Arhiva oznaka za: diWine Club

Pokrenite vlastiti posao – uz dobro vino!

U diWine Clubu na zagrebačkoj Opatovini jednom mjesečno održava se Business Brunch na kojem se možete poslovno povezati, uživati u vrhunskom vinu i malim zalogajima, ali i dobiti korisne savjete za svoje poslovanje.

Ukoliko spadate u one koji sanjaju o vlastitom biznisu, tada svakako rezervirajte datum 5. listopada, kada je na rasporedu upravo tema „Kako pokrenuti vlastiti posao“. Ovaj brunch za vas zajedničkim snagama organiziraju diWine Club i Auxilium Consulting. Na neformalnom i ugodnom druženju očekuju vas fina Opus vina. birani mali zalogaji, ali i tri stručne panelistice koje će vam kroz kratka 10-minutna izlaganja prenijeti svoja iskustva o pokretanju poslovanja i uputiti vas u najvažnije stvari koje valja imati na umu ukoliko tek krećete u poduzetničke vode.

Evo i tema o kojima će se razgovarati na brunchu:

NATAŠA LIPEJ, V.L. Consulting: OBRT ILI TRGOVAČKO DRUŠTVO, U ČEMU JE KVAKA? – Pravnica i poslovna savjetnica pomoći će vam u odabiru najboljeg formata poslovnog subjekta, a može vas i mentorirati na zahtjevnom putu od poslovne ideje do realizacije.

MAJA CAH, Lotus Consulting: NAPIŠI NAJBOLJI PLAN ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE – Poslovna savjetnica iza koje su godine iskustva u pisanju projekata, otkrit će vam kako se prijaviti na potpore za samozapošljavanje i kako napisati dobar poslovni plan.

IRENA LUČIĆ, diWine project: BRENDIRAJ SE – Vinska promotorica sa desetogodišnjim iskustvom u marketinškom i brand savjetovanju za male biznise uputit će vas u najvažnije stvari na koje morate paziti prilikom kreiranja novog brenda.

Panel će moderirati MAJA BUTORAC, financijska savjetnica, vlasnica tvrtke Auxilium Consulting

Nakon polusatne panel-diskusije predviđeno je vrijeme za umrežavanje, pitanja i ugodno druženje. Jer dobar networking pomaže dobrom poslovnom startu. diWine Business Brunch na rasporedu je svake prve subote u mjesecu, a raspored tema možete pratiti na diWine Instagram profilu.

Kotizacija za sudjelovanje iznosi 32 eura po osobi a uključuje vino i male zalogaje. Prijaviti se možete putem mail adrese diWine.project@gmail.com

 

Foto: diWine Club

Graševina i frankovka slavonski su yin i yang

U Enosophiinom showroomu u Zagrebu, u suradnji diWine Cluba i Enosophie, održana je prezentacija za medije i vinske profesionalce na kojoj je bilo riječi o ulozi graševine i frankovke u kreiranju vinskog identiteta Slavonije, pa samim time i o njihovoj važnosti za brendiranje ove regije kao destinacije vinskog turizma.

Iako se Hrvatska, kao mala zemlja sjajnih vina, može pohvaliti velikim brojem autohtonih sorti grožđa, njih u Slavoniji u principu nema ili barem nemaju značajan udio u proizvodnji. Internacionalne sorte koje nalazimo na području Slavonije i Podunavlja nesporno daju izvrsne rezultate, čemu pridonose brojni faktori. Riječ je, naime, o tradicionalnom vinorodnom području koje vinogradarstvo i vinarstvo „pamti“ još od antičkih vremena, o kraju nadaleko poznatom po izvsnoj hrani i gostoljubivosti domaćina, kao i o destinaciji koja sve više osvaja goste svojim prirodnim ljepotama. No, možemo li uistinu sa sortama poput crnog pinota, syraha, merlota ili cabernet sauvignona konkurirati vrhunskim svjetskim vinima? Možda i da, no izbor sorata koje će ova regija staviti u prvi plan i na njima graditi svoj vinski identitet nije sporedna, već itekako strateška odluka.

