacchi, Svijetli dvori, Škoro, Vinum Academicum i Zlatno Brdo.

Kvaliteta vina iznad svih očekivanja

Za brojne posjetitelje ovo je bio jedan od najočekivanijih En Primeura jer je godina iza nas prema ocjenama iskusnih vinogradara i vinara bila jedna od najizazovnijih u posljednjih deset godina. Bez obzira na klimatske promjene, vremenske nepogode i sve ono što je zadesilo vinare, od Feričanaca i Orahovice, preko Kutjeva i Baranje sve do Srijema, iskustvo i predanost radu u vinogradu i podrumu još jednom je urodila vinima koja su iznad svih očekivanja. Profesionalci, stručna javnost i vinska publika na En Primeuru su pronašli svoje ovogodišnje favorite među brojnim etiketama iznimnih graševina.

Zanimljiva radionica

Vrlo zanimljiva je bila i radionica sommeliera Darka Lugarića – Single & Blends Reds – Sommelier’s Choice, na kojoj su predstavljena crvena vina istoka Hrvatske. Naime, što se tiče bijelih vina, uvjerili smo se i na ovogodišnjem En Primeru, na spomen graševine odmah se budi asocijacija na Slavoniju, Baranju i Srijem. A, što je s crnim vinima?

Darko Lugarić

Globalnog zagrijavanja svi smo počeli biti svjesni. Dakako i njegovih negativnih učinaka na Zemlju. Ali, vinari su iskusili da na hrvatskom istoku nastaju sve povoljniji uvjeti za uzgoj crnih sorti, što treba svakako iskoristiti. A, zaključak radionice bi se mogao sažeti pitanjem, koje će možda dati dobru ideju vrijednim vinarima i udrugama: zašto se ne bi napravila neka zajednička kupaža crvenih sorti koja bi predstavljala ovaj dio Hrvatske?

Esplanadina chefica Ana Grgić Tomić novim Zinfandel’sovim jelovnikom osvaja na prvu

Kalendarski, još je jesen, a nadahnuta spomenutim godišnjim dobom, chefica Ana Grgić Tomić kreirala je novi jelovnik za restoran hotela Esplanade, Zinfandel´s.

Mnogo je dobrih razloga zašto biste upravo Esplanadin Zinfandel’s sljedećih tjedana trebali uvrstiti među nezaobilazne destinacije na gastronomskoj mapi Zagreba. Ovaj kultni zagrebački restoran visoke gastronomije i prepoznatljive usluge, čiji su gosti nerijetko i poznate zvijezde sa scene svjetskog šoubiznisa, s ponosom nosi zelenu Michelinovu zvjezdicu za svoj održivi koncept.

Valja istaknuti i da je chefici Ani Grgić Tomić na prestižnoj dodjeli nagrada European Hotel Awards 2023. u Barceloni Svjetska gastronomska organizacija nedavno uručila posebno priznanje Étoile Blanche, dok je Zinfandel’s proglašen europskim hotelskim restoranom godine. Osim toga, čarobno dotjeran interijer i dani blagdana koji su pred nama svakako pozivaju na druženje i uživanje u finim jelima uz butelju vrhunskog vina i pjenušave mjehuriće čistog zadovoljstva.

Chefica Ana Grgić Tomić

U novom sezonskom à la carte jelovniku Ana spaja osobni prepoznatljiv kreativni stil pripreme jela s primamljivim okusima jeseni, a rezultat je privlačna doza umjetnosti koja poziva na kušanje. Selekcija precizno oblikovanih jela donosi interesantne spojeve u kojima glavnu ulogu imaju plodovi jeseni poput kestena, buče, divljači, pastrnjaka, tartufa, vrganja, lisičarki, korabice, cvjetače, klekovih bobica, maslina, šljiva, naranče i krušaka.

Oscietra kavijar, poširana kruška u bijelom vinu, vafli od heljde, mousse od badema

Oscietra kavijar u kombinaciji s kruškom poširanom u bijelom vinu uz vafl od heljde i mousse od badema nešto je što svakako valja kušati. Na jelovniku su se i ovaj put našli jadranski škampi, za koje valja istaknuti da se love u Podvelebitskom kanalu vršama kako bi se zaštitio mikroekosustav, ali i potaknuli mali ribari da se bave ovom djelatnošću. „Jedna od mojih omiljenih namirnica i ovaj je put našla svoj status u jelovniku – svježi jadranski škampi odličan su starter, koji sam u ovom jelovniku sljubila s čičokama od kojih sam složila ukusni tartar koji sam kombinirala s kremom od pečenog celera”, istaknula je Ana Grgić Tomić.

