Slovenci predstavili brojne novitete u turističkoj ponudi
U Zagrebu se u organizaciji portala Relaxino održala već tradicionalna godišnja poslovna radionica u okviru koje Slovenska turistička organizacija (STO) predstavlja turističke rezultate i novitete u turističkoj ponudi, a predstavnici destinacija kroz susrete s brojnim domaćim agentima koji su ove godine stigli iz različitih dijelova Hrvatske, dogovaraju suradnje koje iz godine u godinu rezultiraju sve boljim turističkim brojkama.
Hrvatski gosti u sve većem broju, iz godine u godinu, dolaze u neku od slovenskih destinacija te sada, po završetku vaše ljetne turističke sezone, tijekom koje su brojni naši državljani boravili na vašoj predivnoj obali, ponovno očekujemo „razmjenu“ , tj. dolazak Hrvata na odmor kod nas“, istaknuo je Dušan Pšeničnik, ekonomski savjetnik Veleposlanstva Republike Slovenije u Hrvatskoj.
Između dvadesetak slovenskih destinacija, od onih u kojima se odvija „city break“ turizam preko termi, skijališta do prirodnih fenomena i outdoor ponude, zasebno se predstavo Bohinj kao idealna destinacija za „bijeg“ od užurbane svakodnevice. Spektakularne Alpe koje služe kao kulisa prekrasnom Bohinjskom jezeru najprepoznatljivija su razglednica ove destinacije, a smještajne jedinice tvrtke Alpinia nalaze se u najljepšem i najpoznatijem dijelu te razglednice – Nacionalnom parku Triglav. Odmor u Bohinju nudi široku lepezu izbora za goste, od onih koji traže aktivan odmor do onih kojima je cilj opuštanje u weellnes oazama, ali i uživanje u bogatoj gastro ponudi čiji su djelić predstavili slatkim delicijama uz koje se nazdravljalo vinima iz Kleti Krško te vinarije Radgonske gorice.
Andreja Milas, Aleksandra Lipej, Sara Stranjaković, Dušan Pšeničnik i Vlatka Vužić
“Najveći broj noćenja hrvatskih turista zabilježili smo tijekom 2022. godine u planinskim općinama, a slijede ih općine s termalnim izvorima i Grad Ljubljana. Naši dragi susjedi Sloveniju najviše posjećuju tijekom zimske sezone, a zatim slijedi jesenska“, izjavila je Aleksandra Lipej iz Slovenske turističke organizacije i podsjetila da su brojna slovenska skijališta evoluirala u turističke destinacije s cjelogodišnjom ponudom te osim zimskih radosti nude brojne aktivnosti za goste svih uzrasta bez obzira na godišnje doba. Naglasila je i važnu činjenicu da su ove godine uložena znatna sredstva u modernizaciju i širenje ponude na brojnim slovenskim skijalištima što će, vjeruju, rezultirati još većim interesom hrvatskih gostiju za skijanje u Sloveniji.
Foto: Rene Karaman
Najstariji romanički dio svjedoči o prvobitnoj gradnji, između 1131. i 1147. godine pod nadbiskupom Conardom I, a dvorcem i pripadajućim posjedom stoljećima su pravljali legati koji su mu dali ime Dvorac Rajhenburg (njemački Reichenburg). Nasljednici obitelji koja je vladala dvorcem počeli su dodavati suvremenije elemente i postupno stvorili ono čemu se danas dive mnogi posjetitelji.
Godine 1881. dvorac i pripadajuće imanje kupili su redovnici trapisti u pretvorili ga u samostan, koji je bez prekida djelovao sve do rata 1941. godine. Bio je to samostan koji je, kako bismo rekli u današnje doba bio – samodostatan. Isključivi vegentarijanci, dakako, osim sira trapista i finoga vina, redovnici su proizvodili sve što su konzumirali, a ostajalo je i za razmjenu te prodaju.
Prvi su imali traktor, telefon, električnu energiju iz vlastite hidroelektrane, prepakiravali su i prodavali čaj i egzotične mirodije, a iz njihovih se radionica u Europi prodavala čokolada, kakao…
U samostanu su okupacijske njemačke snage početkom Drugog svjetskog rata podigle logor za protjerivanje Slovenaca. Nakon relativno kratkog razdoblja obnove, nova je vlast 1947. godine nacionalizirala i konfiscirala Dvorac s pripadajućim posjedom.
Godinu dana kasnije glavna zgrada Dvorca pretvorena je u popravnu ustanovu za žene, a potom i u druge kaznene ustanove. Od 1968. godine, kada je otvorena izložba o prognanicima, dvorac postaje mjesto prvenstveno namijenjeno muzejskim aktivnostima i događanjima, a pogotovo kada nakon nacionalizacije postaje vlasništvo Općine Krško koja 2011. godine počinje detaljnu obnovu, a 2012. godine otvara dvorac za javnost.
Najbolje je za razgledavanje muzejskog postava uzeti profesionalnog vodiča. Ljetno radno vrijeme je od 10 do 18 sati, a cijena ulaznice za studente 3,5€, odrasle 5€, te za obiteljsko razgledavanje 11€. Napominjemo: ima toliko toga za razgledati da smo ustanovili kako smo „prekratki“ s vremenom, pa smo kroz neke postave jednostavno „preletjeli“.
Muzejski postav daje uvid u povijest prvih vlasnika dvorca, djelovanja redovnika trapista, sudbinu slovenskih prognanika i vremena kada su se u njemu nalazili razni popravni domovi. S obećanjem da ćemo se vratiti i podrobnije razgledati dvorac u sklopu kojega se nalazi suvenirnica, čokoladarnica i restoran A3 , spustili smo se u podrum u kojem se nalazi Peninoteka.
Naime, trapisti su imali svoje vinograde na Sremiču iznad Krškog, a već 1895. godine proizvodili su pjenušac. To je bio dovoljan razlog da u podrumu dvorca, u Peninoteci okupe pjenušce posavskih vinara. Posjet Peninoteci i kušanje se mora najaviti, a potom će goste, kao i nas, dočekate sommelierka Ksenja Kregl.
Među njima je i najveći slovenski pjesnik Franc Prešern. Tijekom vođenog razgledavanja podruma uz kušanje vina, slušali smo priče, legende i mitove koji sežu u prošlost, o Rimljanima i njihovoj ljubavi prema vinu, o najljepšoj ljubavnoj priči povezanom sa sortom frankovka (u Sloveniji je zovu modra frankinja) te o koljevci koja je krojila sudbinu grofovske obitelji.
Klet Krško još nazivaju i domom Cvičeka, vina koje se nekoć odlično prodavalo i u Hrvatskoj. Vino je jedinstveno jer se radi od bijelog i crnog grožđa, sadrži mnogo manje alkohola od klasičnih vina, a kako kažu u Kleti Krško, idealan je za veselice jer kad ga se popije i malčice previše, drugog dana ne boli glava.
Ovisno za koju se degustaciju odlučite (Classic, Premium, Gourmet), toliko će trajati obilazak podruma, ali i kušanje vina te uparivanje s hranom lokalnih proizvođača u posebnom, obnovljenom dijelu podruma: Vinsko Gastronomskom centru Turn (od 17€ do 30€ po osobi).
Skoro je pala noć kad smo izašli iz podruma i Vinsko Gastronomskog centra, a prije nego što smo krenuli, Jure Grubar, direktor i enolog Kleti Krško, za rastanak je ispred vinoteke u kojoj se, osim njihovih vina mogu kupiti i specijialiteti lokalnih proizvođača, otvorio pjenušac Turn Bela Penina od autohtone sorte kraljevina. U grad Krško i njegovu okolicu svakako ćemo se vratiti, jer čeka nas još puno istraživanja, kušanja i nazdravljanja.