Arhiva oznaka za: Vinski čvenk

Vina Trapan, ljubavna priča, dobre vibre i pozitivna energija

Prošlo je više od pet godina otkada je vinar Bruno Trapan u Zagrebu predstavljao svoja vina. Na istup pred publikom željnom kušati njegova vina, te poslušati što se novog zbiva u njegovoj vinariji u istarskom mjestašcu Šišan, nagovorila ga je vlasnica diWine Bara, Irena Lučić, zahvaljujući kojoj smo ove godine upoznali mnoge zanimljive vinare i kušali odlična vina.

Irena Lučić, Bruno Trapan i Irena Šoštarić

Ovaj susret, bio je jedan od zanimljivijih, a nadamo se da će i iduće godine biti mnogo ugodnih druženja i to, kako je najavljeno –  u novom prostoru. Naime, diWine Bar u novoj godini očekuje vinoljupce i sve ostale goste koji vole uživati u dobroj kapljici i ugodnom druženju, na novoj adresi – u centru Zagreba.

Druženje s vinarom Brunom Trapanom i njegovom suprugom Irenom Šoštarić ostat će nam u lijepoj uspomeni, što zbog iznimnih ljudi, što zbog posebnih vina koja smo kušali.

„Danas je idealan dan, sve se posložilo za kušanje ove malvazije“, kazao je na početku druženja Vinski čvenk, Bruno Trapan jer kao vino dobrodošlice točila se odležana malvazija Uroboros 2020., te nastavio: „Uniformiranu malvaziju više ne želimo proizvoditi. Rade je masovno, gotovo svi istarski vinari i jedna je nalik na drugoj i to iz godine u godinu“, zaključio je, dajući do znanja da je Uroboros malvazija proizvedena po biodinamičkim principima.

Bruno Trapan

„Kada sam upoznao Irenu odmah sam znao da je ona moja srodna duša. Zahvaljujući Ireni, počeo sam shvaćati biodinamičke principe o kojima ona zna jako puno. Iako sam i danas ‘nevjerni Toma’, jer još učim, dobio sam dovoljno dokaza da ta priča ima smisla”, kazao je Trapan i nastavio:

“Jedan od trenutaka u kojem sam se uvjerio u moć biodinamičkog pristupa bio je taj kada nisam mogao dočekati da se moja malvazija Uroboros razbistri. Činilo se da je nešto pošlo po zlu te sam bio uvjeren kako će mi čitava berba propasti. No tada je Irena izračunala točan datum kada vino treba pretočiti, uzevši u obzir ne samo mjesečeve mijene već i druge važne parametre koji utječu na našu lokaciju. Nisam imao što izgubiti, te sam učinio točno kako je rekla. Već idući dan vino se počelo bistriti i proces se vratio u svoj normalni tijek. Danas je Uroboros 2020. jedno od naših najprodavanijih i najnagrađivanijih vina.“ ispričao je Trapan naglasivši kako se uvjerio da je za kvalitetu i okus vina bitan i datum punjenja vina u boce. „Ovo je punjeno baš u pravo vrijeme, a kao što sam rekao, danas je dobar dan za kušanje takvih vina“, dodao je, a mi smo s uživanjem pijuckali njihovu posebnu malvaziju.

„Kad smo počeli uzgajati lozu i proizvoditi vino po biodinamičkim principima, uglavnom smo kod kolega i mnogih drugih nailazili na podsmijeh. Međutim, taj se put pokazao ispravnim i smatram da je takav način proizvodnje, ne samo vina nego hrane općenito – budućnost. Invazivnom eksploatacijom, učestalim i prekomjernim tretiranjem kemijskim sredstvima te uzgojem bez poštivanja plodoreda i općenito bez poštivanja prirode, zemlja je u svijetu iscrpljena. Postala je jalova i uskoro iz nje ništa neće rasti, odnosno davati plodove.“ objasnila je Irena Šoštarić ukratko njihovu filozofiju o kojoj bi se dalo razgovarati satima.

Bruno Trapan i Irena Šoštarić

U međuvremenu, u čaše se točio macerat malvazije Istraditional 2018., tijekom čijeg kušanja je publika saznala odakle potječe istarska tradicija odležavanja vina u bačvama od akacije. „Tradicija potječe iz razdoblja kada je Istra bila pod vlašću Mlečana. Oni su obilno eksploatirali istarske resurse hrasta za izradu svojih brodova, te je svaka druga namjena bila strogo zabranjena. Za svaki posječeni hrast bilo je potrebno imati certifikat o prodaji Mletačkoj republici. Ali, bez obzira na sve zakone, u Istri je bilo sve manje hrasta, a vinari su bili prisiljeni pronaći zamjensku sirovinu za izradu bačvi, za što se akacija pokazala vrlo prikladnom.“ ispričala je Irena Šoštarić.

