Radoboj? Mnogi nisu nikada čuli za ovu općinu, a kamoli da znaju gdje je. A, ona se nalazi tridesetak minuta vožnje od Zagreba, nekoliko minuta vožnje udaljena je od graničnog prijelaza Macelj s Republikom Slovenijom, jednu minutu vožnje od čvora Krapina, autocestom je do Graza moguće stići za sat i pol, do Münchena za 5 sati.

Radoboj se prvi puta spominje 1334. godine kada je zapisano da postoji Ecclesia sancte Trinitatis de Radboa, tj. župna crkva Sv. Trojstva u Radoboju. Kraj se značajnije razvio nakon 1811. godine kada je pronađeno nalazište samorodnog sumpora, jedno od ekonomski značajnijih takvih rudnih ležišta u svijetu. Rudarstvo je nastavljeno pronalaskom novog podzemnog bogatstva – ugljena.

Usporedno s time, zbilo se otkriće vrijednih nalaza fosila i arheoloških nalaza, pa je Radoboj postao stjecište vrsnih znanstvenika. U Radoboju je bilo najbogatije svjetsko nalazište fosilne flore, fosilnih kukaca, riba i školjka koji potvrđuju da je ovdje nekad bilo Panonsko more.

Energetska i zelena osviještenost

Radoboj je samozatajno mjesto koje ide u korak sa suvremenim trendovima energetske učinkovitosti, održivog turizma i zaštite okoliša. U posljednje tri godine, Općina Radoboj, predvođena entuzijastičnim načelnikom Anđelkom Topolovcem, namaknula je više od četiri milijuna eura iz EU fondova. Dio sredstava iskorišten je za energetsku obnovu pa tako primjerice sve javne zgrade imaju solare na krovu.

Radobojski lokalitet od iznimne je značajnosti za kulturni i turistički razvitak ove regije, te za promociju kulturne i prirodne baštine Hrvatske. Otvorenjem Muzeja Radboa Radoboj postaje nezaobilazna kulturno-turistička destinacija Hrvatskog zagorja. U stalni postav muzeja uvršteni su vrijedni prirodni i kulturni eksponati pronađeni na ovom području.

Multimedijskim sadržajima zahvaljujući najsuvremenijoj tehnologiji na moderan i interaktivan način prikazane su kulturne i prirodne vrijednosti koje su ovdje pronađene. Primjerice, u Radoboju je pronađena okamina lista vinove loze stara između 12 i 14 milijuna godina. Nalazi fosilnih kukaca, poput mrava, cvrčaka, skakavaca, cvjetnih osa u svijetu su vrlo rijetki, te je iz tog razloga i radobojska zbirka vrlo dragocjena.

Radoboj posjetiteljima nudi očuvan okoliš, čist zrak, veliki broj izvora čiste vode, pitoreskni krajolik prošaran šumama i zelenilom kuda god seže pogled. Prostor je idealan za odmor od užurbane svakodnevice, stvoren za šetnju, vožnju biciklom, planinarenje, paragliding…

To će mjesto postati i drugo mjesto u Hrvatskoj, prvo je na Lošinju, u kojem će se provoditi Šumska terapija. Što je to? Šumska terapija ili šumska kupka je metoda gdje se u ležernoj šetnji šumom ili drugim prirodnim okruženjem ostvaruje kontakt s prirodom kako bi upravo priroda mogla podržati naše zdravlje na nekoliko razina. O svemu ćete više saznati od predsjednice Udruge Snaga šume Jasne Vukas.

U suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije u centru je uređen Radobojski trnac – park u kojem su zasađene autohtone i stare sorte voćki zastupljene u tom kraju s igralištem za djecu. Uređena je i planinarsko-poučna staza „Putevima orhideja“, koja je jedinstvena po 30-ak različitih vrsta samoniklih orhideja zastupljenih na ovom području.

Zahvaljujući dobroj istraženosti Strahinjščice, cijelo područje ove gore uvršteno je u najveću koordiniranu mrežu zaštite prirode na svijetu NATURA 2000. U Radoboju se nalazi i Centar za prirodu Zagorje koji je namijenjen provođenju škole u prirodi u skladu s nastavnim programom za učenike osnovnih i srednjih škola.

