Arhiva oznaka za: Malostonski zaljev

Tradicionalna jela za čaroban Božić u restoranima Bota Šare (imamo recepte!)

Najljepše je razdoblje u godini. Vrijeme kad najviše vremena provodimo u krugu obitelji i dragih ljudi. U Botinoj velikoj obitelji Božične pripreme krenule su u studenom kada se planirala i kreirala bozićna dekoracija i ponuda za četiri restorana, a zapravo do Badnjaka sve je posvećeno gostima kojima žele pružiti vrhunsku kvalitetu i obiteljsku atmosferu za vrijeme adventa. Posebno uređenje zagrebačke Bote uvijek nas iznova razveseli.

„Bota stvara svoj brend dalmatinskom kulturom. Svake godine koristimo izvorne dalmatinske elemente iz prirode kako bi održali tradiciju. U uređenju smo koristili dalmatinsku borovinu i česminu, odnosno crni hrast koji je specifičan za Dalmaciju. U povijesti je ostavio veliki trag u Dalmaciji u pogledu korištenja u kućanstvu!“ – govori dizajnerica Nina Blečić i dodaje:

„Prostor restorana krase i velike moderne zvijezde. Prova je ukrašena također borovinom te svim delicijama Dalmacije kao što su sušene smokve, bademi orasi i drugo. Cilj je bio topla, dalmatinska atmosfera u kojoj ćemo zajedno uživati ovog adventa!“

U “bazi” u Malom Stonu rade se domaći suhi kolačići koji se šalju na ostale lokacije, a uz domaće likere od mrčice, kadulje ili rogača najljepša su dobrodošlica svakom tko posjeti jednu od Botinih adresa diljem Hrvatske. Sam Badnjak jedan je od najdinamičnijih dana u njihovim restoranima. Kako je taj dan običaj postiti svi žele rezervirati svoju porciju bakalara ili nekog drugog ribljeg specijaliteta iz njihove ponude.

“Badnja večer, Božić i Štefanje jedina su tri dana kada je naša uža obitelj na okupu budući da su i naši restorani zatvoreni. Kod kuće sve pripreme kreću baš na sam Badnjak, a on je za nas poseban i iz razloga jer na taj dan rođendan slavi i pater familias Božidar!” – govori Tanja Šare i dodaje: “Kićenje bora, branje mahovine i uređivanje jaslica zaduženje su najmlađih članova, a uvijek se radi na Badnje jutro. Kada se naši restorani zatvore, na Badnju večer vrijeme je rezervirano za Kolendu, stari običaj dubrovačkog kraja kojim se čestita nadolazeći Božić i Nova godina!”

Zanimljiva je činjenica da je Dubrovačka kolenda proglašena zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom. Nakon nje obiteljska je obaveza Polnoćka, potom Božić u obitelji Šare može početi uz kušanje svih mesnih specijaliteta u kojima uživaju narednih dana. Čarobna božićna bajka nastavlja se ispod bora kada najmlađi članovi ove poznate ugostiteljske obitelji s veseljem otvaraju poklone. Uz mnogo veselja Advent u Boti mjesto je susreta i stvaranja uspomena.

Donosimo recepte za nekoliko tradicionalnih jela koja pripremaju u obitelji Šare, a mogu se naručiti i u njihovim restoranima.

Tanja Šare i kolač od rogača

KOLAČ OD ROGAČA

Sastojci:

4 jaja

1 šalica šećera

1 šalica mlijeka

1 šalica ulja

1 šalica brašna

1 šalica mljevenih oraha

1 šalica mljevenog rogača

3 naribane jabuke

1 vrećica praška za pecivo

100 g čokolade za kuhanje

Priprema:

Biskvit: istucite jaja sa šećerom zatim dodajte mlijeko i ulje te dodatno dobro izmješajte. Potom dodajte suhe sastojke te jabuku. Pecite u plitkom obliku 35-40 min na 170 °C.

Glazura: čokoladu rastopite, dodajte 3 žlice ulja, dobro izmješajte te prelijte po ispečenom biskvitu. Može se konzumirati odmah dok je toplo.

OROZO OD LIGANJA S BOŽIČNIM AROMAMA

Sastojci:

200 g ječma

1 l riblje juhe (temeljca)

400 g liganja

50 ml bijelog vina

200 g luka

1 naranča

4 žlice maslinova ulja

papar, sol, klinčić, cimet po želji

Priprema:

Ječam prelijte vodom pa neka se namače sat vremena. Na maslinovom ulju prodinstajte luk, zatim dodajte lignje narezane na kolutiće. Procijedite ječam pa ga dodajte lignjama. Podlijte bijelim vinom, pa kad lagano ispari, dolijevajte riblji temeljac. Dodajte začine po želji te kuhajte  barem pola sata – ovisno o ječmu. Pred kraj dodajte naranču narezanu na kockice.

