Plemićkoj ruti Virovitičko-podravske županije prestižno priznanje na Danima hrvatskog turizma

Jedna od najatraktivnijih ruta u Hrvatskoj našla se na Danima hrvatskog turizma među top tri destinacije u kategoriji kulturnog turizma

Sad je i službeno! Virovitičko-podravska županija jedna je od tri najatraktivnija kulturna odredišta u Hrvatskoj. Njezina Plemićka ruta u oštroj konkurenciji ušla je u među prva tri finalista na Danima hrvatskog turizma održanim u Rovinju na kojima su se okupili turistički djelatnici iz čitave Hrvatske.

Luka Sabo, Martina Jakelić, Igor Andrović i Josip Mikolčić

Virovitičko-podravska županija kontinuirano ulaže u turističke sadržaje i proizvode, nadograđuje svoju sve atraktivniju ponudu. Naš prostor iznimno je bogat raznolikim mogućnostima doživljaja. Skladna priroda, Drava i Papuk kao dva UNESCO područja, nasljeđe plemićkog života, obnovljeni dvorci i kurije, ali i toplina i gostoljubivost ljudi, temelji su na kojima razvijamo našu destinaciju, a priznanja poput ovih potvrđuju da smo na dobrom putu“, izjavio je Igor Andrović župan Virovitičko-podravske županije na dodjeli nagrada u Rovinju.

Posjetiteljski centar Dvorac Janković

Zadovoljstvo nije krila ni direktorica Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije Martina Jakelić koja je istaknula kako se turistička ponuda ovog dijela Hrvatske temelji na zelenom i održivom turizmu koji odgovara potrebama suvremenih putnika.

Soba sova u Posjetiteljskom centru Dravska priča

„Danas turisti žele odmak od svakodnevice, u potrazi su za mirom, opuštanjem i osjećajem ravnoteže, a upravo im to nudimo na Plemićkoj ruti, ali i u čitavoj u našoj destinaciji koja se na dinamičnom turističkom tržištu pozicionirala kao destinacija Slavonija i Podravina, jer se na relativno malom prostoru Virovitičko-podravske županije susreću ove dvije jedinstvene hrvatske regije“, poručila je Martina Jakelić.

Mostovi u Virovitici i dvorac Pejačević

Spaja najveće atrakcije Slavonije i Podravine

Plemićka ruta prolazi područjem čitave županije i u obnovljenim dvorcima, ljetnikovcima i kurijama nudi suvremeni koncept ladanja, neočekivano hedonističko iskustvo, prekrasne povijesne priče i legende, spajajući impresivnu baštinu s aktivnim odmorom.

Interpretacijski centar – rodna kuća Petra Preradovića

Na toj atraktivnoj kulturnoj ruti odsjesti se može u heritage hotelu Kurija Janković u Kapela Dvoru ili bajkovitom Posjetiteljskom centru Dvorac Janković u Suhopolju, a na njoj su i rodna kuća poznatog pjesnika Petra Preradovića, danas Interpretacijski centar u pitoresknoj Grabrovnici.

Park šuma Jankovac

Na ruti se nalazi po mnogima najljepša papučka gorska dolina Park-šuma Jankovac, prekrasni virovitički dvorac Pejačević s Gradskim muzejom, Pustara Višnjica, EPIcentar Sequoia Slatina, Posjetiteljski centar Dravska priča smješten u nekadašnjem ljetnikovcu grofa Draškovića u Noskovcima.

 

Foto: Izvor TZ VPŽ (Matija Turkalj, Borna Subota), Matija Rođak, Kristijan Toplak i Sunčana Barušić

Drukčija proslava Martinja u režiji vinarije Enosophia

Vinarija Enosophia, organizirala je proslavu blagdana Svetog Martina u atraktivnom prostoru Business cluba 5, smještenom na 14. katu Sky office towera u Zagrebu. Sve je počelo edukativnom radionicom Otkrivanje blaga – Frankovka kroz vrijeme pod stručnim vodstvom enologa i direktora vinarije Martina Kovačevića.

Martin Kovačević, enolog i direktor vinarije Enosophia

„Kao vinarija imamo dugu i uspješnu tradiciju proizvodnje vina od Frankovke. Misija nam je da vina od ove sorte dostignu status koji imaju omiljene crne sorte na tržištu Hrvatske, posebno jer predano kreiramo posebna vina, osvajamo brojne nagrade i priznanja” – rekao je Kovačević ne krijući oduševljenje interesom za radionicu kojom se Frankovka dodatno približila ljubiteljima vina i vinskim znalcima.

Tijekom vertikalnog kušanja Frankovke, koja se s pravom naziva crna sorta Hrvatskog istoka, posebnu pažnju prisutnih privukle su Linqua Franka (2020.), nagrađivana Frankovka iz linije Miraz (2019.), ali i prva Ledena berba od Frankovke u Hrvatskoj (2016.). Okupljene vinoljupce je posebno iznenadila Frankovka Miraz iz berbe 2012. koja je jaka, koncentrirana i robusna s razvijenim tercijarnim arome, kojima dominiraju čokolada, kava, koža i džem od višnje. Iako je vinarija od tada promijenila stilistiku Miraza mnogi su se složili s time kako je ovo vino jedinstven primjerak koji dokazuje potencijal sorte i terroira.

Nakon radionice domaćini su priredili svojim partnerima, kupcima, novinarima i ostalim prijateljima vinarije nezaboravnu zabavu. Mogle su se kušati slavonske kobasice u modernom dizajnu ali i steakovi koji su se sljubili s mladom Frankovkom. Martinje je ovaj put bilo u modernom ruhu – s glazbenom kulisom dj-a, ali i obogaćeno nastupom stand up komičara Saše Turkovića čiji je humor mnoge nasmijao do suza.

