Premijerno smo kušali blanc de noir od blatine Vinarije Nuić

„Ako u vinogradu nemaš žilavku i trnjak, onda nemaš niti kućni broj“, kaže se u Hercegovini koja, što se tiče proizvodnje vina, doživljava procvat, a vinari i vinogradari zaboravljene i zapostavljene autohtone sorte vraćaju iz zaborava i proizvode sjajna vina.

Koliko je trnjak važan u Hercegovini govori i činjenica da će se u Ljubuškom, u Lapidariju Franjevačkog samostana sv. Ante na Humcu, 16. i 17. lipnja održati Trnjak Fest, prvi festival posvećen toj sorti na kojem će sudjelovati 23 vinara iz Bosne i Hercegovine, te iz Hrvatske.

Na radionici Vrijeme je ZA…, Vjekoslava Madunića, koju je vodio sommelier Darko Lugarić nedavno smo, doduše u Zagrebu, napravili uvertiru ovom festivalu kušajući vina sve poznatije vinarije Nuić. Osnovao ju je u Crnopodu, Josip Nuić, a sve češće je predstavlja njegov najstariji sin Vlatko, nakon završenog studija za vinarstvo i vinogradarstvo u Austriji. S njime smo se družili i vina kušali nekoliko puta ove godine, pa o vinariji i njihovim vinogradima nećemo ovoga puta pisati (tko je zainteresiran doznati više, na dnu teksta postoje poveznice na ranije tekstove).

Kušali smo osam vina iz Vinarije Nuić, a najveće nestrpljenje vladalo je kad je Vlatko Nuić otvorio svoje prvo vino koje je po mnogoćemu posebno: blanc de noir od blatine. Ali, krenimo redom:  dakako, radionica je započela Žilavkom (2022.), laganim pitkim vinom, izrazite mineralnosti zbog tla, a Lugarić ga je preporučio uz povrtni rižoto ili primjerice, kozice u tempuri.

Žilavka selekcija (2022.), drugo vino koje smo kušali, oduševilo nas je kremoznošću nastalom fermentacijom na vlastitim kvascima. Potom je tridesetak posto uliveno u bačve od 500 litara, pa je s ostatkom u inox bačvama odležalo 6 mjeseci, a potom punjeno u boce. Darko Lugarić i svi pristuni zaključili su kako vino ima velikog potencijala za odležavanje, pa će za pet do šest godina dobiti i predikatne note.

Vlatko Nuić

S velikim ponosom Vlatko Nuić je potom predstavio svoje prvo vino: Bijela Blatina (2022.), proizvedeno kao blanc de noir, odnosno Vlatko je od crnog grožđa napravio bijelo vino. Nije baš bilo posve bijelo, nježna se ružičasta nijansa jedva nazirala, a vino vrlo blagog mirisa bilo je laganog tijela, ugodno sviježe i pitko. Bila je to ekskluziva, prava premijera, jer boca nije bila niti etiketirana, a dolazak ovog vina na tržište očekuje se u ljetnim mjesecima. Već smo se vidjeli na nekoj terasi, u debelom hladu, s ovim dobro ohlađenim vinom u čaši te carpacciom od sirovih škampa na tanjuru.

Josip i Vlatko Nuić vole i eksperimentirati: Vinarija Nuić u vinogradima njeguje i sortu pošip, a mi smo imali prilike kušati onaj iz berbe 2022. koju su Nuići prvi puta napravili isključivo u inox bačvama. „ Ovo vino se ne može i ne smije uspoređivati s pošipima s vinogorja na Korčuli, ali je korektno, užitno i pitko“, kazao je sommelier Darko Lugarić.

Darko Lugarić, Vlatko Nuić i Vjekoslav Madunić

Blatina, autohtona sorta, zauzima 40 posto Nuićevih vinograda, a upravo je ona proslavila vinariju, odnosno nakon što je Josip Nuić posadio vinograde te na tržište plasirao čistu Blatinu i Blatinu Barrique, odmah se počelo pričati o tim divnim vinima i vinariji iz Crnopoda. Kušali smo njihovu Blatinu (2018.) s nježnim utjecajem drva, pitko, s aromama šumskog voća i začina, a sommelier Darko Lugarić sugerirao je da će se idealno sljubiti s pečenom patkom, janjetinom ili teletinom ispod peke.

Vitomir Andrić i Željko Suhadolnik

Posebno nas se, kao i na dosadašnjim kušanjima vina Vinarije Nuić, dojmila Blatina barrique (2020.). Grožđe je brano kasnije od redovne berbe, a prinos je bio 1,5 kg po trsu. Iako mlado, vino je vrlo pitko i mekano, a osvajao je miris višnje, začina, kave uz fini doticaj drva (odležalo je 18 mjeseci u malim bačvama od slavonskog hrasta).

Darko Lugarić i Vlatko Nuić

Čak 15,5 posto alkohola sadržavalo je sljedeće vino koje smo kušali: Trnjak (2019.). Međutim, tako velik postotak nije se osjetio ni na nosu niti u ustima (osim kasnije… jer u Hercegovini se kaže da je sorta dobila ime zbog toga jer od vina trnu vrhovi ušiju!). Sorta trnjak također je autohtona sorta, a u vinariji Nuić smatraju je najvećim potencijalom. Vino je napunjeno u boce tjedan dana prije kušanja pa se nije stiglo „smiriti“, ali sigurno će biti spremno za kušanje na već spomenutom Trnjak Festu.

Za kraj radionice, kušali smo Cabernet Sauvignon Limited (2018.). Vino također ima 15,5 posto alkohola, a osjete se arome višnje, kompota od šljiva, crnog ribiza, drva, kave… Zaista velika završnica s koncentriranim, moćnim vinom koje je odležalo u drvu punih 18 mjeseci. Vino koje ima potencijala za odležavanje, vino o kojem će se još mnogo govoriti, kao i za Vinariju Nuić.

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Sunčana Barušić i Marko Čolić