„Od 2008. godine intenzivno sam se družio s vinarima koji su odlučili raditi prirodna vina. To je u ono doba postalo pomodarstvo, a ja nisam tip koji će se, poput vojnika, uklopiti u većinu. Puno mi je godina trebalo da počnem proizvoditi jantarno vino, ali mislim da je ovo pun pogodak. U podrumu leži malo više od stotinu boca, a sljedeća berba takvog vina je ona iz 2022. godine. Naime, jantarna vina ne radimo svake godine, jer nam proizvodnju diktira priroda, a ona je, kao što znamo nepredvidiva i hirovita. Ovo vino je naš izričaj odležane, dugo macerirane malvazije i volimo reći da su naša vina elegantna, ali i prirodna iako se to u današnje vrijeme smatra oksimoronom. Naime, mnogi smatraju da biodinamika i elegancija u vinu ne idu zajedno.“ kazao je Bruno Trapan i najavio slijed crnjaka.

I dok su gosti kušali Irena’s Cab s oznakom AAC (All About Cabernet) čisti, precizni cabernet sauvignon iz 2019. godine, Bruno Trapan je napomenuo da je za njegovo nastajanje zaslužna Irena. „Ja sam bio samo ruke, fizički radnik, a cijela ideja i nit vodilja bile su Irenine.“, kazao  je.

Slijedio je the one, kupaža terena i syraha. „Ovo vino je napravljeno zahvaljujući mojoj tvrdoglavosti. Spojio sam dvije nespojive sorte: teran i syrah. Dvije sorte koje najviše volim, dvije sorte koje su svaka za sebe neukrotive i divlje, dovoljne same sebi. Ali, ja sam ih pripitomio i sada borave zajedno u boci i tvore ovo čudesno vino“, objasnio je Bruno Trapan ovo, za Istru krajnje neobično vino.

Kao i sva vina vinarije Trapan, tako i posljednje koje se kušalo te večeri ima svoju priču. „Kada mi je Irena ušetala u život, odlučio sam za nju napraviti nešto posebno i to od sorte syrah. Smijali su mi se kada sam ga sadio u vinograde čije tlo čini 70 posto mljevenog kamena. Oni koji se malo više razumiju u uzgoj loze, znaju da to nisu idealni uvjeti za rast ove sorte i većina je tvrdila da nema šanse da će syrah roditi, a kamoli da će se od njega moći napraviti dobro vino. Eh, tu sam se zainatio, napravio sam odlično vino i posvetio ga ljubavi svog života“, ispričao je priču o vinu Moia syrah iz 2017. godine, godine kada su se Bruno i Irena upoznali.

Bruno Trapan i Irena Šoštarić

Bila je to poseban večer, a atmosfera je bila ispunjena vinskim i ljubavnim pričama, dobrom energijom i pozitivnim mislima. Bruno i Irena su dokazali kako ljubav uistinu čini čuda, te (do)kazali kako iskrena biodinamika, doduše uz puno rada i truda u vinogradu, može dati precizna i sortna vina, bez pogrešaka koje se biodinamičarima često zamjeraju, te koja – ništa manje važno – imaju itekako dobru tržišnu prolaznost.

Vinariju Wine Station Trapan, smještenu u malom mjestu Šišan na jugu Istre, ciljano posjećuju putnici-namjernici iz cijelog svijeta, a pohvale nerijetko dobivaju i od zahtjevnih Francuza poznatih po tome što „priznaju“ samo francuska vina. Svakako navratite, a dočekat će vas uvijek nasmijani Irena Šoštarić, Bruno Trapan, njihove četiri djevojčice i čak devetnaest pasa.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić i Irena Lučić

diWine bar proslavio prvi rođendan i najavio suradnje sa Darkom Lugarićem, Željkom Suhadolnikom i Enosophiom

U proteklih godinu dana, diWine bar smješten nedaleko Britanca, postao je popularno odredište zagrebačkih vinoljubaca, ali i brojnih turista u potrazi za vođenim prezentacijama i autohtonim vinskim sortama, koje su okosnica vinske karte ovog vinskog bara.

