Arhiva oznaka za: Vino uz žlicu

Prvo Vino na žlico u Sloveniji: Vina Kleti Krško u gostilni Kunst

/u /od

Eno gastro projekt ‘Vino uz žlicu’, koji je svoja uprizorenja već imao u Zagrebu, na Plitvičkim jezerima i u Međimurju, doživio je svoje prvo inozemno izdanje.

Autori projekta Renata Cisar i Mustafa Topčagić zakoračili su preko granice i svoj prvi event u Sloveniji organizirali u Krškom, u restoranu Kunst, čiji je vlasnik mladi i poduzetni ugostitelj Nejc Kunst.

Interijer restorana Kunst

Predivan restoran, koji vlasnik radije naziva ‘gostilna’, nalazi se u sklopu istoimenog hotela, na samom ulazu u Krško iz smjera Zagreba.

Hotel i restoran Kunst

Ekipa hrvatskih novinara, vinoznalaca i gastroljubaca, dobrosusjedske je odnose razvijala uz pet sljedova vrhunskih jela koje je osmislio vlasnik restorana, uz pomoć kreativnog chefa Milana Jandrića i organizacijskog chefa Stefana Ledenčana, a vina je odabrao Jure Grubar, glavni enolog i direktor vinarije Klet Krško.

Nejc Kunst, vlasnik restorana Kunst i Jure Grubar, direktor vinarije Klet Krško

Apetit su otvorili aperitivi destilerije NeuZilli iz Polzele, gradića kraj Celja, gdje imaju novu znamenitost – originalne ginove. Predstavili su ih vlasnici destilerije, supružnici Klavdija i Borut Sitar.

Klavdija i Borut Sitar iz destilerije NeuZilli

Slovenska gin scena nije tako bogata kao hrvatska, ali im se mora čestitati ne samo na kvaliteti nego i na originalnosti. Njihov Hoppy Gin destilat je od hmelja (uz smreku, limun, papar), a izvrsno se spaja s pivom Kukec.

‘Naš kraj, Spodnja Savinjska dolina, poznat je po uzgoju hmelja, Počeci uzgoja vežu se uz Neu Zilli, odnosno vlastelinstvo dvorca Novo Celje. Htjeli smo odati počast tome, pa smo kreirali gin s hmeljom, a preporučujemo ga kombinirati s pivom Kukec, nazvanom po Simonu Kukecu, jednom od začetnik modernog slovenskog pivovarstva. Kako su u trendu ginovi s okusom, kreirali smo i Raspberry Gin s malinom, koji je u kombinaciji s tonikom više ženski favorit’, rekla je Klavdija Sitar.

Neu Zilli ginovi mogu se kušati u boljim slovenskim restoranima, turističkim uredima, nabaviti preko web stranice www.neuzilli.si ili kupiti na njihovu kućnom pragu u Polzeli te u Ljubljani, u trgovini pića Vrelo koju je ovom prigodom zastupao vlasnik Nihad Đozić. U ponudi Vrela su ponajviše rakije iz Srbije i druge originalne žestice, slovenska vina, pa i hrvatska iz vinarija Antunović i Pilato.

Penina extra brut  2019. i sirevi lokalnih proizvođača te suhomesnati proizvodi krškopoljca

Uvod u Kunstove gastronomske čarolije započeo je s Peninom extra brut  2019, pjenušcem od kraljevine, te ribljim pozdravom iz kuhinje, uz koje su se našli sirevi lokalnih proizvođača i suhomesnate delicije od krškopoljca. Krškopoljac je jedina slovenska autohtona svinja, koja na jelovniku ovoga autentičnog restorana zauzima posebno mjesto.

Goveđi jezik s porilukom i kremom od krumpira uz vino Cviček Original 2023.

Dok se penina lagano perlala u čašama, a uzvanici uživali u zalogajčićima, kuhinja je pripremila novo ugodno iznenađenje. Na tanjurima je poslužen Goveđi jezik s porilukom i kremom od krumpira, uz koji je poslužen Cviček Original iz ovogodišnje berbe, čija se svježina izvrsno dopunila s laganom kiselinom ovoga hladnog predjela. Cviček je zaista posebno vino, koje se radi i kod nas u Zagorju, ali samo u domaćoj radinosti. Slovenci su na vrijeme zaštitili svoj brend, ali oko toga nije bilo prijepora kao svojedobno s teranom.