„Martinje je kruna vinogradarske godine, nakon njega slijedi kratak odmor za vinogradare i zato prakticiramo proteklu godinu proslaviti baš na taj dan. Naše proslave svake godine radimo na novim mjestima, s drugačijom temom, s raznim iznenađenjima, ali uvijek s dragim ljudima i prijateljima.“ izjavio je direktor prodaje i marketinga Josip Pavičić koji je samo jedan od ključnih ljudi u timu ove tvrtke. Naime, vinarija Enosophia postaje prepoznata po mnogim inovacijama, ali i srdačnosti svojih zaposlenika koji su pokretačka snaga ovog brenda.

Tea Trošelj i Milica Jovanović Kustura iz vinarije Enosophia i stand up komicar Saša Turković

 

foto: Nikola Zoko i Kristina Samarđić

Sva lica škrleta

U zagrebačkom prostoru Speces Matrix u organizaciji Ivane Pranjić i stručno vodstvo sommeliera Tomislava Jakopovića održana je radionica Sva lica Škrleta na kojoj se kušalo dvadeset etiketa

Moslavina… Nazivaju je mikroregijom, a nalazi se na prijelazu iz središnje Hrvatske u Slavoniju. Ime joj potječe iz vremena Hrvatskog kraljevstva, odnosno gorja Mons Claudius, danas poznatog kao Moslavačka gora.

Bogat je to dio Hrvatske, kraj između rijeke Lonje na jugu i zapadu, Česme na sjeveru i Ilove na istoku. Tu se nalazi najveće prirodno mrjestilište šarana – Lonjsko polje, dok se ispod zemljine kore kriju se plin i nafta. A, iz zemlje, dubokim korijenima snagu crpe vinove loze koje u udolinama i po brežuljcima s ljubavlju njeguju i uzgajaju vrijedni vinari.

Dugo je i predugo Moslavina kao vinska regija stajala u sjeni ostalih, koji su upornošću i predanošću te dobro promišljenim marketinškim strategijama, sorte odnosno vina od pojedinih sorata pretvorile doslovce u brand. Ali, više sigurno neće biti tako – zaključili smo nakon radionice Sva lica… Škrleta koju je nedavno u zagrebačkom prostoru Spaces Matrix organizirala Ivana Pranjić, zaljubljenica u moslavačka vina, ljude, kraj… jednom riječju – u Moslavinu. Zapravo, Ivanina najveća ljubav je škrlet, jer kako kaže „ne samo da ga voli, nego ga i živi“.

Ivana Pranjić, vlasnica tvrtke Cork Croatia

Prilično uporna i pomalo tvrdoglava Ivana si je postavila zadatak: okupiti vinare Moslavine i krenuti zajedničkim snagama u promociju škrleta. Prvi korak bila je radionica koju smo spomenuli, Sva lica Škrleta na kojoj se kušalo čak 20 različitih škrleta u svim stilovima.

Tomislav Jakopović

Radionicu, koja je započela kušanjem pjenušaca Brut vinarje Trdenić i Fraktal extra brut vinarje Votinić-Klasnić odlično je vodio sommelier Tomislav Jakopović naglasivši kako je uzlet škrleta započeo pojavom nove generacije vinara te primjenom novih znanja i tehnologija. Kvaliteti je doprinjelia i klonska selekcija, koja je prvi put u Hrvatskoj napravljena upravo na škrletu.

Tomislav Trdenić, vinarija Trdenić

Vinarije Kezele, Jančar, Lagena, Mikša i Florijanović koje su predstavile mlade škrlete istog stila, ali potpuno drukčije, zahuktali su radionicu za koju je, prije početka, organizatorica Ivana Pranjić tvrdila da prilikom dvadeset kušanja škrleta, zajamčeno nećemo popiti dva ista.

Tomislav Veseljak, vinarija Kezele

Da škrlet voli drvo, u ovom slučaju hrast, dokazalo je kušanje škrleta Vinarije Seletković, a škrlet kasne berbe predstavila je vinarija Voštinić-Klasnić. Potom je škrlet vinarije Kosovec izazvao raspravu, jer – kako su neki komentirali bio je „potpuno pomaknut“, neočekivano drukčiji jer podsjećao je na rajnski rizling. Da… škrlet može biti i takav, zaključili smo.

Ivan Kosovec, OPG Ivan Kosovec

Izuzetno sortan bio je škrlet Ovnek Žuti sur lie 2019.  iz vinarije Miklaužić ekološke proizvodnje. Da objasnimo ime: ovenk žuti, ovnek slatki, škrlet tusti, škretec… tako ovu sortu nazivaju u Moslavini. Naime, grozd gusto postavljenih žutih bobica ima sa strane dva „mala grozda“, pa se dobiva dojam ovnove glave.

Kušao se na radionici i škrlet koji je dozrijevao u moru, zahvaljujući vinariji Florijanović (arhivska Selekcija mons Claudius 2016.), a da škrletu starenjem ne opada svježina i životnost, dokazao je škrlet Private Colection 2015. vinarije Trdenić.

Potom se kušao škrlet Pukli kamen vinarije Ivanić koji je bio dokaz da se od ove sorte mogu raditi i jantarna vina – nakon dvadesetak dana maceracije, vino je odležalo u bačvama od hrasta.

Likerski karakter osjetio se u dugo maceriranom vinu Škrlet 298 vinarije Klet Romić (brojka označava dane maceracije), a Natur 2020. vinarije Voštinić dobiveno je miješanjem šeste mjeseci maceriranog škrleta te klasično proizvedenog škrleta.

