Posjetite Bakar – prepun je kulturne i prirodne baštine te prirodnih ljepota

Bez obzira putujete li često u Kvarnerski zaljev ili na njegove otoke, kad vam je palo na pamet da se spustite do Bakra i dan provedete u ovom prelijepom gradiću?

Jedan od razloga da je Bakar, prepun priča i legenda s bogatom povijesnom i kulturnom baštinom stavljen na marginu „it“ destinacija je sigurno Koksara, koja je za svojeg postojanja Bakarskom zaljevu, Bakru i Bakarcu te ostalim mjestima nanijela samo negativne konotacije. Ali, tvornica koksa (danas se upitate zašto bi netko takvog zagađivača izgradio na tako prelijepom mjestu) i njezin 265 metara visoki dimnjak, otišli su 1995. godine zauvijek u povijest.  Gradić koji je „spavao“ u sjeni tog dimnjaka počeo se polagano buditi i danas je pravi turistički biser koji nudi maksimum svakom posjetitelju.

Možete ga odabrati za vikend destinaciju, istražiti njegove divote u jednodnevnom izletu uživajući u jednoj od mnogobrojnih manifestacija koje će ove godine obilježiti ljeto u Bakri, ali ga odabrati i kao mjesto vikend boravka uživajući u odličnom (povoljnom) smještaju, a potom i istražiti Kvarnerski zaljev, NP Risnjak i otok Krk.

Dobrodošlicu u Bakru zaželjet će vam direktorica Turističke zajednice grada Bakra, Sonja Jelušić Marić. Nju ćete susresti u turističkom uredu i ona će vas, posebno ako ste u većoj grupi rado provesti u šetnju gradom ili uputiti na brojne atrakcije koje skrivaju ulice Bakra. Neobično – zar ne? Ali, upornost i ljubav prema tom gradiću ljudi koji žive u njemu zaslužna je da je Bakar postao popularna turistička destinacija –  spoj mora i planine, povijesti i sadašnjosti koja se na ovom mjestu pokazuje na jedinstven način. Ekipa iz TZ Bakar se potrudila da i ova sezona koja je upravo počela ima dobre “mamce” za turiste, pogotovo zahvaljujući manifestacijama Margaretino leto i Pomorska bitka (13.7.).

Kad stignete u Bakar vrlo brzo ćete shvatiti kako je posjet ovom gradiću odlična ideja. Za početak – parking je na svim mjestima u gradu besplatan, kava je sigurno najjeftinija ili među jeftinijima na Kvarneru, a možete je popiti uz more na terasi caffe bara „Caponka“.

Dođete li do podneva zamirisat će vam marenda. Ona se poslužuje na terasi ribarnice „Vladimir“ uz more, a na tanjurima dominira domaća hrana i svježa ribe. S ovog mjesta počinje istraživanje Bakra u kojeg svakako krenite s praznom bocom u ruci. Zašto? U ovaj grad se slijeva pitka voda s preko 100 izvora u čijoj svježini možete uživati na jednoj od obnovljenih javnih špina (slavina), zahvaljujući projektu Oživljene Bakarske špine. Vidjet ćete iz po cijelom gradu koji je odlično markiran, pa je istraživanje grada jednostavno i zabavno.

Na putu prema najvišem dijelu Bakra, Kaštelu koji se spominje u Vinodolskom zakoniku, a koji je jedan od mlađih Frankopanskih kaštela koji je štitio grad i Bakarski zaljev, proći ćete kraj nekoliko vrlo zanimljivih turističkih punktova.

Neobična kuća koja će vam privući pažnju u staroj gradskoj jezgri  je Turska kuća u čijoj se blizini nalazi i Rimska. Putem ćete zastati kraj konkatedrale, mjesne župe Bakra, crkve sv. Andrije apostola. Izgrađena je u 18. stoljeću, na mjestu stare crkve, a to je ujedno i najveća crkva u Bakru i Riječkoj nadbiskupiji.

Za vrijeme izgradnje bila je treća po redu crkva u tadašnjoj Hrvatskoj, odmah iza zagrebačke i đakovačke katedrale. Zavirite u ovu crkvu (vidjet ćete da se uz klupe za vjernike nalazi i sat, netipično za Hrvatske crkve, o čemu će vam mještani rado ispričati priču).

Nakon što izađete, potražite vrata koja vode u katakombe. Ispod župne crkve Sv. Andrije nalazi se kripta podijeljena u dva dijela u kojoj je i 85 grobnih mjesta iz 18 i 19 stoljeća. U kripti je pokopan i biskup Vjenceslav Šoić koji je najzaslužniji za obnovu crkve sredinom 19 st.

Korak po korak, put će vas dovesti do najviše točke u starom dijelu Bakra na kojem se nalazi stara Pučka škola i već spomenuti Kaštel. Tvrđa je nepravilnog trokutastog tlocrta s unutarnjim dvorištem u kojem se nalazi cisterna, četiri kuhinje, prostrane dvorane i dvije tamnice.

