Dvorec Gregorčič, oaza hedonizma i odlična anti stresna terapija
Život u gradu, radni dani puni stresa, napetost… sve ostavlja posljedice na naš organizam. Stoga, potreban mu je odmor, relaksacija, prijeko potrebna prilika da se „napuni baterije“, pa će biti lakše podnijeti predstojeći radni tjedan.
Otkrili smo mjesto gdje je to moguće, a samo je sat vremena vožnje automobilom udaljeno od Zagreba. Mir, tišina, predivna priroda i pjev ptica okružuju slovensko mjestašce Šmarjeta, na čijem se glavnom trgu nalazi Dvorec Gregorčič, odnosno boutique hotel Gregorčić.
Ne samo da je gradić Šmarjeta ušuškan u prirodno okruženje, nego je Dvorec Gregorčič kao u bajci okružen kapelicom, crkvom i pitoresknim kućicama koje zovu da ih fotografirate. Ponekad prođe koji automobil, ali budući da je glavna cesta udaljena od središta, mir je zajamčen.
Hotel ima 15 vrlo moderno uređenih soba za 30 osoba, a na recepciji, će vas dočekati uvijek nasmijano osoblje ili dobri duh hotela i chef u kuhinji, čovjek koji je zaslužan za pozitivne vibre koje vladaju u hotelu, Robert Gregorčič, jedan od najboljih kuhara u Sloveniji.
Robert Gregorčič
Dvorec Gregorčič je rodna kuća Jože Karlovšeka, poznatog slovenskog etnografa, stručnjaka baštinske arhitekture i slikara. Njegovo ime nosi soba u kojoj se, uz glavnu salu, može ručati ili večerati, a njemu u čast, cijeli je hotel oslikan motivima koje je obožavao: raznobojnim cvjetnim uzorkom.
Zgrada je potpuno renovirana, no ipak, ostavljene su originalne stepenice koje su se dobro uklopile u priču o hotelu, a zanimljivo je otkrivati detalje koji krase hodnike dok se hoda do soba. Stepenice će vas odvesti do zadnje postaje u hotelu – pravog aviona koji je „sletio“ na krov nadograđenog djela.
Robert Gregorčič će svakom gostu s ponosom ispričati kako je to prvi avion koji je vozio slovensku zastavu, iz njega su skakali padobranci, potom je služio za oprašivanje polja, a kada je bio spreman za penziju, smjestili su ga na krov i pretvorili u apartan.
Kad, rezervirate taj apartman, cijeli je krov vaš: bazen s kojeg se vidi cijeli gradić, te terasa sa udobnim naslonjačima i stolom za kojim, prema dogovoru možete doručkovati, ručati, večerati… I, dok se vanjski bazen može koristiti jedino uz najam avion-apartmana, welness u podrumu dostupan je svim godinama hotela.
Kad smo već kod podruma – drugi dio je ostavljen kakav je bio u prošlosti, pa (sada renoviran) kao stari podrum služi za vinske degustacije. U njemu će vas dočekati sommelier Klemen Rozman i ponuditi vas s vinima okolnih vinara.
Klemen Rozman i Robert Gregorčič
Preporučujemo da kušate pjenušce za čiju je proizvodnju ovaj kraj idealan, jer grožđe sadrži velik postotak kiseline, koja je pak bitna za nastanak omiljenog pića u kojem perlaju mjehurići. Degustacije se održavaju prema dogovoru, a chef Gregorčić će vam pripremiti zalogajčiće s tri različita namaza (slanutak, grah, svježi sir) uz dodatak kobasica, zrelog sira i ostalih divota koje rastu i uzgajaju se na ovom području.
Chef Robert Gregorčič u svojim jelima restorana Dvorec Gregorčič spaja tradicionalne sastojke, karakteristične za ovo područje, a priprema ih uz primjenu najmodernijih kuharskih tehnika. Za predjelo svakako kušajte fermentiranu pastrvu s bijelom mrkvom i u masti preprženim krušnim mrvicama.
Budući da chef Gregorčič kuha sa sezonskim namirnicama, trenutno je u restoranu hotela Dvorec Gregorčič hit juha od buče, ali… Iznenađanje – sa pireom od kestena i dodatkom cimeta. Spoj slanog, slatkog i aromatičnog sigurno će oduševiti gurmane željne novih okusa. Preprženo tanko razvaljano tijesto daje zabavan hrskav doživljaj, a može vam poslužiti i kao jestiva žlica.
Šmarješka knedla pripremljena je od bijele krupice, a chef ju je poslužio ne okruglu, jer to bi bilo uobičajeno, već oblikovanu u dugačkom kalupu s prilogom od pirjanih vrganja. Sezona im je, zar ne?
Za glavno jelo preporučujemo k´o putar mekanu teletinu uz koju su posluženi heljdini knedli i prženi špek. Umjetnost na tanjuru, posebni doživljaj na nepcu.
Pretpostavljamo da ćete u Dvorec Gregorčič doći preko vikenda, pa predlažemo da još tople i lijepe jesenske dane iskoristite za relaksaciju u njegovoj okolici. Kroz predivan krajolik malo duljom šetnjom od 45 minuta, ili turističkim vlakićem (a možete i automobilom, zašto ne?), svakako se uputite do izvora Klevevž.
Ovdje izvire termalna voda između 21 i 25 °C, koja je uostalom i zaslužna za nastanak Šmarjeških toplica koje se nalaze u blizini. Za toplih dana u kristalno čistom izvoru azurnog odsjaja ima mnogo kupaća, a oni hrabriji zakoračiti će u vodu i u jesenskim danima. U blizini izvora čuje se huk vode – to se glasa potok Radulja koji se kasnije spaja s rijekom Krkom.
Dolenjska je, kao što smo napomenuli, idealna regija za uzgoj vinove loze. Zbog položaja, sunčanih sati i terroira, grožđe sadrži više kiselina, što je idealno za pripremanje pjenušaca, a ovdašnji su vinari i jako ponosni na „modru frankinju“, odnosno sortu frankovka. Želite li kušati fina vina, posjetite vinariju Vinsku klet Colnar koja se nalazi 11 kilometara od hotela Dvorec Gregorčič.
Vinska klet Colnar
U obitelji već devet generacija muškoj djeci daje ime Janez, pa će vas u vinariji dočekati Janez Colnar. Za svoja su vina osvojili mnogo domaćih i međunarodnih priznanja, a u vinariji se može kušti (i kupiti) Modra Frankinja, Dolenjsko belo, Collis suho, Rose suho, Laški rizlig i Crveni Velvet. Odličan im je i pjenušac, a u ponudi imaju dakako i Cvičeka. Degustacija vina uz domaće nareske i domaći kruh mora se unaprijed dogovoriti.
Janez Colnar
Povratkom u Dvorec Gregorčič ne smijete zaobići Vinsku fontanu Izvor Cvička. Uostalom, ona se nalazi par koraka ispred hotela. Uz najam čaše od 9 eura, na kojoj je čip, na automatskoj fonatani možete natočiti i kušati tri vina od kojih se radi Cviček.
Naime, to je jedino vino nastalo kupažom bijelog i crnog grožđa, niskih alkohola i blagih aroma, a nakon ulaska u EU, Slovenci su ga zaštitili. Nakon kušanja vina od sorata dolenjsko belo, žametovka i frankovka, četvrti puta u čašu si možete natočiti Cviček.
Vino uvijek traži hranu, pa na trgu možete kupiti i Karloškovu slanu pogaču od heljdinog brašna s posipom od oraha. A, za uspomenu kupite „Cvičkove praline s eko cvičkom v medu“, odnosno praline od bijele čokolade punjene medom i Cvičekom“.
Predivan pitomi kraj, spavanje i raskošan boravak u hotelu Dvorec Gregorčič, odlična jela chefa Roberta Gregorčiča, vrhunska vina i ljubazno te uvijek nasmijano osoblje hotela još dugo će vam ostati u uspomeni, a možda postati i razlog za ponovni posjet gradiću Šmarjeta.
Tekst: Sunčana Barušić
Foto: Rene Karaman i Sunčana Barušić
Najstariji romanički dio svjedoči o prvobitnoj gradnji, između 1131. i 1147. godine pod nadbiskupom Conardom I, a dvorcem i pripadajućim posjedom stoljećima su pravljali legati koji su mu dali ime Dvorac Rajhenburg (njemački Reichenburg). Nasljednici obitelji koja je vladala dvorcem počeli su dodavati suvremenije elemente i postupno stvorili ono čemu se danas dive mnogi posjetitelji.
Godine 1881. dvorac i pripadajuće imanje kupili su redovnici trapisti u pretvorili ga u samostan, koji je bez prekida djelovao sve do rata 1941. godine. Bio je to samostan koji je, kako bismo rekli u današnje doba bio – samodostatan. Isključivi vegentarijanci, dakako, osim sira trapista i finoga vina, redovnici su proizvodili sve što su konzumirali, a ostajalo je i za razmjenu te prodaju.
Prvi su imali traktor, telefon, električnu energiju iz vlastite hidroelektrane, prepakiravali su i prodavali čaj i egzotične mirodije, a iz njihovih se radionica u Europi prodavala čokolada, kakao…
U samostanu su okupacijske njemačke snage početkom Drugog svjetskog rata podigle logor za protjerivanje Slovenaca. Nakon relativno kratkog razdoblja obnove, nova je vlast 1947. godine nacionalizirala i konfiscirala Dvorac s pripadajućim posjedom.
Godinu dana kasnije glavna zgrada Dvorca pretvorena je u popravnu ustanovu za žene, a potom i u druge kaznene ustanove. Od 1968. godine, kada je otvorena izložba o prognanicima, dvorac postaje mjesto prvenstveno namijenjeno muzejskim aktivnostima i događanjima, a pogotovo kada nakon nacionalizacije postaje vlasništvo Općine Krško koja 2011. godine počinje detaljnu obnovu, a 2012. godine otvara dvorac za javnost.
Najbolje je za razgledavanje muzejskog postava uzeti profesionalnog vodiča. Ljetno radno vrijeme je od 10 do 18 sati, a cijena ulaznice za studente 3,5€, odrasle 5€, te za obiteljsko razgledavanje 11€. Napominjemo: ima toliko toga za razgledati da smo ustanovili kako smo „prekratki“ s vremenom, pa smo kroz neke postave jednostavno „preletjeli“.
Muzejski postav daje uvid u povijest prvih vlasnika dvorca, djelovanja redovnika trapista, sudbinu slovenskih prognanika i vremena kada su se u njemu nalazili razni popravni domovi. S obećanjem da ćemo se vratiti i podrobnije razgledati dvorac u sklopu kojega se nalazi suvenirnica, čokoladarnica i restoran A3 , spustili smo se u podrum u kojem se nalazi Peninoteka.
Naime, trapisti su imali svoje vinograde na Sremiču iznad Krškog, a već 1895. godine proizvodili su pjenušac. To je bio dovoljan razlog da u podrumu dvorca, u Peninoteci okupe pjenušce posavskih vinara. Posjet Peninoteci i kušanje se mora najaviti, a potom će goste, kao i nas, dočekate sommelierka Ksenja Kregl.
Među njima je i najveći slovenski pjesnik Franc Prešern. Tijekom vođenog razgledavanja podruma uz kušanje vina, slušali smo priče, legende i mitove koji sežu u prošlost, o Rimljanima i njihovoj ljubavi prema vinu, o najljepšoj ljubavnoj priči povezanom sa sortom frankovka (u Sloveniji je zovu modra frankinja) te o koljevci koja je krojila sudbinu grofovske obitelji.
Klet Krško još nazivaju i domom Cvičeka, vina koje se nekoć odlično prodavalo i u Hrvatskoj. Vino je jedinstveno jer se radi od bijelog i crnog grožđa, sadrži mnogo manje alkohola od klasičnih vina, a kako kažu u Kleti Krško, idealan je za veselice jer kad ga se popije i malčice previše, drugog dana ne boli glava.
Ovisno za koju se degustaciju odlučite (Classic, Premium, Gourmet), toliko će trajati obilazak podruma, ali i kušanje vina te uparivanje s hranom lokalnih proizvođača u posebnom, obnovljenom dijelu podruma: Vinsko Gastronomskom centru Turn (od 17€ do 30€ po osobi).
Skoro je pala noć kad smo izašli iz podruma i Vinsko Gastronomskog centra, a prije nego što smo krenuli, Jure Grubar, direktor i enolog Kleti Krško, za rastanak je ispred vinoteke u kojoj se, osim njihovih vina mogu kupiti i specijialiteti lokalnih proizvođača, otvorio pjenušac Turn Bela Penina od autohtone sorte kraljevina. U grad Krško i njegovu okolicu svakako ćemo se vratiti, jer čeka nas još puno istraživanja, kušanja i nazdravljanja.