Ponos vinarije Klet Krško karakterističan je po jarko crvenoj boji što je rezultat kupažiranja nekoliko sorti kao što su: žametna črnina, modra frankinja (crne), kraljevina, plavec žuti, laški rizling (bijele).

Jure Grubar i Renata Cisar

“Od nekad običnog seljačkog, kiselog vina, napravili smo sasvim drugu priču. Najbolje ga je piti svježeg u aktualnoj godini. Osobno, najviše uživam u njemu”, priznao je kreator tog vina Jure Grubar.

Cviček iz Krškog ne vrišti s kiselinama, nego je znalački zaokružen, ali ne odstupa od prepoznatljivih karakteristika. S pažnjom i ponosom proizvode ga više od pola stoljeća. To je jedinstveno vino za svaku priliku, lagano i osvježavajuće, sa svega 10% alkohola. Cijena mu je prava sitnica, u što će se uskoro uvjeriti hrvatski trgovci i ugostitelji. Nevjerojatna vrijednost za novac! Osim užitnih, vinu se pripisuju i zdravstvene blagodati. U umjerenim količinama preporučuje se dijabetičarima, protiv loše probave i anemije, a pomaže i u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Kopunov ragu s okruglicom od ječma i hrustom od parmezana

Ne znamo je li netko odmah osjetio zdravstveno poboljšanje od Cvičeka, ali u njemu se svakako uživalo i tražila se čaša više sve dok nije posluženo toplo predjelo, Kopunov ragu s okruglicom od ječma, još jedno originalno jelo koje traži i dodatno pojašnjenje. Naime, obitelj Kunst je još od 1966. godine u obližnjoj Bistrici ob Sotli vodila poznatu gostilnu Šempeter gdje su bila posebno popularna jela od kopuna.

Kopun je uškopljeni mladi pijetao, a cijenjen je zbog mekog bijelog mesa koje je sočno jer mu je masnoća pravilno raspoređena po mesnom tkivu. Tradicija je nastavljena u restoranu Kunst, koji je otvoren 2015. godine. Jedini u Sloveniji ga imaju redovito na jelovniku, a uzgajaju ih na vlastitoj farmi.

Kopunov ragu s okruglicom od ječma uz vino Zeleni silvanec 2022

Ovaj specijalitet u kojem uživaju istinski gurmani, kakvi su bili i uzvanici prvog ‘Vina na žlico’ pratio je jedinstven i dopadljiv Silvanec zeleni 2022 iz linije Turn, izrazito voćno vino koje se rijetko nađe u bocama kao samostalna sorta. Kombiniranje ovog jela i vina dobilo je najviše glasova novinarskih gurmana.

Strop restorana Kunst ukrašen figurama krškopoljca

Nejc Kunst ima samo 33, a još prije nekoliko godina preuzeo je posao od svoga oca Srečka, čvrsto se držeći obiteljske kulinarske tradicije. Osim kopuna, već spomenutog krškopoljca pripremaju na razne načine, a za ovu prigodu u tanjurima se našao Hrbat krškopoljca uz koji su brižno dodani bundeva, krumpir, krema od kestena, redukcija modre frankinje i čips od kože krškopoljca.

Hrbat krškopoljca i vino Modra frankinja Classic 2020. Mini gourmet

Modra frankinja bila je i u čašama, u svojoj najoptimalnijoj varijanti za ovo jelo – Classic 2020 Mini gourmet – također iz linije Turn (nazvane po lokalnom dvorcu), pokrenute iste godine. Vino je to profinjenoga i osebujnog karaktera, na nepcu voćno i sočno, mineralnog okusa s baršunastim taninima uz ugodan after taste.

Klobuk krškopoljca i vino Modra frankinja gourmet 2019.

Nalik hrvatskoj frankovki, modra frankinja je autohtona slovenska sorta s velikim potencijalom, koji je dokazala i u svojoj inačici Modra frankinja gourmet 2019 uz neponovljivi desert – Klobuk krškopoljca. Sudeći prema nazivu, moglo bi se svašta pomisliti, no ovo je nevjerojatna slastica u kojoj je tamna čokolada posuta s prepečenim komadićima slanine krškopoljca, a dodatnu slasnost daje joj sladoled od vanilije s bučinim uljem i heljdinim kokicama.