„Naša prva godina bila je izazovna na mnogo načina, doživjeli smo najbolje i najgore od ugostiteljstva.“ – kazala je vlasnica bara Irena Lučić prilikom male medijske konferencije upriličene povodom proslave prvog rođendana bara.

Irena Lučić

Koncept sa kojim smo startali, a koji se bazira na isključivo hrvatskim vinima, malim boutique vinarijama, autohtonim sortama, te pretežno organskim i biodinamičkim proizvođačima pokazao se kao dobra priča. Sva vina točimo na čaše, a broj vinskih etiketa sa početnih petnaest porastao je na dvadeset i šest. Zbog lokacije koja nema tu sreću da se nalazi u žiži ugostiteljskih i turističkih kretanja, odlučili smo polako i sigurno stvarati svoju vinsku publiku, kreirajući za njih ne samo ugodnu atmosferu, već i sadržaje vezane za vino i vinsku kulturu. Sada, nakon godinu dana, mogu reći da smo se pretvorili u pravi mali event-centar u kojem gotovo da nema dana u tjednu bez nekog vinskog događanja.“ – nastavila je Lučić.

Tako su u proteklih 365 dana u diWineu održane četiri Vinske shpitze, šest vinskih radionica, pet Glazbi iz dekantera (pod sjajnim vodstvom glazbenog urednika Kornelija Hećimovića), četiri Vinska čvenka… Petkom ovo cool mjesto dodatno živne uz zvuke jazz i blues svirke, dok su srijede predviđene za mindfulness druženja koja uz dobru kapljicu omogućuju podizanje kvalitete života. Pokrenut je i diWine Club, namijenjen vinskim entuzijastima i redovnim gostima bara, koji omogućuje sudjelovanje na vinskim radionicama, prezentacijama i kušaonicama po iznimno popularnoj cijeni.

Glazba iz dekantera

Sva ova događanja povezuje – jasno – izvrsno vino. Iz diWinea poručuju kako su neizmjerno zahvalni svim vinarima koji su ih pratili u ovoj prvoj i najtežoj godini poslovanja, a čija se vina svakodnevno (i sve više toče na čaše): Anđelini, Bačić, Glavica, Klet Romić, Opus, Fiolić, Jakovac, Bedalov, Poletti, Bolfan, Zigante, Lovrec, Rogić, Cmrečnjak, Šain-Marelić i Enosophia.

Za budućnost diWine ima velike planove. Najavili su veći fokus na hranu, te je na okupljanju premijerno predstavljen Create-A-Plate koncept, koji je, koliko znamo, jedinstven u Hrvatskoj. Ovaj jednostavni, no vrlo inovativni model omogućuje gostima bara da sami dizajniraju svoju sirno-mesnu platu i na taj način konzumiraju proizvode koji najviše odgovaraju izabranom vinu, ali i njihovim zdravstvenim, okusnim i dobnim preferencijama. Hrana koja se nalazi u ponudi dolazi u malim pakiranjima od 80-150 grama, pa je tako već za cijenu od 25-30EUR moguće kreirati bogatu platu po vlastitom ukusu.

Ovu ideju prepoznali su partneri diWine bara – brendovi Dobro i The Meat. Riječ je o kvalitetnim domaćim proizvođačima suhomesnatih proizvoda, među kojima se ističu izvrstan pršut kao i sve popularniji proizvodi od crne slavonske svinje. Uz njih, Create-A-Plate koncept „začinjen“ je slatkim delikatesama OPG Vila Pelješca (ručno rađeni džemovi od grožđa pošipa i plavca malog), te Šinjorina smokva, 100% ekološko, ukuhano voće bazirano na isključivo jednom sastojku. Paletu okusa zaokružuju „kućni“, ručno rađeni namazi LaTegla koji su, zbog ograničenog roka trajanja, u diWine ponudi dostupni od četvrtka do subote, a baziraju se na svježim, ekološkim i sezonskim namirnicama.

Pekmezi iz OPG-a Šinjorina Smokva

Iz diWine bara ističu kako je sva vina, kao i spomenute proizvode Dobro, Pelješka vila, Šinjorina smokva i LaTegla moguće kupiti u pop-up shopu po trgovačkim cijenama, a od listopada će ukusne Create-A-Plate plate i prateća im vina biti dostupni putem Wolt dostave. „Željeli smo ponuditi brzo i ukusno rješenje za situacije kada imate kućne proslave ili vam stignu nenadani gosti. Lijepo aranžirane plate za koje sami birate sastojke i savršeno rashlađeno vino stižu na vaš kućni prag u roku 20-30 minuta, bez prethodnog plaćanja, rezervacija, dogovora i gnjavaža.“ – poručuju iz diWine bara.