U jednoj je, kažu, bio zatočen Smail Aga Čengić. Kaštel priča priču o povijesti, ali i budućnosti u kojoj će se restauracijom pretvoriti u interaktivni dvorac s muzejem u kojem će se moći susresti i članove Bakarske straže 1848.

Godina 1848. u njihovom nazivu nije slučajna. Naime te je godine na sjevernoj strani utvrde ban Jelačić dao napraviti nova vrata. Po njemu se ona i danas zovu Banska vrata. Kad ih prođete možda će vas dočekati Bakarske dame s baškotom i šnitom Bakarske torte. Poželite li ih ponijeti kući kao suvenir, potražite ih u pekari „Vrbnik“ na samoj rivi.

Gornji grad, kako lokalci nazivaju stari dio grada nije jedino što možete vidjeti u Bakru. Bakar ima lijepu šetnicu uz more na koju se može krenuti desno ili lijevo, odnosno s obje strane grada.

Pa, ako krenete desnom stranom (kad se spustite iz grada), vidjet ćete interpretacijsku stazu koja priča priču o ribolovu ovog kraja, posebno lovu na tune. Glavna zvijezda ove šetnice je Tunera,  a visoka gotovo dvadeset metara oko koje je interaktivni postav o tunolovu ovog kraja.

Krenete li lijevo, naići ćete na naizgled napušteni objekt omraženog industrijskog postrojenja: podvodni tunel. U Bakru su ga odlučili pretvoriti u turističku atrakciju. Za početak, postavljena su atkraktivna vrata koja već otkrivaju dio priče. Nakon restauracije odnosno sigurnostnih zahvata, podmorski tunel namjeravaju otvoriti do razine mora, a posjetitelji će kroz fotografije i animacije moći doznati više o industrijskoj prošlosti Bakra.

Budući da još nije otvoren za turiste, prošećite novom pontonskom šetnicom i okrenite se prema gradiću i uživajte u pogledu te… napravite koji selphie.

Proučite li stare fotografije Bakra i Bakarskog zaljeva, primijetit ćete mnogobrojne predzide. To su zapravo bili vinogradi. Naime, u gradu Bakru i u mjestu na višoj nadmorskoj visini, Praputnjaku, postupkom poznatim kao methode rurale proizvodila se od autohtonih bijelih sorata (najviše beline, a znatno manje žumića, vrbića, verdića i žlahtine) pjenušavo vino Bakarska vodica, koja je bila vrlo cijenjena. Pojavom bolesti, vinogradi propadaju, a pod istim se imenom počelo proizvoditi biser vino (dodavanjem ugljičnog dioksida u bijelo vino), koje je zbog upitne kvalitete izgubilo reputaciju (sjeća ga se još samo starija generacija).

Danas, zahvaljujući entuzijastima Poljoprivredne zadruge „Dolčina“ Praputnjak, obnavljaju se prezidi koji su 1972. godine proglašeni spomenikom kulture, te su i uvedeni u registar nepokretnih spomenika kulture. Na obnovljenim prezidima ponovno raste belina, a u podrumu se klasičnom metodom vrenja u boci proizvodi „Stara Bakarska vodica“. U turističkoj sezoni, ova zadruga poziva turiste na okrjepu u zanimljivo dizajnirani vinski podrum s kojeg puca pogled na Bakar.

I kad pomislite da ne može bolje od onoga što ste vidjeli i doživjeli u Bakru – ima još. Sa još veće nadmorske visine, puca pogled na Bakarski zaljev, prezide, otoke Krk i Cres, do Učke, pa sve još dalje…

Morate se samo popeti iznad Bakarca, nekadašnje luke Hreljina, do ostataka frankopanskog srednjovjekovnog grada na strmoj uzvisini od 321 metar iznad mora. Hreljin, građen u srednjem vijeku, bio je važno stambeno, trgovačko, obrambeno i upravno središte smješteno na strateškoj točki koja je nadzirala komunikacije što povezuju unutrašnjost Hrvatske s morem.

Ako ste skloni planinarenju, jedan dan ostavite za istraživanje NP Risnjak (prema svojim mogućnostima odaberite jednu od mnogobrojnih staza), a u bakarskom zaleđz obratite pažnju i na fenomen Ponikve. Naime, radi se o krškom jezeru koje nastaje i nestaje. U suhim periodima, sve što možete vidjeti je lijepa priroda – livade i šumarci u velikoj udolini. Ali krški teren krije izvore vode. Kada krenu kiše, voda prodire i u šumi se javlja nekoliko izvora. Nastaju ledeni potočići koji bujaju dok dolinu ne ispuni pravo pravcato jezero prekrivši krošnje stabala. Ako nam ne vjerujete, pođite cestom prema mjestu Ponikve nakon poduljeg kišnog perioda te se iznenadite prizorom krošanja koje vire iz vode!

Tekst: Sunčana Barušić

Foto: Nikola Zoko, Sunčana Barušić i arhive TZ Bakar (Miljenko Šegulja, Stilueta.net) i Putevima Frankopana