Jadranski škampi, krema od pečenog celera, tart od čičoka, veloute od škampa

„Ljubiteljima tjestenine svakako preporučujem domaće rezance iz naše vlastite proizvodnje, koji se fantastično spajaju sa sušenim vrganjima, veloutéom od lisičarki, kremom od suncokretovih sjemenki i ušećerenim tartufima uz dodatak posebnog aceta od aronije koji nam dolazi iz domaćeg OPG-a Brolich. Svakako zanimljiv spoj u kojem prevladavaju zemljani tonovi“, dodala je chefica Ana Grgić Tomić.

Rezanci sa sušenim vrganjima, veloute od lisičarki, krema od suncokretovih sjemenki i ušećereni tartufi

Kremasto, hrskavo i ukusno tri su komponente kojima se gotovo uvijek chefica Ana Grgić Tomić vodi pri kreiranju novog jelovnika i pokazale su se odličnim nadahnućem pri stvaranju novih jela. Jedno lagano s novog jelovnika su svakako školjke sv. Jakova u drukčijem tonu, oplemenjene pestom od bučinih sjemenki uz tri različita okusa buče, dodatak ukusnih krekera i limuna.

Školjke sv. Jakova, buča, limun, pesto od bučinih sjemenki, kreker od buče

Nutritivno uravnotežena krem juha od kestena odličan je izbor za sve one koji cijene slatkastu aromu kestena koja dolazi u spoju s domaćom marmeladom od vrganja i melase.

Krem juha od kestena, košarica s marmeladom od vrganja i melase

“Pačja prsa, koja u ovom jelovniku spajam s jabukama, pečenim šljivama, medom i anisom, stižu nam izvorno iz male međimurske farme koja uzgaja patke za našu kuhinju, kao i već godinama popularne božićne purice kojima se gosti osobito raduju. Od domaće patke za à la carte jelovnik izdvajamo sočna prsa, dok od drugog dijela patke pripremamo slasni confit i ukusnu pačju mast, što uglavnom poslužujemo uz blagdanske delicije“, kaže chefica Ana Grgić Tomić.

Domaća pačja prsa, jabuke, pjena od pečenih šljiva

“Među glavna jela dodala sam i jelenji kare, koji nam stiže izvorno iz Gorskog kotara. Uz ovaj izvrsni komad divljači pripremila sam gusti umak od porta koji pripremam tako da prvo dimim višnje, koje potom iskuhavam, a sve s namjerom da se kare topi u ustima, pri čemu još dodajem umak od klekovih bobica, ulje bora i pastrnjak – za pravu zimsku priču”, objašnjava chefica Grgić Tomić dodajući da je nezaobilazan američki striploin ovog puta predstavila u sasvim drukčijoj varijanti s krunom od parmezana i ukusnih pinjola uz ragout od crnih truba i karameliziranu ljutiku.

Jelenji kare, dimljene višnje, umak od klekovih bobica, ulje bora, pastrnjak

„Novi jelovnik stavlja naglasak na svježe domaće namirnice koje nabavljamo od pomno biranih OPG-ova, dok sam u svakoj prilici nastojala upotrijebiti upravo sezonske sastojke i pripremiti velik dio toga u vlastitoj radionici uz specijalne tehnike pripreme. Veseli nas i priprema domaćeg kruha i focaccie s dodacima aromatičnog ružmarina i začinskog bilja s Oleander terase.”, ističe chefica.

Restoran Zinfandel´s

Na jelovniku se nalaze i vjerni Zinfandel’sovi klasici kao što su ručno kosani tatarski biftek koji se pred gostima priprema od najboljih dijelova mesa i biranih začina, zatim divlji brancin pečen u soli, koji je pravi specijalitet, posebno među inozemnim gostima, a tu su i istarski fuži s tartufima te kultni Esplanadini štrukli zapečeni u kremastom vrhnju, koji dolaze i u bezglutenskoj varijanti. Pritom valja naglasiti da Ana i osoblje restorana Zinfandel’s osobitu pažnju pridaju posebnim prehrambenim navikama gostiju, stoga su posebno naznačena jela koja se pripremaju prema halal standardima, vegetarijanska jela i ona koja ne bi trebala sadržavati gluten, dok je za djecu u ponudi posebno prilagođen Dječji menu.