Enosophia – položaj Goveđa glava

Graševina kao naša najznačajnija bijela sorta, čiji je identitet marljivim zalaganjem vinara i udruge Graševina Croatica u posljednjih 15-ak godina napredovao od vina za gemišt do vrhunske kapljice u svim svojim izričajima, spontano se nametnula kao zaštitno vinsko lice Slavonije. Iako vrlo dobro uspijeva i u drugim regijama Hrvatske, upravo u slavonskim vinogorjima ona pokazuje svoje najbolje vrline i s lakoćom izražava neodoljivu sortnost i punoću okusa. To pokazuje i kontinuirani porast površina pod nasadima, traženost na tržištu, ali i afirmacija na svjetskoj vinskoj karti potvrđena kroz brojne nagrade i odličja.

Vinogradi vinarije Enosophia

Sjajan posao s graševinom svakako valja nastaviti, no je li napokon vrijeme da ona dobije svog pandana među crnim sortama? Čini se da jest i čini se kako bi to mogla biti upravo – frankovka.

Dugo vremena zanemarivana i od strane tržišta i od strane samih vinara, ova iznimno potentna sorta napokon počinje dobivati zasluženu pozornost. U Enosophii su upravo frankovki, koja je oduvijek uzgajana u feričanačkom kraju, posvetili ogromnu pažnju. Značajnu ulogu u – kako ju nazivaju – novoj eri frankovke ima i hvalevrijedan projekt klonske selekcije koju je Enosophia započela 2022. godine u suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom. Na položaju Srednjak u Feričancima, započeta je povijesna sadnja novog matičnog vinograda Frankovke. Ova sadnja predstavljala je ključan trenutak, ne samo za vinariju već i za čitavo feričanačko vinogorje. Označeni su elitni trsovi iz starih nasada iz 1973. godine te su praćeni i testirani na viruse tijekom čitave godine. Nakon pripreme plemki i uzgoja sadnica, posađeno je oko 25.000 sadnica na 5 hektara vinograda. Glavni cilj ove sadnje je stvoriti prepoznatljiv i ujednačen klon, poznat kao feričanački klon frankovke, kojim se postiže radikalno poboljšanja sorte i pomaže očuvanje dugogodišnje tradicije uzgoja frankovke u ovom vinogorju.

Franjo Francem

„Ne trebamo ići daleko da vidimo potencijal frankovke, dovoljno je posjetiti naše susjede u Austriji ili Mađarskoj. Ne vidim razloga zašto frankovka ne bi davala iste takve ili još bolje rezultate u Slavoniji koja čak ima i bolje uvjete uzgoja.“ – komentirao je sommelier Darko Lugarić. „Da ste bilo koga prije 20 godina pitali može li graševina biti išta drugo doli litrena boca za gemišt, većina bi vam rekla da ne može. A pogledajte graševinu danas! Ista stvar je s frankovkom. Od svake sorte moguće je dobiti vrhunska vina i to u nekoliko izričaja, a frankovka je iznimno potentna sorta koja može dati puno više od onoga na što smo u Hrvatskoj navikli.“ – nadovezao se Franjo Francem, sommelier i predsjednik Hrvatskog sommelier kluba.

Uspjeh Enosophiine frankovke, koju je moguće kušati u nekoliko izričaja – od mladog vina, preko školovanog elegantnog crnjaka, pa sve do predikata – potvrđuju ne samo brojni kupci, već i osvojena tuzemna i inozemna odličja za kvalitetu.

Irena Lučić i Hrvoje Šarić

„Kada smo počeli stvarati – da ne kažem ‘probijati’ – tržište, nailazili smo na izravna i neizravna odbijanja i na generalno nepovjerenje kupaca prema ovoj sorti, koja se u prošlosti zbog svoje loše kvalitete mnogima zamjerila. Ljudi kao da nisu mogli vjerovati da frankovka može dati dobro vino. No, ustrajali smo i danas svjedočimo potpuno drugačijoj situaciji – naše su frankovke vrlo tražene i spadaju u naša najprodavanija vina. Restorani ih s lakoćom sljubljuju sa mesnim jelima dodajući time čitavom iskustvu i gastronomsku dimenziju, a s podjednakim intenzitetom konzumiraju se i na kontinentu i na obali.“ – objasnio je Hrvoje Sarić, Enosophiin prodajni predstavnik i jedan od voditelja prezentacije.