“Ako mi je Cviček sin, onda je Modra frankinja moja kći”, slikovito je Jure Grubar opisao ovu jedinstvenu sortu koja je, kako kaže, divlja i robusna, moraš je krotiti, ali zato daje fantastične rezultate.

Organizatori i sudionici “Vino na žlico”, odnosno “Vino uz žlicu”

Svojevrstan epilog kušanim vinima na kraju večeri dao je zagrebački sommelier Tomislav Jakopović, posebno se osvrnuvši na ‘stigmatizirani’ Cviček, za kojeg je rekao da se radi zanatski precizno bez ikakvih ‘dječjih bolesti’ te da ga raduje što će se vina Kleti Krško uskoro moći piti i u Hrvatskoj.

Vinoteka u podrumu Hotela i restorana Kunst

Ipak, utakmica nije gotova dok sudac ne odsvira kraj! Raspoloženi domaćin Nejc Kunst priredio je malo iznenađenje i pozvao sve sudionike ‘Vina na žlico’ u tek otvorenu vinoteku u podrumu svog hotela gdje se zabava nastavila uz glazbu i vino za posebne prigode – predikat Gourmet Sauvignon izbor 2010 – za koji se pobrinuo Jure Grubar sa svojim suradnicama iz Kleti Krško, Sabinom Hotko i Mojcom Kranjec.

 

FAMA / Foto: Nikola Zoko, arhiva vinarije Klet Krško i Sunčana Barušić

Vino uz žlicu u Nico’su – bistrou u srcu Zagreba

/u /od

U bistrou Nico´s u srcu Zagreba (Augusta Cesarca 4) održano je 17. Vino uz žlicu, eno gastronomski projekt kojim se promovira kultura konzumacije vrhunskih vina i hrane.

Uzvanike iz svijeta medija pozdravio je voditelj bistroa Ivan Srdar, koji se pobrinuo da sve bude na visokoj razini, naglasivši da se kod njih njeguje talijanska kuhinja, a svoje umijeće pokazao je novi chef Marko Rerečić. Vlasnici Nico’sa, koji je otvoren potkraj prošle godine, su Irena Kolovrat i Mario Sabolić, a glavni voditelj bistroa Marinko Čeko trenutno u novu sezonu ‘uhodava’ njihovu istoimenu trattoriju u Dubrovniku.


Prohladnu zagrebačku večer na početku su uljepšali mjehurići pjenušca Memoria, posluženog uz zalogajčiće s Tatarskim biftekom, a predstavio ga je Hrvoje Sarić, voditelj prodaje  Enosophije za zagrebačko područje. Etiketa Memorije napravljena je da zabilježi svečane trenutke tako što se na njoj zaokruži datum i na praznoj crti napiše razlog slavlja. Pjenušac spada u kategoriju Brut nature, rađen je klasičnom metodom, od sorte rajnski rizling s položaja Potkova kod Feričanaca u Slavoniji. Odležao je tri godine u boci, bez dodavanja ekspedicijskog likera.

Toplo predjelo, Raviole punjene ricotta sirom i špinatom u salsi s bosiljkom, također je pratio Rizling (berba 2022.), ali u mirnom obliku, a stigao je iz vinarije Consul iz Vetova, koja se polako i uspješno probija na tržište.

Ravioli punjeni ricotta sirom i špinatom u salsi s bosiljkom

O Consul Winery s prestižnog vinskog položaja u kutjevačkom kraju, nadahnuto je govorila njihova zagrebačka predstavnica Ivana Pranjić. Objasnila je da naziv vinarije priziva doba Rimljana, koji su u tom kraju imali vinograde, a oni samo nastavljaju tradiciju.


Osso bucco, jelo koje se kod nas afirmiralo kroz TV seriju ‘Sopranos’, sporo je kuhana teleća koljenica, a za ovu priliku garnirana je s risottom alla milanese i gremolatom. Dodatni okus dale su tostirane krušne mrvice s češnjakom, peršinom i limunovom koricom, a hercegovačka Blatina barrique 2020. iz podruma Nuić izvrsno je pratila ovaj talijanski specijalitet.