Za sve sladokusce, slastičarski tim na čelu s glavnom Esplanadinom slastičarkom Mirjanom Špoljar pripremio je primamljiv izbor slasnih deserata koji savršeno zaokružuju ukusni gurmanski doživljaj restorana Zinfandel’s. Kreativna desertna karta donosi neodoljive kombinacije lješnjaka, badema, masline, ruže i naranče, a jedan od izdvojenih favorita koji će oduševiti mnoge je privlačni fondant biskvit od čokolade i lješnjaka s pjenom od lješnjaka. Ovaj desert odličan je izbor za sve ljubitelje slastica bez glutena.

Fondant biskvit od čokolade i lješnjaka, čokoladna krema, cremeux od lješnjaka, pjena od lješnjaka

Ako ste skloni intenzivnijim okusima, na popisu slastica posebno se izdvaja , koji se priprema posebnom tehnikom kuhanja.

Sočni kolač od badema s biskvitom od maslinovog ulja i ružine vodice uz dodatak gela od mlijeka i narančine korice

Pomno kreirana vinska karta koja nudi vrhunska vina, pjenušce i šampanjce iz Hrvatske i svijeta dodatno će upotpuniti iskustvo objedovanja, dok će vam osoblje rado predložiti ona koja najbolje odgovaraju odabranim jelima. U vinskoj karti posebno se ističe i limitirano izdanje Zinfandela s etiketom hotela Esplanade i potpisom vinarije Krauthaker.

Ponuda à la carte dostupna je u Zinfandel’su svaki dan za ručak i večeru od 12:30 do 23 sata. Tijekom adventa svake nedjelje poslužuje se specijalno izdanje Adventskog bruncha od 12.30 do 16 sati uz čašu pjenušca dobrodošlice i klavirsku glazbu za 115 € (866,46 HRK)  po osobi. Ručak za djecu iznosi 79 € (595,22 HRK), dok je za djecu mlađu od 3 godine besplatan. Restoran svakodnevno za goste poslužuje bife i à la carte doručak od 6:30 do 11 sati.

Foto: arhiva Hotela Esplanade Zagreb (Lili Bašić/Koridor27)

Hrvatske vinarke

Ovo nije još jedan članak o Međunarodnom danu žena. Ovo je priča o hrvatskim vinarkama, ženama koje su, kao i sve žene svijeta, izvrsne u onom čime se bave. Ono što ih nama čini dodatno dragocjenima je priroda njihovog posla. Ove žene prave izvanredna vina.

Svakog 8. ožujka diljem svijeta obilježava se Dan žena. Žene se godinama bore za svoja prava u većini zemalja i Hrvatska nije iznimka. Jedna okolnost čini Hrvate sretnijim od mnogih drugih naroda – u Hrvatskoj su žene oduvijek bile uključene u pravljenje vina. Uglavnom se nisu isticale, ali nisu niti bile izostavljene i iako ni u današnjem društvu to još uvijek nije tako uobičajeno, vinarke na hrvatskom tlu imaju tradiciju. Ono što je najvažnije, trenutno rade vrhunska vina!

Ivana Prgin Horvat

U Hrvatskoj ne postoji statistički parametar koji bi odgovorio koliki postotak vinarija vode – žene. Neke su jednostavno vlasnice koje se ne bave proizvodnjom vina. Izvjesno, ima vinarija koje vode žene profesionalni manageri. Mnogo je enologinja odgovornih za vinogradarenje i podrumarenje, mnogo je sommelierki, mnogo ih se bavi vinskim marketingom, ali žene su još uvijek u manjini kada je u pitanju vinarstvo.

Ipak, nema sumnje da je utjecaj žena na proces proizvodnje vina u Hrvatskoj odavno prisutan. Njihovo umijeće dalo je nemjerljiv doprinos tradiciji proizvodnje vina. One nisu samo primjer ženama u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu.

Povodom dana žena ekipa na Wine&more je razgovarala sa istaknutim Hrvatskim vinarkama. One su odgovorne za sve, od sadnje i uzgoja do berbe grožđa, za proizvodnju vina, ali i za marketing i prodaju vina. Sedam vinarki pričaju o svojim vinima, uspjesima i borbama, ženama koje ih nadahnjuju i svojim pogledima na mjesto žena u vinarskoj industriji.

Vlastite vizije

Zajedničko ovim žena snažnog uma je inzistiranje na vlastitoj viziji. Bez obzira na razlike u godinama i okruženju, sve one dijele predanost zanatu i strast prema vinarstvu.

”Prije je bilo čudnih pogleda. Na sajmovima se događalo da me pitaju i nekoliko puta da pozovem gazdu, misleći da sam hostesa. Sada već znaju da je naša vinarija ”ženska” posebno kad ljudi vide da sestra Katarina i ja radimo sve u vinariji od onih težih i nemalo finih poslova do direktorskih obaveza.” kaže Ana Peršurić Palčić , iz obiteljske vinarije Peršurić.

Katarina Peršurić Bernobić i Ana Peršurić Palčić

“Svijet vina je tradicionalno muški u kojem se žene do nedavno nisu doživljavale ozbiljno, jer se radi o fizički zahtjevnom i mukotrpnom poslu bilo u vinogradu ili podrumu, a dug je i težak put od vinograda do vina (tržišta)”, riječi su Ivane Puhelek, iz obiteljske vinarije Puhelek-Purek te nastavlja: “Na svom vinarskom putu morala sam se često dokazivati puno više od muškaraca. Danas su svi moji kontakti i poslovni odnosi vezani isključivo za muškarce i s njima se osjećam potpuno ravnopravno.

Ivana Puhelek

Ohrabrujuću perspektivu nudi i Ivana Prgin Horvat, iz obiteljske vinarije Prgin u Dalmaciji, koja je sa suprugom i djecom otišla iz Zagreba i svoju viziju ostvarila u napuštenoj staroj školi u blizini Primoštena. “Vjerojatno sam se susretala sa situacijama u kojima nisam bila ravnopravno tretirana, ali nemam ništa konkretno za istaknuti, ništa što bi me opterećivalo… jer uvijek ustrajem u svojoj viziji, ne iz inata, već iz ljubavi. Priznajem da sam fascinirana legendarnim vinogradom Bucavac gdje je sorta babić dio baštine. Uzgoj grožđa i proizvodnja vina ovdje je nastavak prekinute tradicije i postoji potencijal da se postigne nešto zaista iznimno.”

Ivana Prgin Horvat

Kao vinarka koja je uistinu krenula od nule, ne dolazeći iz agronomskih već ekonomskih znanosti, posadila je 2004. godine svoj prvi vinograd, a nakon toga izgradila i vinariju. Zahvaljujući njenom radu i rezultatima, vina Jasne Antunović (vinarija Antunović), danas se ubrajaju među birana hrvatska vina. “Bio je to skok u nepoznato, no od tada sam postala svjesna da sam svoja na svome u svijetu gdje je sve po mom – zemlja, Dunav, vinova loza, vino, kreativnost, znatiželja, izazov, unutarnja sreća i mir“ kaže Jasna Antunović, a na pitanje o izazovima odgovara: “Kao početnici, trebalo mi je vremena da se dokažem, no jednom kada su shvatili da je sve ovo što sam stvorila ozbiljno i dobro, nije više bilo problema. Sve više mi se to čini kao stari stereotip. Rodnost je nebitna, a žene su sve snažnije na svim životnim poljima, pa tako i u vinarstvu.”

Jasna Antunović

Iskustvom i mudrošću rijetki se mogu mjeriti, neovisno o spolu s legendarnom Mare Mrgudić, iz obiteljske vinarija Bura-Mrgudić. Sa samo 11 godina i nakon očeve smrti pomažući majci u vinogradarskim radovima, Marija je bila predodređena da postane vinarka. Još više od sudbine, podržavale su je majka i baka, obje navikle na rad pod pelješkim suncem. Uz mamu i baku, Mare uvijek spominje i svog drugog uzora – Anđelku Ančić. Gospođa Anđelka je, kao inženjerka u vinariji Dingač, u muškom svijetu malog mista, uspjela iznjedrit´ autoritet i zadobiti povjerenje 500 zadrugara PZ-a i vinarije “Dingač” i desetljećima suvereno vladati vinskom scenom tadašnje države.”

Mare Mrgudić

I Mare Mrgudić smatra da su predrasude sada stereotip, iako priznaje da je znala imati manjih problema s muškim kolegama: “Ne mogu reći da sam imala loših iskustava s muškim kolegama. Iako me možda nekad nisu ozbiljno shvaćali, nikad nisam doživjela poniženja ili šikaniranje od bilo kojeg kolege iz branše. Dapače, većina ih je uvijek bila spremna pomoći, tako da iz mog iskustva mogu reći da je to samo stari stereotip.”