Nikica Katić, Klet Romić

Vinarija Glavica prva je ekološki certificirana vinarija u Moslavini, a kušao se njihov Škrlet Amfora 2021. za kojeg su svi zaključili da je savršen, ali da će s godinama biti još bolji.

Antun Glavica, vina Glavica

Na radionicu su došli moslavački vinari, profesori s agronomskog fakulteta, uvaženi vinski znalci i predstavnici medija. Zanimljivo, tako se i sjedilo: vinari za jednim stolom, profesori za drugim, a predstavnici medija za trećim. Eh, za onim trećim se, neka ne zamjere gosti s onda druga dva, za vino Škrlet Selekcija 2018. vinarije Kosovec koje je maceriralo i fermentiralo na vlastitim kvascima, a potom dozrijevalo u hrastovoj bačvi, oduševljeno komentiralo kako miriši na orah!

Kako to biva, desert (šećer) dolazi na kraju: Unikat Voštinić-Klasić 2015. vino je kasne berbe s malo neprevrelog šećera, a potom se kušalo Klet Romić škrlet izborne berbe prosušenih bobica 2019. Nikica Katić ga je napravio usprkos protestima njegove bake Nade, jer joj nije bilo jasno zašto je od puno grožđa napravio tako malo vina. Malo, ali vrijedno!

Radionica je održana uz financijsku potporu samih vinara, Udruge voćara i vinogradara Lujo Miklaužić i nesebične donacije Domagoja Pleše koji je čuo za projekt te se oduševio i odlučio ga financijski podržati.

„Cilj radionice je uz partnerstvo Udruge voćara i vinogradara Lujo Miklaužić, Proizvođačke organizacija Škrlet, Udruge Škrlet Moslavina najaviti zajednički rad na promociji škrleta i Moslavine kao vinske regije. Plan je organizirati radionice ovog tipa za svakog vinara zasebno ili po 2-3 vinara po radionici, kako bi imali priliku prezentirati svoje vinarije i vina koja proizvode uz škrlet. Također, od proljeća je plan radionice i razne događaje raditi upravo u prostorima vinarija i vinogradima, kao i organizirane vinske ture iz Zagreba“ kazala je na kraju radionice Ivana Pranjić.

Mi samo poručujemo: budite ustrajni, a kako je napisao Mato Lovrak: „Kad se male ruke slože, sve se može, sve se može“.

Ivana Pranjić, Tomislav Jakopović i moslavački vinari: Nikica Katić (Klet Romić), Zoran Jančar (Vinarija Jančar), Sven Đozo (vinarija Lagena), Antun Glavica (Vina Glavica), Ivana Gelo Seletković i Zvone Seletković (Vina Seletković) , Tomislav Trdenić (Vinarija Trdenić), Ivica Florijanović (Vinarija Florijanović), Tomislav Veseljak (ispred Vinarije Kezele), Tomislav Voštinić (Vinarija Voštinić Klasnić) i Ivan Kosovec (OPG Ivan Kosovec).

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Cork Croatia

Fuliranje ove godine u znaku cool & cozy Božića o kakvom maštamo

Od 29. studenog do 07. siječnja 2024. zagrebački Trg Josipa Jurja Strossmayera postat će najtopliji dnevni boravak ispunjen božićnim mirisima, okusima, zvukovima i veseljem – donosimo prve detalje legendarnog Fuliranja

Sigurno ćete se složiti – kad pomislimo na Advent u Zagrebu, prvo pomislimo na Fuliranje.

I s razlogom je tako. Da je riječ o najpopularnijem događanju unutar zagrebačkog Adventa spremni su dokazati i 11. godinu zaredom, od 29. studenog pa sve do 07. siječnja 2024. kada na zagrebački Trg Josipa Jurja Strossmayera donose božićnu idilu s prepoznatljivim potpisom. Fuliranje naime ove zime ima misiju povratka Božića na ulice Zagreba u velikom stilu. Jelke i darovi, lampice i cimet, Djed Božićnjak, purica, sarme i fritule, božićne stare i nove pjesme – na Fuliranju ćete svim osjetilima zakoračiti u pravu blagdansku idilu, a omiljeni Strossmayerov trg će mirisati, izgledati, zvučati i vibrirati poput najtoplijeg božićnog doma.

“Fuliranje ove zime slavi jedanaestu godinu postojanja i s ponosom možemo reći da smo uvelike doprinijeli razvoju Adventa kao turističkog branda u Zagrebu. U suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba, stotinama restorana, ugostitelja, dizajnera i chefova radili smo na podizanju standarda zagrebačke street food scene, ali i gastronomske i turističke ponude Zagreba općenito. Stotine DJ-a, vrhunskih glazbenika i performera u sklopu Fuliranja, zagrebačke su ulice učinili urbanijim, modernijim i kulturnijim. Već tada stvorena atmosfera u Zagrebu dala je ozbiljan zamah i podršku kreativnoj event industriji pa je Advent u Zagrebu u samo 11 godina postao jedan od najboljih na Svijetu, a gastronomski zasigurno najatraktivniji”, ističu organizatori iz kreativne agencije Kokoš ili jaje.

I doista, svake godine sve zamamniji, gastronomski su užici bili i ostali u fokusu Fuliranja. Tako će se i ove zime na Strossmayerovom trgu iznova okupiti neki od najkreativnijih predstavnika iz cijele Hrvatske. Od ukupno17 kućica ovogodišnjeg Fuliranja, slasnu gastronosmku ponudu su specijalno za najljepše doba godine priredili: Nebo by Deni Srdoč Streetstyle, Izakaya, Instutut za kobasice Mate Janković, Boogie Lab, Chefs burger by Ivan Pažanin, Picnic Mingle and Fun, Pizza Social Club, Purple Monkey, Rougemarin, Begs Plant Based Streetfood, Kužinavanje by Damir Tomljanović, Full Circle, Briocherie i Bakina tajna.