Osso bucco s risottom alla milanese i gremolatom uz tostirane krušne mrvice s češnjakom, peršinom i limunovom koricom

Perjanica hercegovačkih crnih vina, koju su brižno odnjegovali otac Josip i sin Vlatko Nuić, dolazi iz vinograda u Crnopodu, mjestu između Međugorja i Ljubuškog. Tamno rubin crvenu Blatinu odlikuju bogato tijelo i izraženi tanini, pa se bez problema uklopila s Osso buccom osebujnog okusa. Obitelj Nuić privatni i poslovni život vodi na relaciji između Hercegovine i Austrije, pa nitko od njih nije mogao predstaviti vinariju i vino. No, učinila je to vrlo uspješno Renata Cisar koja je, uz vinoljupca Mustafu Topčagića, koautorica projekta Vino uz žlicu.


Mala pauza do novog slijeda jela i vina bila je prilika za upoznavanje s tvrtkom Alpeks gastro koja nudi širok asortiman sitnog inventara za ugostiteljstvo, a predstavile su je Sandra Šicel i Marina Vrban. Alpeks gastro opskrbljuje sve oblike ugostiteljskih objekata, hotelskih lanaca i raznih institucija diljem Hrvatske, a njihova cash & carry trgovina nalazi se u sklopu Family malla u Zagrebu. Praćenjem trendova, poznavanjem proizvoda, kompetencijom i radom, Alpeks gastro postavlja nove prekretnice u opskrbi ciljanih skupina kupaca.

Sandra Šicel i Marina Vrban

Nakon Osso bucca i Blatine prešlo se na malo laganije jelo – Prženi file trlje. Ova još nedovoljno cijenjena jadranska riba obogaćena bjelanjkom i bademima, servirana je uz krumpir salatu s bijelim lukom, radičem, rukolom i pestom od rukole. Glasovima uzvanika pokazalo se da je to bilo i najbolje sparivanje s vinom, Vislanderovom Vugavom 2021.

Prženi file trlje s bjelanjkom i bademima, poslužen uz krumpir salatu s bijelim lukom, radičem, rukolom i pestom od rukole

Iza ove autohtone sorte s otoka Visa krije se zanimljiva obiteljska priča o obnovi vinograda, koju je dijelom otkrila predstavnica vlasnika Sandra Vojković. Vugave su obično malo teže i alkoholnije, ali ova njihova iz prve berbe s Dračeva polja skladanija je pitkija, modernija te je laganija i kremoznija uz zadržanih relativno visokih 12,5% alkohola.

Gastronomska avantura okončana je Pudingom od limuna s kuhanim jabukama u šećernom sirupu, posutim kokosovim mrvicama. Ovaj uzbudljiv desert nije popraćen vinom nego osvježavajućim koktelima od gina i tonica.

Puding od limuna s kuhanim jabukama u šećernom sirupu, posutim kokosovim mrvicama

Ivan Srdar, voditelj bistroa, ujedno je i jedan od ponajboljih hrvatskih miksologa, pa nije čudo da nije mogao odoljeti da nam smiksa koktele od tonica Fever Tree i dvije vrste Gina – Sloe Gin Karolina 58 i Distilled Gin Aldo 52 – iz destilerije Sempervivum iz mjestašca Veleniki kod Poreča, vlasnika Marka Fabića, čiji su destilati nagrađivani na prestižnim svjetskim natjecanjima.

Ivan Srdar, voditelj Bistroa Nico´s

Teranino barrique ovjenčan je zlatnom medaljom u Lyonu, Gin Karolina osvojio je Trophy Grand Gold u Frankfurtu, Gin Aldo srebro na London Spirit Competitionu, Pelinkovac zlato na Vinistri, Istriana barrique srebro na London Spirit Competitionu… A na stolovima su se našli, na volju uzvanicima, kao aperitiv ili dižestiv, njihova komovica Istriana barrique, Pelinkovac i Teranino barrique.

Sasvim posebna maslinova ulja Brenda KuSshh otkrila su zanimljive okuse i mirise s otoka Krka. Uzgajajući bilje na vlastitoj ekološkoj plantaži, domaće i prirodne proizvode ovog brenda osmišljavaju i ručno izrađuju Monika Kovač i Nives Matić. Njihova vrhunska maslinova ulja s pet različitih okusa; ekstra djevičansko, s čili paprikom, s limunom, s narančom i s mediteranskim biljem nikoga nisu ostavili ravnodušnim.


I ovo najnovije izdanje Vina uz žlicu bila je još jedna jedinstvena večer u kojoj se istinski uživalo i ugodno družilo, ali i ponešto naučilo o hrani i vinu, i to na najfiniji mogući način.