Zaključak je kako crna budućnost Slavonije – uopće nije tako crna. No, na brendiranju frankovke svakako treba i dalje raditi, pri čemu glavnu ulogu imaju upravo vinske kompanije poput Enosophie, koje svojim proizvodnim količinama, tržišnim utjecajem i marketinškom snagom imaju moć oblikovati, pa čak i stvarati nove vinske trendove. Graševina i frankovka u svojim najboljim izdanjima, kao slavonski yin i yang – dvije sorte koje se međusobno savršeno nadopunjuju, trend je koji će s veseljem prihvatiti ljubitelji dobre kapljice, zar ne?

Obnovljen stari podrum vinarije Enosophia

Vinarija Enosophia u svom posjedu ima oko 160ha vinograda na kojima su ravnomjerno raspoređene bijele i crne sorte, uz dominaciju graševine i frankovke. U sortimentu nalazimo još i sauvignon bijeli, chardonnay, cabernet sauvignon, cabernet franc, pinot crni, syrah i merlot. Godišnja proizvodnja kreće se između 800 tisuća i milijun butelja vina, koja na tržište dolaze u tri specijalizirane linije – Dika, Miraz i Enosophia. U vinogradima je prisutan diverzitet mikrolokacija, koji se očituje u položajima, sastavu tla, starosti vinograda i prinosima. Ova raznolikost omogućuje primjenu različitih proizvodnih tehnika kojima se dobiva najbolje grožđe za svaki stil vina. Drugim riječima, svaki od osam vinogradarskih mikrolokaliteta prilagođen je stvaranju specifične vinske etikete.

Kurija Mihalović

Osim obnovljenog starog podruma iz 1804. koji je uz prethodnu najavu otvoren za posjetitelje, Enosophia je nedavno obnovila i kuriju Mihalović izgrađenu potkraj 18. stoljeća čime je Slavonija dobila elitnu smještajnu jedinicu prikladnu za privatne posjete, ali i poslovne susrete na visokoj razini.

 

Tijekom prezentacije kušana su vina Memoria (pjenušac od 100% rajnskog rizlinga), Trs. No.5 (graševina), Goveđa glava (odležana graševina), Miraz frankovka, te Frankovka ledena berba. Prezentaciju su vodili Hrvoje Sarić, Enosophiin prodajni predstavnik i Irena Lučić, vlasnica diWine Cluba, a gitarskim zvucima ju je uljepšao kantautor Jasenko Trbojević

 

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić

Najbolji liker na svijetu je hrvatski i dolazi iz Orahovice

Postoji uzrečica koja kaže „Ne možeš se svima svidjeti, nisi Nutella“. Međutim, Martin Albus liker od lješnjaka toliko je dobar da do sada još nismo naišli na osobu kojoj se nije svidio. Tekuće zlato u ograničenoj seriji od svega 3500 boca, rezultat je višemjesečne maceracije prženog orahovačkog lješnjaka (650 kg na 1000 l alkohola), a na prestižnom svjetskom ocijenjivanju žestokih pića IWSC (International Wine and Spirit Competition) osvojio je visokih 99 bodova. U konkurenciji od preko 350 likera iz cijelog svijeta, te od ukupno preko 1000 uzoraka postao je tako – objektivno – najbolji liker na svijetu.

„Nakon što sam se oporavila od pozitivnog šoka i neizmjerne sreće kada sam saznala za ocjenu, pitala sam suce koje su to mane pronašli u likeru, odnosno što je presudilo da nije dobio punih 100 bodova. Odgovorili su mi da u povijesti natjecanja, od 1969. godine, nitko nije dobio 100 bodova, jer se ta ocjena naprosto ne dodjeljuje. Rekli su mi također da je liker besprijekoran i da nije pronađena ni jedna mana.“ s neskrivenim entuzijazmom ispričala nam je brend menadžerica Martin Albusa Anita Tepeš, na nedavno održanoj prezentaciji u diWine Clubu.