U ovako bogatom i širokom rasponu kulinarskih žanrova svatko će na Fuliranju pronaći svoje omiljene zalogaje. Blagdanske dane i večeri dodatno će nam pak ugrijati najbolja vina, vrhunske rakije, kokteli i šampanjci u ponudi legendarne Rakijarnice i nenadmašnih Gingle Bellsa.

S puno je ljubavi i mašte osmišljen i program za najmlađe, spomenimo samo najboljeg Djeda Božićnjaka u zemlji i šire, te nastupe dječjih zborova nedjeljom u podne, a posebna će atrakcija biti i dobrotvorno oslikavanje 15 drvenih borova kojima će na licu mjesta dušu i svoj kreativni pečat dati pomno odabrani umjetnici. Osim neodoljivih gastro užitaka i najboljih blagdanskih zdravica, ovogodišnje će Fuliranje ponuditi i nikad bogatiji glazbeni program.

Posjetitelje će u glazbenom programu pod kreativnom palicom Ozrena Kanceljaka zabavljati čak 13 pomno biranih DJ-a počevši od četvrtka 30. studenog kad nastupa DJ Pepi Jogarde. Nizat će se nastupi DJ-eva za cijelog trajanja Fuliranja od srijede do nedjelje. U mjesecu slavlja i veselja posjetitelji će moći uživati u gratis koncertima Connecta, Songkillersa, Queen Tribute benda, a u najavi je i još jedan koncert iznenađenja. Za nezaboravan ispraćaj ove i spektakularan ulazak u 2024. godinu na Fuliranju će se pobrinuti TBF. Neponovljivi TBF-ovci već su dobrano u pripremama za doček na Fuliranju i najavljuju “fantastičan tulum s kojeg ćete otići u sitnim satima 2024. s osmijehom oko glave”.

Nestrpljivo odbrojavamo dane do početka Fuliranja, a u nadolazećim danima ćemo vam otkriti i detalje o probranim gurmanskim delicijama koje vas očekuju, kao i raspored koncerata i glazbenog programa te ostalih događanja na još jednom nezaboravnom Fuliranju.

Zapamtite:

Mjesto: Trg Josipa Jurja Strossmayera, Zagreb

Trajanje: 29. studeni 2023. – 07. siječnja 2024.

Ulaz: besplatan

 

Foto: Sandro Sklepić

Seoski turizam Zlatni klas: odlična destinacija za vikend-putovanje

Seoski turizam Zlatni klas nalazi se u mjestu Otrovanec, nedaleko Pitomače na imanju kojega krasi prekrasni perivoj i zelenilo.  Vode ga tri generacije obitelji Tkalčec – Branko, Bernard i njegova dva sina Martin i Kris, koji su zapravo djed, otac i sinovi koji svakog dana ugošćuju brojne goste. Na imanju dominira veliki restoran, ali i kućice za odmor s restauriranim namještajem starim preko 100 godina, upotpunjenim pomno biranim suvremenim detaljima.

Ljekovita kopriva

Što se tiče kuhinje, najpoznatiji su po jelima od koprive. Beru je sami na rubovima šumaraka (jer jedino tako i raste, naime, kopriva se ne može uzgajati u vrtu) i na obroncima Bilogore, a umjesto da je sjeckaju, počeli su je blendati, tako da je mogu iskoristiti kod pripreme puno više jela. Primjerice, s dodatkom koprive rade tjesteninu, mlince, a svakog se jutra peče kruh od koprive – jarko zelene boje, odlična okusa i što je najbitnije zdrav za organizam.

Tradicionalna podravska jela i specijaliteti za vegetarijance

Uglavnom, u kuhinji se priprema ono što je trenutno dostupno i dozrelo u vrtu, ili jela od fermentiranog povrća, dakako domaće proizvodnje. Trenutno je hit juha od bundeve s rezancima – od koprive dakako, pečena raca s domaćim mlincima i budući da su hladni dani pred vratima, kuhani buncek s bijelim žgancima posutima preprženim lukom.

Svakako kao prilog treba kušati i paprike pod kapom i krumpir iz krušne peći, a za desert preporučujemo zlevanku s domaćim pekmezom od šljiva ili šipka. Na meniju se nalazi i mnogo veganskih i vegetarijanskih jela, a što je posebno zanimljivo – proizvode vlastiti sejtan

Odličan smještaj

Osim što je Otrovanec okružen predivnom prirodom, u blizini je Bilogora sa brojnim pješačkim i planinarskim stazama. Svakako planirajte posjet rodnoj kući Petra Preradovića, razgledajte Etno zbirku Bakina priča, a malo dulja vožnja dovest će vas do malenog mjesta Noskovci u općini Čađavica gdje se nalazi Posjetiteljski centar Dravska priča. I… nemojte zaboraviti obići Đurđevačke pijeske i doživjeti kako je to biti u pustinji.

Sve destinacije možete obići iz Otrovanca, jer u Zlatnom klasu se može prespavati. Nude smještaj u pet etno soba koje se nalaze u preuređenom starom štaglju.

Uzgoj konja i konjički sport

Obitelj se bavi i uzgojem konja, kako oni kažu “žive s 12 konja”. Ove plemenite životinje već trideset godina uveseljavaju njihove goste. Posjeduju i prilagođenu rampu za uzjahivanje, jer organiziraju “Jahanje u pratnji voditelja” i za osobe s posebnim potrebama. Ako ste početnik, možete probati jahati u njihovoj školi jahanja, a one iskusnije čekaju obronci Bilogore i Podravske ravnice s dvjestotinjak kilometara jahaćih staza.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić

U restoranu Al Papone održana prva večer Kuhamo sa…

U restoranu Al Papone održana je prva večer Kuhamo sa… s gostima Dijanom Carlito Grgić i  vinarom Tomislavom Tukićem

Bili su među prvima koji su, s kamerom na ramenu snimali reportaže s vinskih sajmova i festivala, zalazili u konobe i razgovarali s vlasnicima. Tada je bilo vrlo malo portala koji su pisali o vinima i hrani, gastronomskom turizmu, pa smo uglavnom informacije s tog područja crpili s njihovog portala G.E.T. Report. Na press putovanjima koja su organizirali nerijetko se moglo čuti kako Tomislav Stiplošek u pola glasa tumači: „Gle, trenutno je garažni vinar, ali još će se puno govoriti o njemu, a ova malvazija koju radi pobuđuje šesto čulo. Probaj je“.

Tomislav Stiplošek

Tomislav Stiplošek je imao i ima „nos“ za otkrivanje dobrih vina (i vinara, naravno), te dobrih mjesta gdje se kvalitetno jede. Poznajemo ga dosta dugo, i sve što je rekao, predviđao… ostvarilo se. Okušala se obitelj Stiplošek i u izdavanju magazina koji je, kao i sva printana izdanja, doživio lansiranje, zalet i silazak. Naime, dok se mreže pune pravim i lažnim informacijama, ono što je napisano na papiru, na žalost zanima sve manje ljudi. Očito, pismenost nam opada, pogotovo kada ti digitalni navigator savjetuje da ne smiješ imati više od dvadeset riječi u rečenici!? Žalosno.

Al Papone

Tomislav Stiplošek je uz potporu svoje obitelji prvi započeo Vinske razgovore, odnosno formu predstavljanja vina i vinara koja uključuje interakciju i razgovor. Ne samo vinara i voditelja, nego i publike. Razgovor, fini zalogaji i još finije kapljice – odlična forma koju su do danas mnogi kopirali.

Taman je počela pandemija, a oni su se odlučili okušati u pripremanju hrane. Ideja je bila odlična, jer u Našoj priči služili su se neobični, kako ih neki nazivaju, hedonistički tostevi, vrhunska kava i probrana vina. Odlična ideja, loša lokacija, pogotovo kada se najveće rodilište u Hrvatskoj zatvorilo zbog totalnog preuređenja.

Al Papone

Ali, onda je obitelj odustala od posluživanja hrane, pa je preuzela vođenje Legenda Puba. Odluka se pokazala ispravnom, a mjesto je postalo omiljeno svim dobnim skupinama, a navečer i ljubiteljima dobre svirke. Otvaranjem restorana Al Papone u zagrebačkoj Varšavskoj 8 nedavno se proširila i nastavila obiteljska priča.

Obiteljska priča

„Ovo je stvarno obiteljska priča, jer svi smo uključeni u rad restorana. Zaposlili smo i kvalitetne ljude a kreativnost mlade chefice Petre Sokač svima nam dodatno daje vjetar u leđa. Nemamo namjeru natjecati se s konkurencijom kojom smo okruženi. Jer, to je kopija kopije. Mi smo originalni i takvi ćemo ostati“ napominje Tomislav Stiplošek i naglašava kako pripremaju jela od lokalnih namirnica, a odlazak na tržnicu dio je svakodnevice. Svježe i kvalitetno, nit je vodilja koja se pokazala dobrom. Jer, samo od kvalitetnih sastojaka možeš napraviti dobra jela.

Rolada od puretine punjena kestenima i šampinjonima

U resotranu Al Papone veliku pažnju posvećuju doručku (koji se može naručiti i u malo kasnije sate), brunchu, a dnevna se jela baziraju na tjestenini (poslužuju devet vrsta), raznim salatama, mesnim jelima, ali i poslužuju i burgere – trenutno je hit Fire burger (juneća pljeskavica od 200 grama u pecivu sa sezamom, ljutim umakom, hrskavim špekom, krem sirom, dimljenim sirom, matovilcem, rajčicom, iceberg salatom, maslacem  prženim lukom.

Knedle punjene kesten pireom

Prve se ljubavi nikada ne zaboravljaju, pa to nije mogao niti Tomislav Stiplošek. Pozvao nas je na večeru naziva Kuhamo sa… na kojoj je imao dva gosta: Dijanu Carlito Grgić, vlasnicu časopisa o vinima Vinum.in i Tomislava Tukića, vlasnika vinarije Ško vina iz vinogorja Promina kraj Drniša. Mislimo da je to bila premijera neke  nove verzije vinskih razgovora (spomenuta prva ljubav), a budući da uz vino ide hrana, Stiplošek je spretno u razgovore uključio i kuhinju, odnosno došao na ideju da u restoranu ugosti poznatu osobu koja će pomoći pripremati hranu u kuhinji i event nazvao Kuhamo sa…

Tomislav Stiplošek i Dijana Carlito Grgić

Zvuci saksofona za početak, uz pozdrav iz kuhinje, odnosno namaz od sira a u čašama se našao Debit vinarije Ško.

Red razgovora o vinariji Ško i vinu s Tomislavom Tukićem, red vina u čašama i finih jela na tanjurima, red razgovara o časopisu Vinum.in, trenutnim angažmanom Dijane Carlito Grgić u eventima naziva Wine story, te njenim planovima da u rodnom Kninu otvori vinoteku… Večer je prošla u tren oka, a iz komentara se dalo zaključiti da se gosti nisu mogli odlučiti koje im je jelo favorit, pričalo se o uparivanju vina i hrane, te o fantastičnom merlotu, maraštini…

Tomislav Stiplošek i Tomislav Tukić

Doznali smo da će se večeri Kuhamo sa… u restoranu Al Papone održavati svaki zadnji petak u mjesecu, pa u svoje planere svakako upišite datum 24. studeni. Koje je goste pozvao Tomislav Stiplošek – to će biti iznenađenje.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Julio Frangen, Rene Karaman i Sunčana Barušić

Dalmatinske vinske ikone u centru Zagreba

Vinska manifestacija Dalmamtinske vinske ikone na kojoj su vinari Dalmacije predstavili isključivo svoja najbolja vina održana je 06.11.2023. u hotelu Esplanade. Radi se o jednodnevnom promenadnom kušanju na koje su zbog limitiranog trajanja vinari iz svih dijelova Dalmacije donijeli samo po dvije ili maksimalno tri etikete, one s kojima se najviše ponose.

Predstavljanjem samo posebnih vina, takozvanih perjanica podruma, vinari su željeli skrenuti pažnju javnosti i medija na iznimnu koncentraciju kvalitete koja je posljednjih godina u Dalmaciji više nego evidentna, a zatim na sortnu i stilsku raznolikost, te autentičnost vina.

Naime, u Hrvatskoj niti jedna regija ne posjeduje sortno i stilsko bogatstvo jedne Dalmacije, jer broj autohtonih sorti u Dalmaciji nadmašuje ukupan broj autohtonih sorti svih ostalih regija zajedno, a potvrda najviše kvalitete dalmatinskih vina stiže s renomiranih internacionalnih natjecanja poput britanskog Decantera na kojima Dalmacija osvaja više najsjajnijih odličja od bilo koje druge regije iz ovog dijela Europe.

Stoga je manifestacija Dalmatinske vinske ikone jedno uzbudljivo događanje ekskluzivnog karaktera na kojem se posjetiteljima pruža prilika na jednom mjestu kušati najvažnija vina Dalmacije, koja im rastaču i o kojima im pričaju autori vina osobno.

Predsjednik udruge Leo Gracin rekao je: “Želimo našim suradnicima i kupcima omogućiti da na jednom mjestu nađu svoje favorite i izaberu vina u kojima će uživati i/ili ponuditi u svojim restoranima, vinotekama ili distribuciji. Dalmacija je bogata sortama, specifičnim teroirima i stilovima vina u što su se naši partneri mogli uvjeriti na ovom jednodnevnom kušanju’’

Vinari koji su predstavili svoje perjanice: Baraka, Bora, Boškinac, Carić, Grabovac, Gracin, Grgić, Hvar hills, Katić, Kraljevski vinogradi, Opus vina, Prgin, Prović, Rizman, Saints hills, Skaramuča, Stina, Škaulj, Ško vina, Testament, Tomić, Ventus i Zlatan otok.

 

Foto: Vinart

 

 

Bundeva, cikla i komorač – nove su zvijezde jesenskog menia Boogie Laba

Omiljena zagrebačka gastro adresa Boogie Lab ima novi jesenski meni koji je ispunjen nutritivno bogatim povrćem. Ono će našem organizmu itekako koristiti u jesenskim danima. Prvi novitet Salata od bundeve. Ovo sezonsko povrće je vodeće po hranidbenoj vrijednosti. Bogato je vitaminom A, sadrži i vitamine C, E i skupinu vitamine skupine B, a ima i kalijevih soli i željeza. U kombinaciji s ružmarinom, špinatom i drugim sastojcima hit je laganog jesenskog ručka nakon kojeg ćemo se normalno vratiti poslovnim obavezama.

Prijedlog za Boogie ručak su i Tagliatelle s pestom od komorača. Komorač je jedna od najstarijih poznatih ljekovitih biljaka koja se koristi od davnina, a kao prirodni lijek osobito je dobar za prehlade, koje u ovo vrijeme vladaju gradom. Imaju snažno antioksidativno djelovanje.

Zvijezda večere je Cikla s kremom od bundeve. Ona je vrlo bogata različitim sastojcima zbog čega je odavno poznata i kao ljekovita biljka koja se koristila u kućanstvima, a koristi se i u suvremenoj medicini. Njeni sastojci pomažu u reguliranju krvnog tlaka, pospješuje rad želuca, crijeva i žuči te pomaže u reguliranju tjelesne težine.

 

U Boogie Lab jesenskom meniju noviteti su i hobotnica, novi quiche i drugo. Kako su naveli u nedavno objavljenom Manifestu, koji se sada može pronaći i na stolovima, sva hrana koja se služi jest i bit će sezonska i lokalna.

Gdje god je moguće teži se nabavci ekoloških proizvoda, ali također cijene i male OPG-ovce koji se drže dobrih proizvođačkih praksi, a koji zbog različitih razloga još uvijek nemaju certifikate. Meso i ribu također nabavljaju od lokalnih uzgajivača ili lovaca. Od njih traže garanciju da prilikom uzgoja ne upotrebljavaju hormone i antibiotike.

 

Boogie Lab, koji se nalazi u Parku kneževa u Ulici knez Borne 26, predstavlja jesenski meni koji u svako doba dana donosi zdrave obroke koji će našem organizmu dati sve potrebne nutrijente za lagan i uspješan dan.

 

Foto: Karlo Jelić.

Na Vinskoj shpitzi plavci osvojili Zagrepčane

Na protekloj Vinskoj shpitzi u zagrebačkom diWine Baru vinoljupcima su se predstavili vinari Pelješca i Komarne te vina sa dva susjedna, srodna, a ipak po mnogočemu različita vinogorja. Tom je prigodom okupljenim predstavnicima medija, vinskim profesionalcima, kao i ljubiteljima dobre kapljice predstavljena i manifestacija Dani otvorenih podruma, koja se na Pelješcu tradicionalno održava svakog prvog vikenda u prosincu – i tako već šesnaest godina.

„Vinska shpitza je manifestacija koja se u diWine Baru održava jedan do dva puta mjesečno, a svaki puta stavlja u fokus neku drugu vinsku destinaciju, stvarajući tako ne samo priliku za uživanje u dobrom vinu, već i snažan edukativni moment.“ – objašnjava vlasnica bara Irena Lučić.

„Posjetitelji Shpitze s lakoćom pamte vinarije, autohtone i tipične sorte, pa čak i značajne položaje, kada te informacije dobiju izravno od vinara, paralelno kušajući vina. Samim time raste i njihova vinska znatiželja kao i potreba da pobliže upoznaju, pa čak i posjete destinaciju iz koje dolazi vino koje im se toliko sviđa. Stoga zahvaljujem Turističkoj zajednici Dubrovačko-neretvanske županije na ovoj krasnoj suradnji, kao i na prilici da udružimo snage u predstavljanju ovih važnih vinskih destinacija Zagrebu i Zagrepčanima.“ – nastavila je Lučić

U diWine Baru se tako predstavilo ukupno devet peljeških vinarija – Marlais, Putniković, Pelješki vrhovi, Edivo, Bezek, Matuško, Matković, Violić i Jurović, te dvije vinarije iz Komarne – Opus i Terra Madre. U ponudi vina, očekivano, prevladavali su plavci – hrvatska najznačajnija crna sorta, ujedno i autohtona, koja upravo na području Dubrovačko-neretvanske županije daje najbolje rezultate.

Vina Marlais i Matuško.

Pelješko vinogorje jedno je od tradicionalnih, te svakako jedno od najznačajnijih vinogorja u cijeloj Hrvatskoj. Obuhvaća oko 850 ha pod nasadima vinove loze, od čega čak 90% otpada na plavac mali, no ipak s tendencijom povećanja nasada bijelih sorti (također autohtonih rukatca, pošipa i grka) u posljednjih nekoliko godina – s ciljem pružanja adekvatnog odgovora na zahtjeve tržišta koje sve više traži laganija, svježa vina.

Vina Opus

Na Pelješcu djeluje oko sedamdeset proizvođača vina, nekada udruženih u poljoprivredne zadruge, a danas sve odvažnijih u stvaranju vlastitih vinskih brendova. Valja istaknuti i dva vrlo značajna položaja – Dingač (45ha) i Postup (60ha), pri čemu je Dingač ujedno i najstariji Hrvatski vinski položaj pod zaštitom, zaštićen davne 1964. godine u Ženevi.

Vina Matković

Za razliku od Pelješca, Komarna – s koje pogled puca upravo na ovaj najjužniji hrvatski poluotok, kao i na reprezentativni Pelješki most – najmlađe je hrvatsko vinogorje. Nastalo je zahvaljujući dosezima moderne tehnologije – konkretno, tehnici melioracije krša – koja je omogućila da se na kamenoj podlozi dobije savršeno tlo za uzgoj vinove loze. Komarna broji svega sedam vinarija, čija vina kvalitetom nimalo ne zaostaju za pelješkim susjedima, udruženih oko ideje ekološke proizvodnje – vrlo značajnog trenda za budućnost vinogradarstva.

Slobodan Rosić i Vina pelješki vrhovi

„Vinari udruženi u udruge Plavac mali i Pelješki vinski puti već dugi niz godina promoviraju vinski turizam poluotoka, stvarajući tako brend Pelješca kao nezaobilazne vinske destinacije kako za domaće, tako i za strane turiste.“ – istaknuo je legendarni promotor plavca malog Slobodan Rosić, koji je ujedno i organizator manifestacije Dani otvorenih podruma.

Otvoreni podrumi na rasporedu od 1. do 3. prosinca 2023. Riječ je o trodnevnom slavlju u čast plavca malog – sorti koja je prehranila mnoge generacije vinara, te koja je Hrvatsku dovela na vinsku mapu svijeta i tamo je desetljećima i – održala. Neka vam stoga Pelješac ne bude predaleko početkom prosinca, jer riječ je uistinu o manifestaciji koju vrijedi posjetiti. Više informacija o Danima otvorenih podruma saznajte na linku. Živjeli!

Tekst: Irena Lučić

Foto: Irena Lučić, arhiva Udruge Plavac mali i Pelješki vinski puti

Wine story s Tomislavom Trdenićem

Mala vinska regija s velikim potencijalom – tako bi smo mogli nazvati Moslavinu. Potencijal leži ne samo u škrletu, sorti koja je najzastupljenija u ovom kraju, nego i po drugim sortama poput pinota, traminca ili pak cabernet sauvignona. Terroir Moslavine i klima pogoduju dozrijevanju grožđa od kojig se proizvode svježa, mlada vina, ozbiljna vina za odležavanje ali i pjenušci.

Upravo s pjenušcem od sorte škrlet započeo je Wine story, susret vinara i vinskih znalaca, strastvenih kušača i profesionalaca kojeg vodi Dijana Carlito Grgić u prostoru Spaces Matrix. Na ovom susretu gost joj je bio Tomislav Trdenić iz vinarije Trdenić.

Dijana Carlito Grgić i Tomislav Trdenić

Vinarija Trdenić se nalazi nedaleko od Zagreba, podno obronaka moslavčke gore, a s terase vinarije pogled seže do Lonjskog polja. U vinogradarstvu i vinarstvu njeguju tradiciju dulju od jednog stoljeća, a ulaganjem u nove tehnologije proizvodnje, stjecanjem novih znanja danas, uz znalačko iskorištavanje posebnosti moslavačkog vinogorja proizvode odlična, kvalitetna vina po kojima su danas prepoznatljivi.

Pjenušac od škrleta

„Volim sortu škrlet i njena vina. Ljubav se rodila s mamine strane, a pronašao sam i zapise iz 1914. godine kad je pradjed kupio vinograd. Danas imamo preko 85.000 čokota i podrum kapaciteta 1000.000 litara. Prema pričanju znam da je prva sadnica škrleta posađena 1914. godine, pa mi je, pretpostavljam, ljubav prema toj sorti u genima“, kazao je na početku susreta Tomislav Trdenić držeći čašu pjenušca Trdenić BRUT-Pjenušac Škrelt te napominjući kako je ovaj, bez dodatka likera. Naime, eksperimente s pjenušcem od sorte škrlet u vinariji su počeli raditi 2016. godine. I nakon mnogo pokušaja našli odličnu formulu: ovaj je svjež, sočan, aromatičan i osvježavajući.

Svjež škrlet sa žutom etiketom

„U vinariji radimo brat i ja, pomaže nam otac, a sveukupno nas je šest zaposlenih. Obrađujemo 16 hektara vinograda i godišnje proizvedemo 100.000 litara vina. Dakako, najvažnija nam je sorta škrlet, a ovo vino koje sam danas donio, sa žutom etiketom je svježe, iz berbe 2022. Još uvijek ima miris po breskvi, marelici i kruški. Za ovu seriju koristimo navojni čep jer želimo sačuvati njegovu svježinu. Ali, iduće vino koje ćete kušati od iste sorte, Škrlet Private collection, u drukčijoj je boci i sa plutenim čepom.

Škrlet Private collection

„Ovo je vino iz berbe 2021. i ne radimo ga svake godine. Tek kad ustanovimo da na određenoj poziciji imamo dobru kvalitetu grožđa, beremo ga kasnije nego što je uobičajeno, ono ima drukčiju, puno sporiju fermentaciju od klasičnog škrleta. Ovo je kompleksno, puno vino i ovo je tek njegov početak, jer namijenjeno je za odležavanje. Kad se razvije, biti će to ozbiljno vino, a time smo i dokazali da sorta škrlet nije samo za proizvodnju svježih vina. Vjerujte mi, u Moslavini, u podrumima imamo boce velike starosti, a u vinima još ima života, snage i arome!“, kazao je Tomislav Trdenić.

Slučajni rosé

Budući da je Tomislavov brat pakirao vina za susret Wine Story, „da se boce ne sudaraju“, u prtljažnik je stavio i tri butelje rosé vina. Dakako da smo ga htjeli kušati, kad se već pružila prilika.

„Rosé smo napravili od cabernet sauvignona. Svjetska je to sorta, ali jako teška za uzgoj. Radi probleme u vinogradu, raste kao lud, tako da se stalno moraju skidati izdanci i lišće, obožavaju ga čvorci, pa pobrste dobar dio kad dozrije, a na kraju kada ga poberemo, u podrumu mu treba dosta vremena da sazrije. Uglavnom, zezancija je s njim od početka do kraja. Ovo je vino na granici sa polusuhim, miriše po zrelijem šumskom voću i dobro je izbalansirano, tako da ga je tržište dobro prihvatilo“, kazao je Trdenić, dok se otvaralo vino koje je na ovom susretu bilo „šećer za kraj“.

Suhi traminac

„Svi u mom kraju imaju muškat mirisni. Ajmo mi traminac, dogovorio sam se s bratom. Nije tako mirisan kao muškat, a ipak ima arome. Zasadili smo 2800 trsova, tek toliko… U početku od njega nije bilo ništa. Prva godina, nula vina. Druge godine vino je bilo tupo, bez karaktera, svježine i aromatike jer ju je pokrio visok alkohol. Već smo pomišljali da počupamo čokote, jer ništa koristi od tog grožđa, ali odlučili smo mu dati posljednju šansu i ozbiljnije se s njime pozabaviti. I… eto ga. Danas mogu reći da sam sretan što smo ostavili te čokote i ponosan sam na ovo vino. Trdenić Gewürztraminer Private Collection 2020. dokaz je da sorta traminac raste i u Moslavini, ali daje potpuno drukčije vino.     Naime, moslavačko ilovasto tlo zadržava vlagu i loza ima veliku lisnu masu koja zaštićuje grozd, pa sunčane zrake teško dolaze do njega. Kad je grozd u hladu, ne stvaraju se veliki šećeri. Tako moslavački traminac ima aromatiku, miriše na bijele i žute ruže, ali je polusuho, ima svježine i mnogo je laganije od slavonskog, pa ga je teško nazvati desertnim vinom. Dobro ohlađeno može se bez problema pijuckati cijeli dan“ kazao je Tomislav Trdenić.

Osebujan vinar

Vinari su posebni, osebujni ljudi. Uostalom, da prema vinogradu i grožđu ne njeguju posebnu ljubav, ne bi niti proizvodili dobra vina, jer vino odaje dušu onoga tko ga radi. Tomislav Trdenić je i na ovom susretu Wine Story dokazao da je poseban. Ne samo sa svojim vinima, nego i komunikativnošću i željom da s ponosom pokaže ljubiteljima dobre kapljice što radi u vinogradu i podrumu. Uostalom, nasmijana lica je došao  na susret nakon nezgode s kombajnom iz koje je jedva izvukao živu glavu, ali s dvije slomljene ruke i natučenim rebrima. Želimo mu brz oporavak jer bliži se Martinje, kada se mošt počinje pretvarati u mlado vino, koje će u vinariji Trdenić i ove sezone sigurno biti posebno.

 

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Mario Draušnik i Sunčana Barušić