Džemovi od pošipa i plavca iz OPG-a Vila Pelješca

Osim hrane, vlasnica bara Irena Lučić istaknula je kako je iznimno ponosna na dogovorene suradnje sa vinskim profesionalcima, koji će zasigurno u diWine dovesti i najzahtjevniju vinsku publiku. Jedna od suradnji je ona sa poznatim sommelierom Darkom Lugarićem, koji će već 19. listopada održati prvu sortnu radionicu na temu „Pošip“. Kreću i Game of Wines pod vodstvom vinske entuzijastice Vlaste Pirnat, a riječ je o zabavnim vinskim kvizovima kojima se umom i okusom „teleportirate“ u različite hrvatske vinarije dok fizički uživate u ugodnom ambijentu bara.

Ivana Pranjić i Darko Lugarić

Portal diWine Croatia bogatiji je pak za sjajnu suradnju sa najvećim hrvatskim vinskim perom Željkom Suhadolnikom – popularni blog „Suhi u čaši“ od sada će se redovno objavljivati na www.diwinecroatia.com.hr a u posebnoj rubrici bit će objavljeni aktualni, ali i neki stariji tekstovi vrijedni ponovnog čitanja. Također, dogovorena je suradnja sa vinskom kućom Enosophia, pa će tako svakog prvog petka u mjesecu posjetitelji bara moći uživati u promo kombinacijama butelja+plata po popularnim cijenama.

U planu su i brojna druga događanja koja spajaju vino sa umjetnošću, književnošću, kulturom, ljepotom, modom i putovanjima. „Iako definicija kaže da je vino prehrambeni proizvod, osobno smatram da je vino – društveni događaj!“ – u šali objašnjava Irena Lučić i nastavlja: „Ljubav prema vinu potiče nas na uživanje u životu i time kreira svojevrsni lifestyle koji stvara iskustva koja nas oplemenjuju i obogaćuju. Ukusna, zdrava i lijepo aranžirana hrana, dobra fotka, ugodan prostor, pogled na umjetničko djelo, odlomak knjige, pjesma, vinski koktel s dragom prijateljicom ili pak topli čaj u našem baru, u koji možete doći sa svojim kućnim ljubimcem… sve su to mali luksuzi koje si gotovo svatko može priuštiti, a koji u užurbanom ritmu svakodnevice predstavljaju mogućnost da se sastanemo sami sa sobom i uživamo u sadašnjem trenutku.“

diWine bar dio je inicijative diWine project koja od 2014. godine sustavno promovira vino i vinsku kulturu, hrvatske autohtone sorte te organski i biodinamički pristup vinarstvu. Više o svemu saznajte na www.diwine.com.hr ili zapratite njihove Facebook, Instagram i LinkedIN profile.

Foto: Irena Lučić, Marinko Petković, Marko Čolić i Sunčana Barušić

Poezija u bocama vina Mateja Bažona

„Wine is a botteled poetry“, Robert Louis Stevenson (Vino je poezija u boci) stoji na web stranici Vina Bažon, citat je koji je Irenu Lučić, vlasnicu diWine Bara nadahnula da u Vinski čvenk s vinogradarom i vinarom Matejom Bažonom uplete poeziju.

Da je baš romantičan i poetičan tip, Matej nas do kraja večeri nije čvrsto uvjerio, ali je dokazao da je vrsni vinogradar i vinar (jer sve poslove sam obavlja) i da proizvodi odlična vina. Pa… krenimo redom.

Irena Lučić i Matej Bažon

Iako sa suprugom i kćerkicom stanuje na riječkoj adresi, Matej gotovo svakodnevno obilazi obiteljsko vinsko imanje smješteno u pitoresknom Gračišću. Jer, osim za 5 ha vinograda kojima dominira merlot kao glavna sorta (uzgaja ih pet i od njih proizvodi 12 etiketa), valja brinuti o podrumu, kao i o brojnim gostima koji posjećuju kušaonicu.