U pripremi su novi projekti kojima bi u najskorijoj budućnosti dodatno valorizirali kulturno prirodni potencijal ovog područja i doprinijeli ostvarenju vizije: Općine koja pruža odmor od užurbanih urbanih cjelina, ugodno mjesto za život s funkcionalnom infrastrukturom, očuvanim okolišem i društvenim servisima uz intenzivan gospodarski razvoj turizma, poljoprivrede i industrije. Prije svega potrebno je spomenuti hižu zagorskih štruklja, hižu vinove loze, kulturni centar Sida Košutić, arheološki park Strahinjščica i mnogi drugi.

Radobojske znamenitosti

Arheološko nalazište prapovijesne nekropole pod tumulima Podstenje

Arheološko nalazište prapovijesne nekropole pod tumulima Podstenje nalazi se u šumi, na lokalitetu toponima Podstenje, u općini Radoboj. Sastoji se od jedanaest grobnih humaka kružne osnove, promjera od 8-14 m i visine do cca 1,5 m, nasipanih zemljom. Ovu, jedinstvenu nekropolu pod tumulima u Krapinsko zagorskoj županiji, može se na osnovu tipoloških svojstva arheološke građe ovdje pronađene, datirati u razdoblje starijeg željeznog doba (Hallstatt).

Kapela sv. Jakoba (Crkva sv. Jakoba) na Gorjanima Sutinskim

Smještena na vrhu brijega, izvan naselja Gorjani Sutinski, najveća gotička crkva Hrvatskog zagorja, zadržala je do danas gotovo u potpunosti svoj izvorni gabarit. Sastoji se od volumena sakristije, svetišta i lađe te zvonika sa sjeverne strane. Svetište je ojačano kontraforima, a izvorno je bilo svođeno križno-rebrastim svodom.

U lađi je crkva imala tabulat i starije, drveno, oslikano pjevalište. Pripadala je pavlinskom samostanu u Lepoglavi. Crkva je barokizacijom u drugoj polovici 18. stoljeća dobila barokni svod u lađi, pjevalište, južnu sakristiju i oltare. S obzirom na devastaciju u II. svjetskom ratu, od malo preostalog inventara naročitu vrijednost ima gotički kip Madone. Najveća je gotička kapelu u unutrašnjosti Hrvatske.

U listopadu 2022. godine u Kapeli je realizirana izložba nastala u suradnji Muzeja Radboa i Akademije likovnih umjetnosti koja je rezultirala i dobivanjem državne nagrade Hrvatskog društva povjesničara umjetnosti za zaštitu kulturne baštine.

Crkva Presvetog Trojstva (župna crkva Radoboja)

Crkva je smještena nedaleko od središta naselja u udolini. Prvi put se spominje 1334. g., a današnji izgled poprima tijekom 18. i 19. st. Tlocrt crkve varijacija je trolista s prigrađenim volumenom sakristije između svetišta i južne bočne kapele. Od srednjovjekovnog razdoblja ostalo je samo poligonalno svetište sa zvjezdastim svodom, koji je najvjerojatnije najstariji sačuvani svod ovakvog tipa u nas, a profilacije rebara odgovaraju početku 15. st. Pročelja su jednostavna, na svetištu rastvorena s dva pravokutna prozora unutar niša šiljatog završetka, s recentnim mrežištima u žbuci. Barokizacijom crkva dobiva vrijedan barokni oltar u sjevernoj kapeli te nešto kasniji glavni oltar.

Radobojski trnac

Radobojski trnac primjer je travnjačkog voćnjaka čiji razvoj seže u razdoblje kada je voće bilo dragocjena hrana za preživljavanje na selu. U razdoblju razvoja intenzivne poljoprivrede travnjački voćnjaci počeli su gubiti na značaju. Danas kad se njihov broj znatno smanjio i raznovrsnost u prirodi je narušena, gleda ih se na drugi način. Travnjački voćnjaci dio su tradicionalnog ruralnog krajobraza nekog područja. Kao poseban i važan dio živoga okoliša, oni tvore jedinstvena staništa za vrste koje su načinom života vezane uz kulturni krajolik. Radobojski trnac je voćnjak koji se prostire dvorištem nekadašnje stare osnovne škole. Njegovo uređenje koje je započelo 2007. godine rezultat je rada Općine Radoboj, Poljoprivredne savjetodavne službe i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije.

Zavičajni muzej „Radboa“

Mjesto na turističkoj karti nalazi i zavičajni muzej „Radboa“. Uređenje muzeja Radboa temelji se na bogatoj i dalekoj prošlosti Radoboja o kojoj svjedoče brojne okamine biljnog i životinjskog porijekla, prapovijesna naselja, vremena vađenja sumpora i ugljena.

Edukacijsko-promidžbeni centar odnosno Centar za prirodu Zagorje

Zaokruženu turističku cjelinu uz Zavičajni muzej i Radobojski trnac čini i Edukacijsko-promidžbeni centar odnosno Centar za prirodu Zagorje. Izgrađen je u sklopu Projekta integracije u EU Natura 2000 – NIP Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Centar služi za održavanje predavanja, izložbi, za ekološku edukaciju interesnih skupina i njihovo aktivno uključivanje u zaštitu prirode, a posebno za obuku mladih čuvara prirode Krapinsko–zagorske županije te za provedbu programa Škola u prirodi.

Hiža vinove loze

Interpretacijski centar posvećen najstarijoj okamini lista vinove loze, pronađene u Radoboju, stara, prema nekim procjenama, 12, 14, pa čak i 19 milijuna godina. Hiža vinove loze zamišljena je kao suvremeni interpretacijski centar u kojem posjetitelji imaju mogućnost kvalitetne prezentacije kulturno – povijesnih i geografskih značajki naše općine, ali i turističke i gastronomske ponude samog prostora.

Ovo je jedan dodatni vrhunski sadržaj posvećen listu vinove loze u interpretacijskom centru, s time da Hiža vinove loze ima četiri tematske cjeline, počevši od Bacchusa i povijesti vinove loze, vezane uz staru civilizaciju, dakle, uz Egipat, antičku Grčku, Rim i Iliriku, zatim staru belinu i običaje vezane uz vino, za svetog Martina i Vincekovo. Treća cjelina je “bilikum”, a četvrta su proizvodi od grožđa i vina. Također, u Interpretacijskom centru nalaze se VR naočale putem kojih možete iskusiti kako je biti jedan vinska bobica.

Hiža štruklji

Uređenjem zamjenske zgrade kulturno – društveno – turističke namjene – Hiža zagorskih štrukli u samom centru općine Radoboj na mjestu građevine u kojoj je bio smješten poštanski ured i prateće stambene prostorije poštara, želi se sačuvati, njegovati i širiti nematerijalno kulturno dobro zagorskog kraja, priprema zagorskih štrukli. To će ujedno biti centar kulture namijenjen degustaciji zagorskih štrukli pripremljenih prema izvornom receptu, radionicama pripreme i izrade štrukli za posjetitelje i lokalno stanovništvo te kulturno – umjetničkom druženju, u okviru prezentacijskog centra nematerijalne kulturne baštine.

Radobojski vinari

Udruga vinara i vinogradara Radobojski pajdaši osnovana je 27.06.2004. godine, a djeluje na području općine Radoboj, grada Krapine i okolice, te dijelom općine Mihovljan. Inicijatori osnivanja udruge bili su Marijan Dunaj, Vinko Rihtar i Anđelko Topolovec. Udruga je osnovana sa svrhom razvoja vinogradarstva i vinarstva, te promicanja razvoja tržišta u cilju prodaje zagorskih vina i drugih proizvoda od grožđa i vina.

U Radoboju se uzgaja i sorta vinove loze – belina. Važno je istaknuti kako je ona majka 80 svjetskih sorti vinove loze. Belina je uz pinot i traminac jedna od tri najstarije sorte vinove loze na svijetu. Vina radobojskih vinara predstavili su nam Goran Rihtar i enologinja Jasminka Šaško.

 

Foto: Sunčana Barušić, Dorijan Lacko, arhiva Općine Radoboj,