Anita Tepeš

U čast ovog svjetskog postignuća, vlasnica diWine Cluba Irena Lučić, kreirala je jedinstveni vinski koktel naziva Pink Squirrel, koji je svojom kombinacijom ružičastog pjenušca, likera od lješnjaka, soka od brusnice, sušenog hibiskusa i svježeg timijana oduševio uzvanike kao piće dobrodošlice. Obzirom da je Martin Albus primarno vinski brend, u nastavku prezentacije kušana su dva vina. Rose iz 2023. godine, te Frankovka 2020. – zlatom ovjenčana na natjecanju Mundus Vini. Uzvanici su osim spomenutih vinskih uradaka, imali priliku kušati i Sauvignon, te Jezerac – poluslatki silvanac iz kasne berbe.

„Ciljano smo za ovu prezentaciju frankovku stavili u prvi plan, jer je riječ o sorti koja je na dobrom putu da postane neizostavni dio vinskog identiteta Slavonije. Graševina je već zauzela centralno mjesto kao bijela sorta. Frankovka, s kojom vinari iz godine u godinu postižu sve bolje rezultate, svakako bi trebala imati središnju poziciju kao crna sorta Slavonije. Frankovka Martin Albus s pravom je jedna od perjanica vinarije, te smatram da upravo srednje i velike vinarije poput PP Orahovice imaju moralnu obavezu postaviti ovu potentnu sortu na zasluženi pijedestal.“ – izjavila je Irena Lučić, dugogodišnja vinska promotorica i vlasnica kluba.

Irena Lučić i Anita Tepeš

PP Orahovica u svom posjedu ima 170 ha vinograda, smještenih na području između Drave i Papuka koje prati čuvenu 45-tu paralelu (Napa Valley-Bordeaux-Kutjevo). Ovi gotovo savršeni uvjeti za uzgoj vinove loze prenose se u obje linije vina – Orahovica (maloprodajna linija) te Martin Albus (HoReCa linija). Linija Martin Albus dodatno se ističe svojim single vineyard pristupom koji je garancija visoke kvalitete proizvoda.

Iako naziv Martin Albus na prvi pogled zvuči kao ime i prezime, riječ je o dva orahovačka prestižna položaja – Martin i Albus – na kojima su obnovljeni nasadi vinove loze. Ipak, sami nazivi položaja dobili su nazive po Martinu Nagyju, orahovačkom plemiću koji je krajem 19. stoljeća bio vlasnik prvog vinskog podruma u tome kraju, a u kojem je stvarao i čuvao – najbolju frankovku. G. Albus je pak vinogradar koji je brinuo o tim vinogradima. Najistaknutija etiketa ovog brenda, uz već spomenutu frankovku, je zavodljivi Silvanac Zeleni. Od sorti, u Orahovici uzgajaju još graševinu, pinot sivi, te slavonsko netipični – sauvignon.

No, vratimo se načas savršenstvu od lješnjaka… Naime, PP Orahovica najveći je proizvođač lješnjaka u regiji, sa nasadima u Hrvatskoj i u susjednoj Bosni i Hercegovini. Orahovački nasadi smješteni su u netaknutoj prirodi istočne Hrvatske, uz rubove UNESCO geoparka Papuk, a proizvod je ponosni nositelj naziva „Izvorno Hrvatsko“. Na 660 ha uzgaja se lijeska sortimenta Istarski duguljasti, Rimski, Halški div, Tonda di Giffone te Tonda Gentile Romana, koje godišnje daju između 500 i 600 tona lješnjaka.

Lješnjaci se za proizvodnju nagrađivanog likera prže

„Dugi niz godina izrađivali smo liker u malim nakladama, isključivo za potrebe grupacije, te su ga mogli kupiti samo djelatnici. Ideja da povećamo proizvodnju i liker plasiramo na tržište dogodila se spontano i evo – odmah smo osvojili zlato.“ – objašnjava Anita Tepeš, koja je na diWine prezentaciju donijela i manje slavne, ali jednako ukusne likere od oraha i frankovke. Obzirom na potražnju, u planu je povećanje proizvodnje likera, ali iz Martina Albusa ističu kako ovaj proizvod nikada neće postati komercijalan te da će im vrhunska kvaliteta i ručna proizvodnja ostati prioriteti.

Što reći nego – požurite nabaviti svoj primjerak ovog likera, čija je cijena – pazite sad – svega 20 eura po boci. Jedinstvena prilika da sreću kupite novcem – dok je još ima.

 

Foto: Irena Lučić i Sunčana Barušić