Matej Bažon je sve o vinovoj lozi, vinogradu i radu u podrumu u mladosti učio od oca Josipa, a potom postupno počeo preuzimati vinariju i na tržište plasirati vina koja su stekla mnoge poklonike. Njegova prva linija Libero, posvećena je pokojnom noniću Liberatu koji je bio začetnik vinarstva u obitelji i kako kaže Matej, njegovo će ime, kao simbol obiteljske tradicije i dalje živjeti.

Uz vina, obitelj se u manjoj mjeri bavi i proizvodnjom maslinovog ulja i likera, a da im jako dobro ide najbolje govori činjenica da je većina proizvoda unaprijed rasprodana. U ovo doba, kada nam ljuta priroda, jer je ne znamo čuvati a njen smo nerazdvojiv dio, pokazuje koliko snage ima, ljudima poput Mateja Bažona, kojima je cijeli životni ulog i trud pod nebom i izložen njenoj milosti i nemilosti, nije lako. Za desetak minuta višegodišnji trud i ulaganja mogu biti uništena, ali Matej se ne da. On spretno balansira između posla i obitelji.

Matej Bažon

„Pokušavam biti dobar suprug, otac i vinar. Svjestan sam da sve na kraju pati, ali to je moj izbor i ne dam se. Roditelje, koji i dalje žive u Gradišću samo sam zamolio kada me nema jer sam u vinogradu ili podrumu, da kupcima, kojih na svu sreću ima mnogo, prodaju naša vina“, kazao je Matej Bažon dodajući da sve što proizvede i proda, a kako bi se dočepali njegovih sjajnih vina, ljubiteljima i znalcima ne predstavlja nikakav problem „potegnuti“ do Gračišća čak iz Rijeke, Zagreba ili Italije. Jasno je stoga da niti u diWine Baru nije nedostajalo znatiželjnih vinoljubaca koji su došli kušati ova vina.

Slijed od pet etiketa započeo je ružičastim pjenušcem Libero, kupažom merlota i terana, koji se pokazao kao ozbiljno foodie vino, sposobno pratiti i konkretnije zalogaje. Uslijedile su malvazije – svježa iz 2022 i njena moćnija sestra Allegra, istog godišta, ali školovana u hrastovoj bačvi koja joj je podarila višedimenzionalnost i karakter.

„Ovo je svježa, tradicionalna malvazija u kojoj kvasac ima minimalan utjecaj. Proizvodim je bez stabilizacije, bez betonita, bez filtriranja, jedino na što sam utjecao bila je temperatura fermentacije jer se mogu stvoriti neke negativne note“, ispričao je Matej Bažon dok smo pijuckali svježu malvaziju koja nas je iznenadila mirisom i okusom, a uz Allegru dodao: „Hrastova bačva je bila nova ali sam uspio postići da se previše ne osjeća utjecaj drva, tako da se u vinu osjeti sortnost“, a na upit Irene Lučić zbog čega istarski vinari malvazije ne odležavaju u bačvama od akacije, jednostavno je odgovorio da ih trenutno nema dovoljno na tržištu.

Michelle Božićević i Matej Bažon

Za kraj uslijedilo je paralelno kušanje dva merlota, perjanice vinarije, baznog iz inoxa (2021) i mlađeg, ali odležanog u hrastu (2022). Iako je merlot rijedak u središnjoj Istri, a još rjeđi na nadmorskoj visini na kojoj raste u Bažonovim vinogradima, pokazalo se da upravo ova sorta vinariji daje zapažene rezultate te iz godine u godinu osvaja brojna odličja.

Vina su pratili mali zalogaji i mesno-sirna plata, no još je važnije naglasiti kako ih je pratila jako dobra atmosfera. „Najbolje vino je otvoreno vino“ – podučio nas je Matej uz smijeh, a to je podsjetilo Irenu Lučić kako je namjeravala završiti ovaj susret: s poezijom. Publika je dobila papir i olovku, pa su na Irenin nagovor, nadahnuti izrečenim citatima i finim vinima, odradili zadatak: napisati nekoliko riječi o vinu te crtežom ukrasiti papir.

Ne samo da smo uživali u poeziji – od haikua, preko rime do slobodnog stila – već smo svjedočili i pravim slikarskim djelima ukrašenim vinom, olovkama… svime što je publici došlo u ruke. Pa, ukoliko vas put nanese u Gračišće, podrum Bažon svakako uvrstite na svoju bucket listu, a nadamo se da ćemo Mateja i njegova vina također malo češće viđati i u metropoli.

Tekst: Irena Lučić i Sunčana Barušić

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić