Arhiva oznaka za: Dani hrvatskog pršuta

Dalmatinski pršut Smjeli šampion 9. Dana hrvatskog pršuta u Rijeci

Još jedna titula za najbolji pršut ide u Dugopolje. Dalmatinski pršut Smjeli šampion je na devetim Danima hrvatskog pršuta koji se 21. i 22. travnja održavaju u Rijeci. Vlado Prančić vlasnik pršutane najnagrađivaniji je hrvatski pršutar, a s ove najveće manifestacije koja promovira zaštićene hrvatske pršute na europskoj razini, već ima dvije šampionske titule.

U Rijeci je pobijedio u snažnoj konkurenciji 14 iznimnih pršuta među kojima su zastupljeni sva četiri zaštićena hrvatska pršuta: krčki, istarski, drniški i dalmatinski. Da je riječ o proizvodima visoke kvalitete govori i podatak da je od 14 pršuta, njih deset osvojilo više od 90 bodova i okitilo se zlatom.

Vlado Prančić

Tradicionalno su dodijeljena i posebna priznanja za razvoj pršutarske industrije u Hrvatskoj, ovog puta otišla su na sjeverni dio Jadrana, vlasniku Mesnica marketi Žužić Vjekoslavu Žužiću, jedinom proizvođaču zaštićenog krčkog pršuta, prvog hrvatskog proizvoda s EU zaštitom te u Istru Nevenki Hreljak koja s obitelji vodi poznatu tvrtku Pisinium.

Nagrađeni pršuti sutra se predstavljaju na riječkom Korzu u sklopu najveće manifestacije ove vrhunske delicije.

Raste proizvodnja pršuta, a porasti će i cijene

Na Danima hrvatskog pršuta u Rijeci istaknuto je kako je vrijeme pandemije pokazalo krhkost turizma i da se proizvođači pršuta trebaju osigurati plasman na druga tržišta, prvenstveno u ovo teško vrijeme inflacije.

„Neminovno slijedi rast cijena pršuta na tržištu uzrokovan rastom cijena sirovine, energenata, rada, povećanja kamata, ukratko svih ulaznih troškova. Rast cijena vrlo lako može dovesti i do pada potrošnje. Zbog svih tih neizvjesnih vremena kroz koje prolazimo, mi pršutari nastojimo proširiti svoje tržište prije svega na Europsku uniju. Taj korak nije ni jednostavan ni lagan jer dolazimo na razvijena tržišta gdje su prisutni veliki proizvođači i veliki razvijeni brendovi. Za kvalitetan iskorak na tržište Europe potrebne su daljnje investicije kroz proizvodnju, pakiranje, marketing. Tako da su veliki izazovi pred nama“, istaknuo je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta.

Darko Markotic i Vlado Prančić

Dodao je kako se u Hrvatskoj još uvijek proizvodi oko 500 tisuća komada pršuta, a oko milijun se pojede. Drugim riječima potražnja je dvostruko veća od proizvodnje pa hrvatski proizvođači imaju prostor za rast. To je potvrdio i Željko Jovanović, izaslanik predsjednika Milanovića istaknuvši da ćemo u narednih godina, s obzirom na najavljene investicije u postojeće i nove proizvodne pršutane, povećati proizvodnju na 700 tisuća komada.

Prošle godine veći izvoz mesnih prerađevina

Izaslanik ministrice poljoprivrede, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać istaknu je kako je ovo jedan od idealnih oblika promocije hrvatskih zaštićenih pršuta te naglasio da osim istarskog, krčkog, drniškog i dalmatinskog pršuta Hrvatska danas ima još 38 zaštićenih proizvoda, što nas svrstava na visoko sedmo mjesto po broju zaštićenih proizvoda u EU. Također, naglasio je da su Dani hrvatskog pršuta najbolje mjesto za raspravu o stanju u proizvodnji pršuta u Hrvatskoj te za određivanje budućih perspektiva ovog rastućeg sektora.

„Prošle godine zbog smanjena fizičkog obujma poljoprivredne proizvodnje s jedne strane, a s druge strane zbog oporavka turizma i povećanja turističke potražnje Hrvatska je u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda imala rekordan deficit. Međutim, sa zadovoljstvom možemo istaknuti podatak da je u razmjeni visokofinaliziranih mesnih proizvoda i mesnih prerađevina imala veći izvoz, odnosno da smo imali vanjskotrgovinski suficit veći od 34 milijuna eura“, rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK.

O važnosti premium proizvoda govorio je i Petar Mamula, zamjenik župana Primorsko-goranske županije u kojoj se nastoji pokrenuti i povećati njihova proizvodnja te je istaknuo kako Primorsko-goranska nije poljoprivredna županija ali ima odlične turističke rezultate koji uvelike mogu pridonijeti sinergiji o kojoj se često priča, a to je spoj zelenog i plavog, ali trženju proizvoda tamo gdje je najisplativije, a to je na hrvatskoj obali.

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović istaknuo je kako se ovaj grad sve više okreće turističkoj ponudi te je iznimno važno da gastronomska ponuda bude adekvatna, a pri tom važnu ulogu imaju proizvodi poput zaštićenih hrvatskih pršuta koji su odraz velikog truda, rada i zalaganja. Pozvao je Riječane da sutra posjete Korzo i uživaju u nagrađenim i zaštićenim hrvatskim pršutima.

Foto: Mateo Levak

„Dani hrvatskog pršuta“ uskoro u Rijeci

Krčki, istarski, drniški ili dalmatinski – koji je od četiri certificirana i na razini EU zaštićena pršuta ove godine najbolji, doznat će se u petak, 21. travnja, u hotelu Bonavia Plava Laguna u Rijeci gdje počinje tradicionalno najukusnija manifestacija Dani hrvatskog pršuta. Njezin program predstavljen je u riječkoj Kašetici, centru autohtonih proizvoda Primorsko-goranske županije.
Deveto izdanje  ove manifestacije okupit će najbolje proizvođače zaštićenih pršuta koji su svoje uzorke već poslali na ocjenjivanje. U kvalitetu njihovih proizvoda imat će se prilike uvjeriti svi oni koji u subotu, 22. travnja, dođu na riječki Korzo. Ondje će nagrađivani proizvođači od 8 do 15 sati po promotivnim cijenama prodavati i prezentirati svoje pršute.

Prvi put u Rijeci, a drugi na Kvarneru

“Manifestacija je natjecateljskog karaktera pa svake godine proizvođači certificiranog pršuta uoči Dana hrvatskog pršuta šalju svoje najbolje uzorke na ocjenjivanje. Šampionski pršut uvijek pobudi najveće zanimanje građana i turista drugog dana manifestacije koja se obično organizira na najfrekventnijem mjestu u gradu domaćinu”, naglašava Ante Madir, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta koji okuplja dvadesetak proizvođača i organizira manifestaciju.

Ante Madir, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta

Prvi su Dani hrvatskog pršuta održani 2015. u Splitu i od onda se svake godine sele u drugi grad. Prvi put dolaze u Rijeku, ali ne i na Kvarner. Drugo izdanje manifestacije održalo na Krku odakle dolazi i prošlogodišnji šampion Vjekoslav Žužić.

„Iznimno nam znači što smo dobili ovu manifestaciju koja se bavi promidžbom i ocjenjivanjem premium proizvoda kao što su četiri zaštićena hrvatska pršuta. Već godinama potičemo naše proizvođače i usmjeravamo ih na specijalizaciju i dodavanje vrijednosti primarnim poljoprivrednim proizvodima, a tako ćemo nastaviti i u novom programskom razdoblju za koje trenutno izrađujemo sve potrebne dokumente sukladno europskoj i hrvatskoj zakonskoj regulativi. Drago mi je da su se kolege iz Klastera odlučili ove godine za Kvarner“, poručuje zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula.

Petar Mamula, zamjenik župana Primorsko-goranske županije

Privremena pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, razvoj, ekologiju i europske projekte Grada Rijeke Jana Sertić istaknula je kako se ovaj grad želi razvijati u smjeru urbanog turizma s naglaskom na selektivnim oblicima među kojima eno-gastro zauzima posebno mjesto i ovakva događanja posebice u pred i posezoni rezultiraju time da ljudi dolaze u Rijeku.

Još uvijek pojedemo dvostruko više pršuta nego što ih proizvedemo

 Unatoč trendu otvaranja novih pršutana, moderniziranju starih i povećavaju proizvodnih kapacitete, transformaciju na zeleno poslovanje u skladu s poljoprivrednom politikom, u Hrvatskoj se i dalje proizvodi dvostruko manje pršuta nego što je potražnja za njima. Proizvodimo ih oko pola milijuna, a pojedemo dvostruko više, odnosno potroši se jednako domaćeg i pršuta iz uvoza.
“Bez obzira na poskupljenje mesa više od 50 posto te poskupljenje energenata i nedostatka radne snage, nije došlo do drastičnih povećanja cijena pršuta i ostalih suhomesnatih proizvoda. Korekcija cijena je neizbježna, kreće se od deset do 15 posto, ali ne utječe na plasman, jer kad je kvaliteta u pitanju ljubitelji ove delicije ne pitaju koliko košta“, kaže Paolo Jelenić, predsjednik Udruge istarskog pršuta koji je jedini hrvatski pršut sa zaštitom izvornosti, dok ostala tri nose oznaku zaštićenog geografskog porijekla.

 

Foto Tea Cimaš