Martina Krauthaker Grgić

Kći slavnog oca, Martina Krauthaker Grgić iz kutjevačke vinarije Krauthaker izlazi iz očeve sjene. Martina već neko vrijeme nosi punu odgovornost vođenja jedne od najuglednijih hrvatskih vinarija. Sjeća se vinarstva od samih početaka jer je njezin otac, Vlado Krauthaker zasadio prve vinograde upravo kad se Martina rodila. Na pitanje o svojim najvećim postignućima, odgovara: “Uspjeh je izvući maksimum iz svake berbe. Naravno, nijedna nije ista, a unatoč tome nastojim održati dosljednu kvalitetu. Kada potrošači prihvate vino, to mi je najveći uspjeh.”

Ana Ritoša

Još jedna kći snažnog oca dolazi iz Istre. Ana Ritoša, iz vinarije Ritoša, sada upravlja vinarijom u kojoj su nastala neka od ponajboljih istarskih vina. Također je vrlo pozitivna u pogledu izazova kojima su žene izložene: “Vjerujem da je muškarcima lakše fizički odrađivati posao, kombinirati ga s obiteljskim obavezama, a možda ih i kupci ozbiljnije shvaćaju, ali činjenica da sam žena u vinskom svijetu, češće izaziva čuđenje i divljenje. Ljude zaintrigira kako to da sam krenula tim putem i daju priliku meni i mojim vinima, jer vide koliko je truda i ljubavi uloženo u svaku kap vina.

Redefiniranje uspjeha

Pitali smo hrvatske vinarke što prema njihovom mišljenju čini uspješnu ženu, a Mare Mrgudić odgovara: „Ostvarenu i uspješnu ženu čini ono što ta žena misli da je uspješnost i što nju i njene najbliže ostavlja sretnim i zadovoljnim. Danas imamo puno zadanih okvira uspješnosti kojim mladi ljudi hrle i u toj trci za ostvarenjem tih okvira izgaraju i postaju nesretni, iako po postavljenim parametrima predstavljaju uspješnost. To nije dobar put ni za te ljude ni za društvo u kojem žive, jer sretan pojedinac stvara sretno okružje i zdravo i sretno društvo.”

Jasna Antunović dodaje „Raditi svaki dan ono što voli i u čemu se kreativno ostvaruje, biti u okruženju koje joj odgovara sa ljudima koji su joj dragi i bliski.“

Ana Peršurić Palčić kaže: “Uspješnom bih ženom nazvala onu koja se dokazala na područjima koja si je zacrtala. U mom slučaju smatram da sam uspješna, jer sam očuvala obiteljsku tradiciju vinarstva, imam skladnu i predivnu obitelj, dobro zdravlje, stekla sam obrazovanje koje sam htjela, imam mogućnosti za pristojan život i poneko putovanje, sad uživam u svemu tome i osjećam da sam se ostvarila kao žena.”

Ivana Puhelek zaključuje svojim viđenjem „Uspješna žena živi život o kakvom je sanjala kao djevojčica, život za kakav se pripremala kroz školovanje i odrastanje i život u kojem je ostvarila sve svoje želje i ciljeve ma kakvi oni bili.”

Ivana Prgin Horvat

Uzdravlje vinarkama

Odvojimo vrijeme da za ovogodišnji Dan žena nazdravimo vinarkama u Hrvatskoj i svijetu koje dokazuju da žene mogu napraviti vino jednako dobro kao i muškarci. Ponekad i bolje, jer “Danas u svijetu vina žene dobivaju sve više prostora te obzirom da je i znanstveno dokazano da imaju istančanija osjetila mirisa i okusa u odnosu na muškarce, njihove kreacije vina mogu potencirati  posebnu energiju i dati profinjenost vinima, što svakako obogaćuje vinsku scenu.” Kaže Ivana Puhelek, a mi zauzimamo stav: žene iz Hrvatske oduvijek su proizvodile odlična vina i treba ih slaviti zbog svojih postignuća, kao i svaku ženu u svijetu!

Proslavimo postignuća žena kako dolikuje – nazdravljajući uz čašu ispunjenu izvrsnim vinom naših vinarki.

Živjele naše kraljice!

 

Članak originalno objavljen na winendmore.com