Hrvoje Sarić, Sandra Vojković, chef Marko Rerečić, Renata Cisar, Mustafa Topčagić, Ivana Pranjić i Ivan Srdar

Foto: Sunčana Barušić i Nikola Zoko

Vino uz žlicu u Ježevoj kućici

/u /od

Šesnaesti po redu, eno gastro projekt Vino uz žlicu održan je u zagrebačkom restoranu Ježeva Kućica, u idiličnom okruženju maksimirske šume i Zoološkog vrta. Pet sljedova pripremio je chef Stefan Prelić, koji s Ivom Loštro vodi ovaj restoran, čiji je interijer nadahnut istoimenom basnom književnika Branka Ćopića.

Restoran je otvoren prije dvije i pol godine, do njega se može doći automobilom (parking osiguran) ili tramvajem, a kako je izjavio chef Prelić „Iz njega gosti ne izlaze ravnodušni, jer njihove male kreacije na tanjuru su posebne“.

Vlasnici restorana chef Stefan Prelić i Iva Laštro

Dok je odrastao uz majčinu kuhinju u kojoj su prevladavali gulaši, paprikaši, jela od kiselog zelja i ostale domaće divote, Prelić nije imao u prvom planu kuharsku karijeru. Budući da je volio nogomet, a živio u Beču, dogurao je do prve momčadi najstarijeg nogometnog kluba ovog austrijskog grada, a dao je gol Interu, Anderlechtu, igrao je protiv Juventusa, Arsenala, Genove… Ali, kako je odrastao, nogomet mu više nije više bio „napet“. Ljubav prema kuhanju postajala je sve veća pa je Stefan Prelić napravio veliki zaokret u životu, preselio se u Rovinj i počeo kuhati. Najprije po manjim restoranima, a potom je radio i u restoranu Cap Aureo Signature, rovinjskog Grand Hotel Parka. Doselivši se u Zagreb, u restoranu Tač je skupljao iskustva u pripremi kontinentalne kuhinje, one na kojoj je i odrastao, a danas, chef Stefan Prelić u svom restoranu Ježeva kućica spaja more i kontinent, kuha s domaćim namirnicama i gostima priprema obroke zbog kojih se vraćaju na adresu Fakultetsko dobro 8.

Finger food i Prosecco Tenuta Santa Anna

Na večeri Vino uz žlicu nije imao baš lagan zadatak – trebalo je pet sljedova upariti sa zadanim vinima. Nakon što je apetit gostima otvorio prosecco Tenuta Sant´Anna, koje na tržište plasira wine bar Bornstein, chef Prelić je dobrodošlicu poželio Tapenadom od maslina, Kroketom od bakalara s umakom od bakalara i Tuna tartarom, uz dodatak ekstradjevičanskog maslinovog ulja Oio Vivo.

Juha od buče s Agro Noršić bučinim uljem

Potom je slijedila Bučina juha s malo đumbira, pokapana stopostotnim bučinim uljem Agro Noršića iz Odre koje je predstavio Josip Noršić. Njegova je obitelj već dugo u tom poslu, buča raste na 20 hektara, a u posljednje četiri godine prerađuju ih u vlastitoj uljari, koju daju na raspolaganje i drugim proizvođačima. Sve proizvode (bučino ulje, koštice, brašno) prodaju na kućnom pragu i u dvadesetak odabranih restorana u Zagrebu i okolici. Da se buča voli s vinom, pokazalo je kombiniranje sa svježim i aromatski razigranim Šoškićevim Sauvignon blancom, 2021., koji je predstavio njihov prodajni menadžer Matija Pajvot. Bila je ovo prilika za podsjetiti da plešivička vinarija Šoškić iduće godine slavi 30. obljetnicu, ali ne spava na lovorikama ovogodišnjeg platinastog Decantera za kupažu Haiku 2, nego u svome podrumu priprema još niz iznenađenja. Orange vino Haiku 4, od četiri sorte – za sada nepoznate, imali smo prilike kušati na manifestaciji Faca s placa u zagrebačkom wine shopu Witrina.

Ragu od sipe s cnim njokima i Viški grdelin Plavac mali 2018.

Izlet na more – u tanjurima i čašama – dogodio se s Raguom od sipe s crnim njokima u majstorskoj izvedbi chefa Stefana i njegovog tima. Ovo je jelo tražilo jako i robusno vino, a upravo je takav bio Viški grdelin Plavac mali 2018.  Ambalažom „običnog“ vina s navojnim čepom i najjednostavnijom bocom htjelo se staviti naglasak na iznenađenje kušača kvalitetom proizvoda u boci, poručio je Tonći Gudelj iz Splita, većinski udjeličar u tvrtki Marinje zemlje koja je vlasnik vinograda na Visu, iznad uvale Ruda.

Ragu od junećeg repa i Bogdanović Cabernet Sauvignon 2018.

Ragu od junećeg repa – jelo je na koje je najponosniji chef Stefan Prelić. Otkrio nam je da je jeo izvrstan u jednom zagrebačkom restoranu, ali se potrudio napraviti još bolji i u tome, očito, uspio. Meso se kuhalo 18 sati na slaboj vatri da bi postalo gotovo kremasto. Ovaj poseban specijalitet odlično je pratilo vino Cabernet Sauvignon 2018., vinara Damira Bogdanovića. Vinarija Bogdanović ima sjedište u Vukovaru, ali vinogradi su u obližnjem Iloku na jednom od vrhunskih položaja, Radošu. Zasad proizvode manje količine, ali Bogdanović namjerava proširiti vinograd i više se posvetiti vinu. Naime, fokus mu je u posljednje vrijeme bio usmjeren na OiO Vivo&WINE Shop Bar u zagrebačkoj Vlaškoj ulici 33, kojeg je otvorio u suradnji s proizvođačima ekstra djevičanskih maslinovih ulja OIO Vivo koja je predstavio direktor Velimir Jurić. Maslinik se nalazi na glavnom putu koji spaja Pulu i Vodnjan, i jedan je od najvećih maslinika Južne Istre s više od 15.000 stabala. Ova maslinova ulja prvoklasne kvalitete proizvode se od šest sorti (buža, žižolera, rošinjola, bjelica, gajardo, bon), a samo ove godine osvojila su čak 17 zlatnih medalja širom svijeta.

Nakon glavnog jela (a porcije su u restoranu zaista obilate) gosti su uzeli mali predah uz odličnu kavu Cagliari koju je predstavila njihova zastupnica Anamarija Šimović, u raznim varijantama – mljevenu, u zrnu i kapsulama. Napomenula je da se kava proizvodi tradicionalnom metodom pri čemu su zadržana sva njena organoleptička svojstva. Uživati u njoj može se i u njihovu maloprodajnom dućanu na Peščenici u Zagrebu (Kosorova 19) te u partnerskom ugostiteljskom objektu u Gajevoj ulici.

Perković rakije i likeri

Neke su, pak budnima održali destilati Perković iz Bregane (rakije Viljamovka i Smokovača, liker od višnje Morlačka krv, Medovača i Teranino te razna shots pića u popularnim mix epruvetama). Još jednom se pokazalo kako obitelj Perković zasluženo spada u elitni krug malih proizvođača, koji svojim rakijama i likerima ukazuju na istinsku prirodu voćnih destilata. Zbog iznimne kakvoće dodijeljena im je titula hrvatskog proizvoda, rezervirana samo za proizvode koji su vrijedni izvoza.

Kremšnita od batata i Chresno Cabernet Cortis Rose 2020.

Dosljednost je bila potrebna i za stolovima Ježeve kućice na kojima su se našle količinski prilično zahtjevne Kremšnite od batata. Na sreću, kaloričnost im nije bila jača strana, a da se to sve lakše ukomponira pripomoglo je vrlo neobično vino raskošne arome i svježine Chresno Cabernet cortis Rose 2020., iz svega pet godina stare vinarije iz Pitomače. Vlasnik Miroslav Slaviček na obroncima Bilogore ima svega 4 hektara vinograda, ali u njima, prema ekološkim standardima, uzgaja čak 17 sorti. Od toga su četiri hibridne, među kojima i cabernet cortis, križanac cabernet sauvignona i solarisa. Vinariju su nazvali po srednjovjekovnom imenu Male Črešnjevice u kojoj se nalazi vinograd, a u planu je izgradnja kušaonice kako bi se vinoljupcima i turistima što bolje približila njihova vina velikog potencijala.

Pet sljedova jela, isto toliko vina, maslinovo i bučino ulje, destilati, kava… i povrh svega puno ozarenih i nasmijanih lica bila su glavna obilježja nezaboravnog druženja u maksimirskoj šumi.

Foto: Nikola Zoko i privatni album