A LA PEKA HOBOTNICA 

Sastojci:

1,5 kg hobotnice

3 luka

6 krumpira

4 režnja češnjaka

peršin

sol i papar po želji

100 ml crnog vina

maslinovo ulje

3 lista lovora

1 grančica ružmarina

Priprema:

Poželjno je svježu domaću hobotnicu predhodno smrznuti pa odmrznuti prije pripreme, ili jednostavno kupiti već zamrznutu. Krumpire i luk  narežite na ploške. Veću posudu za pečenje premažite maslinovim uljem. U sredinu stavite očišćenu hobotnicu, povrće posložite tako da bude u jednom sloju, prelijte maslinovim uljem te dodajte začine po želji, začinsko bilje i crno vino. Posudu poklopite pa kuhajte na laganoj vatri otprilike sat vremena dok sve ne omekša.

BALOTICE OD DIMLJENE RIBE 

Sastojci:

 200 g dimljene ribe

100 g kuhanog krumpira

2 režnja češnjaka

peršin

1 žumanjak

1 jaje

1 šalica brašna

2 šalice krušnih mrvica

500 ml ulja za prženje

sol i papar po želji

Priprema:

Dimljenu ribu potopite u vodu. Neka stoji par sati da malo omekša, a potom je kuhajte pola sata.   Očistite je od kostiju, usitnite I pomiješajte s kuhanim krumpirom te dodajte češnjak, peršin i začine. Oblikujte kuglice željene veličine te ih uvaljajte u brošno, umućena jaja I na kraju u krušne mrvice Pržite ih 3-4 minute u dubokom ulju.

 

Foto: Filip Popović i arhiva Bota Šare.

 

Festival peljeških okusa i ovog ljeta poziva na hedonizam i zabavu

Jug Dalmacije uvijek je privlačan, ali kad traje Festival peljeških okusa, koji se na ovom poluotoku već tradicionalno održava, prilika je to da istinski doživite destinaciju i provedete nezaboravan odmor. Jer, kako drukčije osjetiti tradiciju Pelješca nego kroz školjke, mladu janjetinu, brudet, crni rižot, jedinstvene izlete brodom i degustaciju kamenica u Malostonskom zaljevu… i naravno vrhunske pelješke plavce.

Festival koji traje od 15. do 30. lipnja i nudi sve najbolje od Pelješca – od gastro specijaliteta, preko vinskih kapljica, tradicionalno dobre zabave i prirodnih ljepota – rezultat je suradnje turističkih zajednica općina Ston, Janjina, Orebić i Trpanj, koje sada već treću ljetnu sezonu promoviraju gostima atraktivnu ponudu i sadržaje destinacije.

I ovaj put u priču su se uključili pelješki restorani, konobe i obiteljska-poljoprivredna gospodarstva, njih pedesetak s promotivnim cijenama, dok će vrhunac manifestacije biti 25. lipnja na Dračama. Tamo se od 20 sati organizira tradicionalna Pelješka trpeza. Bit će to susret peljeških ugostitelja i vinara s ljubiteljima najfinijih peljeških delicija, prava fešta od hrane i vina.

Zagrijavanje počinje već 17. lipnja na Danima otvorenih vrata peljeških podruma. Osim što će po povoljnijim cijenama moći kupiti vina, posjetitelji će dobiti i vaučer za dvije gratis degustacije vina. Naselje Kuna Pelješka taj će dan, od 19 do 24 sata, biti domaćin fešte uz glazbu i – tipično za unutrašnjost poluotoka – janjetinu s ražnja.

Već sljedećeg dana, 18. lipnja, od 15 do 19 sati na Dračama se održava Dan mušula. Ovo živopisno mjesto zamirisat će na školjke poznate još i kao dagnje koje će se savršeno sljubiti s pelješkim vinima, a večer je predviđena za odličnu zabavu.

U organizaciju manifestacija uključene su pelješke udruge Pelješki vinski puti i Plavac mali – Pelješac, Liga protiv raka Korčula, Lastovo, Pelješac, Mljet – ogranak Janjina i Djeca Pelješca.

„Veseli nas što brojni vlasnici restorana, OPG-ova i vinarija dijele naš entuzijazam i želju da turistima omogućimo potpuni doživljaj destinacije. Turisti vole sjesti s domaćinima, isprobati tradicionalna jela, iz prve ruke osjetiti autohtoni život, sve im to omogućavamo uz prigodne cijene“, rekla je Bianka Jasprica, direktorica Turističke zajednice Janjine uz poziv da ovog ljeta svakako posjetite prekrasan Pelješac.

Foto: arhiva TZ općine Janjina i TZ općine Ston

Pet zanimljivosti o kamenicama i dva recepta za pripremu kod kuće

U ožujku su najslasnije, stoga ovaj mjesec uživaju ljubitelji kamenica. Nemate li mogućnosti ili prilike doći do poluotoka Pelješca gdje ih u Malom Stonu uzgajaju već desetljećima, možete ih nabaviti u ribarnicama ili u njihovim okusima uživati u prokušanim restoranima. Primjerice, zagrebački restoran Bota Šare, mjesto je koje gurmani ne propuštaju kada su kamenice u pitanju. Ali, prije konzumacije, dobro je znati neke stvari o ovoj, kako je nazivaju „kraljevskoj deliciji“.

Kamenica je živi organizam pun nutritivnih vrijednosti

Kamenice su živi organizmi koji imaju vlastite mišiće, usni otvor, spolne organe te prilikom konzumacije stvaraju posebnu mikro klimu u želucu. Ove su školjke hermafroditi-dvospolci koji se jedino na području malostonskog zaljeva mrijeste 2 puta godišnje. Nije ih preporučeno jesti natašte ili ih konzumirati u kombinaciji s većim količinama alkohola. U kamenicama treba znati uživati, jesti oprezno i umjereno.

Iako im je izgled neugledan po hranjivosti svog mesa zauzimaju visoko mjesto i prava su gastro delicija. Unosom 5 do 6 kamenica srednje veličine pet do sedam puta mjesečno postiže se dovoljan unos omega 3 masnih kiselina potreban za zdravo funkcioniranje ljudskog organizma. Kamenice su izvor vitamina A,B1,B2 i B3, C i D, esencijalnih aminokiselina, a 6 kamenica sadrži 32 mg cinka što je približno 291% dnevne potrebe čovjeka.

Malostonska kamenica je 1936.godine u Londonu osvojila nagrade, a Europska unija 2020. godine zaštitila ju je oznakom izvornosti

Jedni od istaknutijih uzgajivača ove posebne školjke 1930-ih bila je obitelj Bandur koja ih je 1936. godine predstavila na izložbi General trades international exhibition u Londonu gdje su osvojili Grand Prix and Gold medal. Sigurno je ovo jedan od razloga koji je ponukao tadašnji londonski jet set da posjeti Ston i kuša ovu izuzetnu deliciju.

Europska komisija 2020. godine malostonsku je kamenicu upisala u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije. Ovim je postupkom Malostonskoj kamenici priznata autentičnost i jedinstvenost u okvirima cijele Europe.

Prilikom posjeta Stonu kušali su je Edward VII i Wallis Simpson, a svoje mjesto našla je i u mnogim Europskim prijestolnicama

Kvalitetu malostonske kamenice jako dobro su poznavali u svim dijelovima austrougarske monarhije od Beča i Trsta ali i naravno od Splita do Zagreba. Vjeruje se da ju je car Franjo Josip  kušao prilikom svog posjeta Stonu 1884. godine, a navodno su se pošiljke slale i na sam bečki dvor.

Malostonska kamenica svoj put je našla i do Pariza i Praga, ali i Rima i Napulja. U kolovozu 1936. godine moćna bijela jahta vezala se na Stonskoj ponti. U njoj su po Jadranu krstarili nesuđeni engleski kralj i njegova voljena. Naime, Edward VII. i Wallis Simpson posjetili su konobu Baća u Stonu te su se pogostili ponikovskim pršutom, sirom iz ulja te kamenicama i prstacima iz Malog mora. Tih godina kamenice su preko Beograda slane za Bukurešt na dvor kralju Karolu, a bile su i na jelovniku prilikom svadbe albanskog kralja Ahmeda Zogua u Tirani

Malostonski zaljev poseban je rezervat prirode u moru, a kvaliteta vode ispituje se svaki tjedan 

Cijeli akvatorij zaljeva ubraja se u najvišu kategoriju klasifikacije vode za uzgoj školjaka. Malostonski zaljev specifičan je jer ima puno podvodnih izvora. Rijeka Neretva koja se ulijeva u more kod Ploča, donosi puno slatke vode te je uz taj specifikum zaljev dosta dug i uzak te ima jake kurente (morske struje) koje odaju dojam da ste u rijeci, a ne u zaljevu dugom 30-tak kilometara. Spoj miješanja slatke i slane vode, kurenta, sunca i takvog oblika zaljeva daje mu tu specifičnost pa je bogatiji planktonima više nego otvoreno more u Jadranu. To je hrana kamenicama i razlog zašto je malostonska kamenica toliko cijenjena i ukusna.

Kvaliteta mora iznimno je važna za kamenice budući da dnevno filtriraju između 50 i 70 litara morske vode. Pri tom su važne stalne kontrole koje u malostonskom zaljevu radi Državni inspektorat Područne jedinice Split. Svaki tjedan na 5 lokacija tj. u 5 zona zaljeva uzimaju se uzorci. Nakon obavljene analize školjkarima se javlja da li su uzorci analize ispravni i da li školjke mogu ići u prodaju tj. Jesu li za ljudsku prehranu. U slučaju bilo kakve neispravnosti daljnja distribucija se zabranjuje. Dio zaljeva u blizini mjesta Sreser u kojem kamenice na Pelješcu uzgaja obitelj Nožica koja je ujedno glavni dobavljač Bota Šare restoranima već godinama je po svim parametrima besprijekorne kvalitete.

U Malostonskom zaljevu kamenice su se jele još u Antici, a prvi pisani zapisi o uzgoju datiraju iz 14 stoljeća i vremena Dubrovačke republike 

Arheološki nalazi ljuštura ove školjke diljem poluotoka Pelješca potvrđuju da se još za vrijeme antike jela u ovim krajevima kako se romantično voli vjerovati u čast božicama rođenim iz samih školjki. Od onda pa do danas najukusnija je s par kapi nekog citrusa – nabolje limuna ili divlje naranče. Zbog toga je za mnoge gastronome konzumiranje kamenice ritual povratka u ranu fazu ljudske civilizacije.

Prvi zapisi o uzgoju kamenica u malostonskom zaljevu potječu iz 14. stoljeća, a vlasti Dubrovačke Republike kroz stoljeća su donosile cijeli niz odredbi kojima se ova djelatnost uređivala pa je tako svaki školjkar godišnje morao određenu količinu predati Stonskom knezu, a vlasti su ovom delicijom kroz vještu diplomaciju kupovale naklonost kako Turaka tako i drugih prijatelja i neprijatelja Republike.

Restoran Bota Šare preporučuje tri načina na koja se kod njih kamenice najčešće vole spremati, a vi ih možete pripremiti i u vlastitom domu. Uz svježe, preporučujemo rižot od kamenica te za ljubitelje sushija oyster roll ili kamenicu u tempuri.

Želite li ih pripremiti kod kuće, donosimo dva recepta

Rižoto od kamenica

Pripremite:

20 komada kamenica

2 glavice luka

2 češnja češnjaka

1 žlica sjeckanih listića peršina

20 ml biljnog ulja

20 ml maslinova ulja

800 ml ribljeg temeljca

malo papra

500 ml bijelog vina (suhog)

350 g riže

Kamenice otvorite i izvadite meso. More koje su pustile sačuvajte i procijedite. Nasjeckajte luk pa ga prodinstajte na miješanom ulju, dodajte sjeckani češnjak, peršin, papar i zalijte vinom. Pustite da kuha nekoliko minuta, potom dodajte more, rižu i riblji temeljac. Kuhajte dok riža ne omekša, a pred kraj kuhanja dodajte kamenice.

Oyster roll

Pripremite:

200 g riže za sushi

1 list nori alge

20 g svježeg krastavca

20 g avokada

8 komada kamenica

sezam za posipanje

brašno

1 jaje

krušne mrvice

Kamenice otvorite, izvadite meso i uvaljajte ga u brašno, potom razmućeno jaje i na kraju krušne mrvice. Pohajte ih u ulju izvadite i ostavite sa strane da se ocijede na papirnatom ručniku. Nori algu prerežite na pola, stavite ih na makisu, te na obje polovice ravnomjerno rasporedite kuhanu i ohlađenu rižu. Krastavce i avokado narežite na prutiće debljine 1 cm te ih posložite po sredini rolice zajedno s pohanim kamenicama. Uz pomoć makisua za zarolajte smjesu. Rolicu izrežite na 8 komada, posipajte sezamom, a poslužite s ukiseljenim đumbirom i wasabi pastom.

 

Foto: Filip Popović i album restorana Bota Šare